DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Sušenje hrastovih šuma (hrast lužnjak)


Ing. Manojlović Petar:


Sušenje hrastovih šuma (hrast lužnjak).


Položaj šuma. Sve te šume leže u posavskoj ravnici. Njihova
površina iznosi oko 250.000 jutara. Površina zemljišta je valovita
t. j . menjanje nizâ i uzvisitijih mesta zv. »greda«. Naročita osebina
tih šumskih površina su po njoj rasturene i raširene veće ili
manje čistine zv. bare (najniži položaji). Te čistine velike su od najmanje
površine pa do stotine jutara.


Površine tih šuma u glavnom poplavljuje reka Sava i to godišnje
dva puta (u proljeće i jeseni). Jedino petrovaradinska imovna
opština ima znatnije površine, koje voda ne poplavljuje. (Šumarija
Klenak, Ogar, Kupinovo, Surčin.) Poplava biva nad površinom zemlje
od najmanje visine pa do 3—4 m.


Vlasnici tih šuma su: imovne opštine II. banska, novogradiška,
brodska, petrovaradinska te državni erar (oko 100.000 jutara).


Zemljište . Zemljište je u glavnom humozna crnica. U poplavnom
kraju teže propusno zemljište (sa ilovačom) za vodu, a u
nepoplavnom (petrovaradinska imovna opština) sa unutarnjom naslagom
sitnog peska, koja dolazi ispod površine zemlje na 70 cm.
Zemljište je veoma plodno, naročito u nepoplavnom kraju, u kojem
na iskrčenima površinama rodi godišnje po 1 jutru 16—18metercenta.
žita.


Starost . Šuma ima od najniže pa do najviše dobe — mlade
branjevine pa do 200 godišnjih starih šuma. Najviše su zastupane
mlađe (do 50 godina) šume, dok fale srednjodobni razredi (80—100
godina).


Vrst e drveća . Po najnižima obraštenima površinama nalazi
se čisti hrast ili čisti jasen, dok po gredama je smesa hrasta,
bresta, graba i jasena. Po nizinama je smesa hrasta i jasena, hrasta
i johe, hrasta i topole.


Sušenje tih hrastovih šuma pojavilo se kod nas 1902. godine.
Od toga vremena nastupa ono u većoj ili manjoj meri sve do danas.
Naročito jače bese 1909.—1912. godine, 1916.—1919. godine te
1920.—1923. godine, dakle u neka tri perioda. Poslednja dva razdoblja
zahvatila su napoce državne šume i to prvo one donjih šumskih
uprava, a poslednje, gornjih šumskih uprava vinkovačke direkcije
šuma. Pre sušenja obih grupa državnih šuma, nastupaše ono
kod hrastovih šuma susednih imovnih opština i to za prvu grupu
šume petrovaradinske imovne opštine (1910.—1912. god.), a za drugu
grupu šume II. banske imovne opštine. Najpre se osušiše šume
šumskih uprava jamenske i morovićke, delom uprave Nemci (1916.




ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Sušenje hrastovih šuma (hrast lužnjak)


d 01919. god.), a sada u manjem, šume uprave Županja (Lože i Krasunja).
Od gornjih uprava sušiše se šume uprave Jasenovac (najviše)
te uprave Lipovljani (1921.—1923. godine).


Obzirom na položaj šuma sušenje bese najviše u nižima
delovima, kako celih površina, obraštenih čistim hrastom tako i po
okrajcima do bara.


Nu sušenje bese i po uzvisitijim mestima (gredama), naročito,
ako to behu svojevremeno čistine, koje su na veštački način kultivirane
hrastom. Ima izuzetih slučajeva, kod kojih nije nijedno ni
drugo od navedenog. Vrlo je često, da sušenje nastupa u nekima
pravilnijima prugama zahvaćajući stanovitu širinu preko ćele šume,
naročito, ako je šuma čista hrastova. Ovo dolazi od smera
dolaska gusenica.


Obzirom "na dob u suše se hrastove šume od najmlađih (20
god.) do najstarijih (200 god.). Učinak napadaja jednak je na jednima
i drugima.


Obzirom na vrste drveća sušenje je zahvatilo najveći
mah u čistima hrastovima šumama ili u takovima smesama, u kojima
hrast prevlađuje — preko 50 % u smesi sa ostalima vrstama drveća,
dok u šumama, u kojima je hrast ispod 50 % primese, ostao je
posve sačuvan. O ovom biće josi govora u daljem razlaganju.


