DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Sušenje hrastovih šuma (hrast lužnjak)


d 01919. god.), a sada u manjem, šume uprave Županja (Lože i Krasunja).
Od gornjih uprava sušiše se šume uprave Jasenovac (najviše)
te uprave Lipovljani (1921.—1923. godine).


Obzirom na položaj šuma sušenje bese najviše u nižima
delovima, kako celih površina, obraštenih čistim hrastom tako i po
okrajcima do bara.


Nu sušenje bese i po uzvisitijim mestima (gredama), naročito,
ako to behu svojevremeno čistine, koje su na veštački način kultivirane
hrastom. Ima izuzetih slučajeva, kod kojih nije nijedno ni
drugo od navedenog. Vrlo je često, da sušenje nastupa u nekima
pravilnijima prugama zahvaćajući stanovitu širinu preko ćele šume,
naročito, ako je šuma čista hrastova. Ovo dolazi od smera
dolaska gusenica.


Obzirom "na dob u suše se hrastove šume od najmlađih (20
god.) do najstarijih (200 god.). Učinak napadaja jednak je na jednima
i drugima.


Obzirom na vrste drveća sušenje je zahvatilo najveći
mah u čistima hrastovima šumama ili u takovima smesama, u kojima
hrast prevlađuje — preko 50 % u smesi sa ostalima vrstama drveća,
dok u šumama, u kojima je hrast ispod 50 % primese, ostao je
posve sačuvan. O ovom biće josi govora u daljem razlaganju.


Osušene površine hrastovih šuma praćene su sa dve pojave:
gusenicom leptira gubara te medljikom. U skorije vreme sem gubara
ima još i drugih gusenica (zlatokraj, kukavičji suznik). Najure
se pojave gusenice u mesecu Maju i obrste potpuno mladi list. Gusenica
(gubara) znade biti u silnima masama, tako, da šuma uz jači
sušanj od brštenja, bude sva obrštena. Prelazeći iz jedne površine na
drugu preko čistijih mesta (putem, cesta i t. d.) budu ova prekrivena
gustima i debljima prevlakama gusenice. Tako od gusenice obrštena
šuma u proleće izgleda kao u zimi — bez lista. Nakon kraćega vremena
(2—3 nedeljc) list ponovno potera — šuma ozeleni. U momentima
toga najlepšega oporavka šume nakon obrštenja gusenice, napadne
je medljika, tako, da sva šuma izgleda kao belom prašinom
posuta. List se svrkne, osuši i šuma ponovno ogoli. — Od veličine
prvoga i drugoga napadaja zavisi dalje
zdravstveno stanje šume. Ako je šuma u potpunom ogoljela
od gusenice i medljike, to već istoga ljeta nastaje sušenje šume
u potpunom ili većem delu napadnute površine. Oba napadaja ne
moraju biti iste godine. Jedne bude napadaj gusenice, a jedne napadaj
medljike. Sa takovima napadajima šuma manje strada. U tima
slučajevima šuma izgleda kao bolesnik posle teške bolesti. Počinje
se oporavljati, nu taj je oporavak težak, jer ne samo da su teže posledice
prvoga napadaja, slede dalji napadaji. Nastupne godine dolazi
ponovno gusenica ili medljika ili oboje zajedno, te se počinje
sušiti ono. šta se od prvoga napadaja održalo.


Uzročnik toga sušenja hrastovih šuma u prvom
redu je pomenuti napadaj gusenice i medljike,
a zamah sušenja zavisi o tome, da li su šume