Osušene površine hrastovih šuma praćene su sa dve pojave:
gusenicom leptira gubara te medljikom. U skorije vreme sem gubara
ima još i drugih gusenica (zlatokraj, kukavičji suznik). Najure
se pojave gusenice u mesecu Maju i obrste potpuno mladi list. Gusenica
(gubara) znade biti u silnima masama, tako, da šuma uz jači
sušanj od brštenja, bude sva obrštena. Prelazeći iz jedne površine na
drugu preko čistijih mesta (putem, cesta i t. d.) budu ova prekrivena
gustima i debljima prevlakama gusenice. Tako od gusenice obrštena
šuma u proleće izgleda kao u zimi — bez lista. Nakon kraćega vremena
(2—3 nedeljc) list ponovno potera — šuma ozeleni. U momentima
toga najlepšega oporavka šume nakon obrštenja gusenice, napadne
je medljika, tako, da sva šuma izgleda kao belom prašinom
posuta. List se svrkne, osuši i šuma ponovno ogoli. — Od veličine
prvoga i drugoga napadaja zavisi dalje
zdravstveno stanje šume. Ako je šuma u potpunom ogoljela
od gusenice i medljike, to već istoga ljeta nastaje sušenje šume
u potpunom ili većem delu napadnute površine. Oba napadaja ne
moraju biti iste godine. Jedne bude napadaj gusenice, a jedne napadaj
medljike. Sa takovima napadajima šuma manje strada. U tima
slučajevima šuma izgleda kao bolesnik posle teške bolesti. Počinje
se oporavljati, nu taj je oporavak težak, jer ne samo da su teže posledice
prvoga napadaja, slede dalji napadaji. Nastupne godine dolazi
ponovno gusenica ili medljika ili oboje zajedno, te se počinje
sušiti ono. šta se od prvoga napadaja održalo.


Uzročnik toga sušenja hrastovih šuma u prvom
redu je pomenuti napadaj gusenice i medljike,
a zamah sušenja zavisi o tome, da li su šume




ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Sušenje hrastovih šuma (hrast lužnjak)


čiste hrastove ili hrast u smesi sa drugima vrstama
drveća. Sve drugo, šta se kod osušenih šuma još ukazuje
(insekti j t. d.), spada u momente drugoga reda. Tako na pr.
za jače nastupanje sušenja po nizinama i na rubovima bara, misli se,
da je glavni uzročnik voda, a drugo (gusenice i medljika) sporedno.
Da nije tako vidi se iz opšte pojave sušenja tih šuma, a da bi bila
uzročnik voda, ne bi te šume doživile dobe 100—200 godina, nego bi
se osušile ranije. Na takva mesta u jačoj merj napada medljika nego
li to biva obično na drugima mestima. Sem toga, tu su uvek same
čiste hrastove šume.


Izuzetak od napred postavljene tvrdnje čine površine mlađih
čistih hrastovih šuma, koje su napadnute od prizemnoga požara.
Požar oslabi životnu snagu šume. a medljika i gusenica, u koliko
naknadno na nju dođe, uništi posve onu životnu borbenost šume,
koju još imađaše i ona se osuši. Ima dosta primera, da je šuma posle
prizemnoga požara lepo isterala i da se to ponavljaše i kroz dalje
godine. Jedne godine napadne je gusenica i medljika, cela se površina
osuši. Dakle, primarni uzročnik je požar, a sekundarni napadi
gusenice i medljike.


U čistim hrastovim šumama te onima, u kojima hrast prevlađuje,
izložen je on potpuno napadajima gusenice i medljike i za to
se, u čestima slučajevima, takove površine šuma osuše, kako je to
već napred istaknuto. Naproti tamo, gde je hrast u smesi sa drugima
vrstama drveća, zaštićen je od tih napadaja, naročito medljike,
i za to tamo osušenja nema u većoj meri. nego obično pojedinačna
hrastova drveta ili ništa.


Godine 1922. i 1923. napala je gusenica sve šume područja
šumske uprave Jasenovac. Obrstila je kako čiste partije hrasta, tako
i one mešovite partije. Obrstila je johu, topolu, brest, grab i t. d. Sve
bese golo. Šuma je ponovno isterala. Nadošla je medljika za čiste
partije hrasta. Ove su se u velikoj meri posušile, dok je hrast u mešovitim
partijama ostao zaštićen. Posušilo se pojedinačno koje drvo,
šta je neprimetno za ćelu šumu. U posavskim sumama uprava Nova
Gradiška i Rajić ne bese do sada u opšte sušenja hrasta ni u najmanjoj
meri. Sve su te šume mešovite.


Uvek je od interesa, da li je od pomenutih napadaja jedan ili
oba zajedno u istoj godini. Ako je napadaj jednoga, onda
je opasniji onaj od medljike. Od toga i zavisi, u kojoj se
meri šuma osuši, šta je već napred i istaknuto.


Najveće površine čistih hrastovih šuma, koje su se posve osušile,
sem one u području dubičke šumarije II. banske imovne opštine
(hiljade jutara) te za poslednje tri godine površine pojedinih odelenja
srezova Hina Greda i Zelenik, šumske uprave Jasenovac. Pocve
osušenih površina imaće i brodska imovna opština.


U mešovitima šumama sušio se hrast na većima površinama u
šumama uprave jamenske i morovićke (na stotine jutara). Tamo je
isečeno 1919. i 1920. godine na hiljade prostornih metara osušene
hrastovine. To bese tamo prvo i do sada poslednje sušenje. U smesi




ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Sušenje hrastovih šuma (hrast lužnjak) 505


je brest, jasen i grab, pa odnosne površine sušenja danas posve
dobro izgledaju. U smesi je ostalo još dovoljno hrasta.


Tačnih podataka o osušenima količinama hrastova drveta u
posavskim šumama od Siska na niže, nema, nu svakako je, da ta
količina siže na 500.000 ms.


Sušenje u starim hrastovim šumama obzirom na finansijski
momenat, nije od veće opasnosti. Ako se drvo prodaje iste godine,
u kojoj se osušilo, ne gubi se mnogo na ceni. Brigu zadaje sušenje
mlađih hrastovih šuma, naročito onih, čije je drvo samo za ogrev.
Tu je s jedne strane gubitak na vrednosti šume, a s druge pitanje
kultiviranja tih ogoljelih površina.


Mere, kojima bi se to sušenje hrastovih šuma moglo preduprediti,
prema stečenom iskustvu, mogu biti samo u načinu podizanja
i gajenja hrastovih šuma.


Podizati se moraju mešovite šume, a podignute šume
treba proređivanjem tako gajiti, da se postizava i održava
smesa hrasta u najvišem do 50% prema ostalim vrstama drveća.
Čiste hrastove partije ne treba proređivati. U
njima se osloniti samo na vađenje onoga, šta je već uginulo ili šta
izgleda, da će sigurno uginuti. Sva ostala pravila prorede napustiti!


U mešovitim partijama, u kojima prevlađuje
hrast, favorizirati primešane vrste drveća i hrast
saterati na 50% primes e.


Tamo, gde je hrast podređen (ispod 30% primese),
pomagati ga i stvarati mu mogućnost, da se razvija,
da ga druge vrste ne uguše.


Na tome principu vrše se danas prorede u područnima šumama
vinkovačke direkcije. Da su te mere jedini način borbe proti osušenja
hrasta, dovoljno pokazuju mere. koje behu protivne i čije se posledice
danas u zbilji vide.


Tako su na pr. u šumama hrasta i johe vršene prorede, da je
sva joha izvađena. Sklop bese isprekidan — vađeno više nego li
treba. Joha poterala iz panja. Nadošli napadaji gusenice i medljike,
hrast se osušio, te na odnosnima površinama buduća šuma ima biti
johova izdanačka i to toliko, ako odnosna površina bude približno
obraštena. Na površini iste šume, na koju proreda ne bese dospelanego
ostala nepromenjena, ne bese sušenja hrasta


Sve izloženo rezultat je promatranja odnosnih prilika posavskih
hrastovih šuma kroz vreme od 14 godina Za obraditi pitanje detaljnije,
potrebni su potpuniji podaci, koji bi se dali sabrati, za šta
treba više vremena i rada.


Izloženom je glavno, da se za ovo pitanje pobudi interes, pa u
koliko to bude, svrha je postignuta. Da je pitanje od velikog interesa,
ne treba posebice razlagati.


«j?®gfcp