DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 28     <-- 28 -->        PDF

506 Projekt za istraživanje o sušenju hrastova


Dr. A. Ugrenooić (Zagreb):


Projekt za istraživanja o sušenju hrastova.


Istraživanja o sušenju hrastova t. j. o postajan ju
i razvijanju sušaca (suhareva. sušaka) zaista je pitanje od vanredno
velike ekonomske važnosti. Upravo je čudo, da se do sada nije proučavanju
toga pitanja posvećivalo više pažnje sa strane državne
vlasti. Zato je u velike vrijedno hvale nastojanje Jugoslavenskog
Šumarskog Udruženja, da se pokrene proučavanje ovoga pitanja.


No ovo je pitanje po svojoj prirodi takovo, da se ono ne može
uspješno proučiti, ako se ne udari onim putem i načinom, kojim se
ide i kod drugih naučnih istraživanja.


Rado se odazivam želji uredništva »Šumarskog Lista« da iznesem
svoje mišljenje o tome radu.


Tri su glavne stvari potrebne za provođenje svakoga
naučnog istraživačkog pa i ovoga rada: A. sistem, B. metod
i C. centralizacija rada.


A. Siste m rad a treba da obuhvati detaljnu osnovicu svih
onih istraživanja, koja se moraju provesti. Ovaj je sistem u ovom
slučaju utoliko osebujan, što se ovdje radi o pitanju, koje je u isti
čas i teorijske i praktičke prirode.
Nije moguće ulaziti u sav detalj ovoga pitanja, već ću se ograničiti
samo na to, da istaknem najvažnije.
Svakako treba razlikovati unutar sistema rada tri osnovna
problema:


I. Istraživanje uzroka p ostajanja sušaca ;
II. Utvrđivanje obima i veličine štete nastale uslijed
sušenja ;
III. Mjere odbrane protiv sušenja.
ad I. Pošto se ovdje radi o pitanju, koje je očito u vezi i sa
staništem i sa s a s t o j i n o m. potrebno je i sistem rada
udesiti prema tome.


1. Stanište (tlo);
vrst tla, (pješčano, ilovasto, glineno, vapneno, laporasto,
humozno :
dubljina tla, slojevi, koji propuštaju odnosno ne


propuštaju vodu (stepen propusnosti) njihov smjer, na


klonjenost prema horizontu;


vlažnos t tl a (stepenovi vlažnosti);


porekl o vlag e (podzemne vode, oborinskj taloži, po


plave) ;


suvislost tla (kruto, ljuto, blago, rahlo, sipko, živo);


oticanj e vod e (zapreke u horizontalnom ili vertikal


nom smjeru);




ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Projekt za istraživanje o sušenju hrastova


oblici terena (doline, udolice, grede, i t. d.);
pokrov tla.


2. S a s t o j i n a. Ovdje se radi o proučavanju promjena :
fiziološke i anatomske prirode, koje se odigravaju
na pojedinom stablu odnosno u čitavoj sastojini, te vanjskoga
vida stabala;


Habitu s (visina, snošaj krošnje prema visini, razvoj vr


šike i grana);
zdravos t (korenja, donjeg dijela debla, grana, krošnje);
vrs t drvet a (vladanje pojedine vrsti drveta prema su


šenju) ;


lis t (promjene na listu [boja. konzinstencija], opadanje
lista) ;
pupovi i plod (razvoj pupova, cvatnja, oplodnja, dozrijevanje,
opadanje ploda, zdravost ploda);


kora, liko i drvo (promjene na vanjskom i unutarnjem
licu, promjene tehničkih svojstava drveta (tvrdoća, čvrstoća,
cjepkost, boja, tekstura itd.).


sklop, starost, smjesa, prirast, drvna masa
i t. d.
paralelne pojave (insekti, gljive, studen, da li primarno
ili sekundarno);


ad II. Utvrđivanje obima i veličine štete od
sušenja obuhvatilo bi otprilike onih pet pitanja (1—5). što mi ih je
uredništvo ustupilo, pa nije potrebno, da u detalje ta pitanja ponavljam.
Svakako je važno, da se kod saradnje oko tih pitanja angažuju
i šumarski uredi na onim područjima, na kojima se javlja sušenje.
Što veći je broj motrilaca i što veće je područie. koje će se povući
u okvir istraživanja, to opsežniji bit će i materijal, koji će stajati na
dispoziciju.


ad III. Među mjerama odbrane valja razlikovati preventivne
i represivne. Tu će dobro doći mnogogodišnje iskustvo i
opažanja onih, koij su se tim pitanjem bavili.


B. Metod rada teško će se moći propisati, no može se u
glavnom reći, da on treba da bude induktivan i komparativan. Pitanje
metoda u tjesnoj je vezi sa
C. c e n t r a 1 i z a c i j o m rada. To će reći sav rad oko
rukovođenja i konačna razrađivanja ovosra pitanja treba povjeriti
jednoj ruci, jer je samo na taj način moguće metodički i kritički
osvjetliti čitavo ovo pitanje. Bezuslovno je potrebno, da se ovo pitanje,
koje je načeto sa strane Udruženja proučava tako, da ko1
toga sarađuju nastavnici za uzgoj šuma, fitopatologiju- odbranu
šuma na našim fakultetima, te zavod za šumske pokuse.
Konačno je važno spomenuti, da u nas postoji i literatur a


o tom predmetu, koju valja kritički proučiti.
Vidi »Šumarski List« (godina i stranica) 1884./245, 246, 263;
1885./108. 109; 1888./187; 1893./394; 1901./596—602: 1902./209-213;
1910./427—433; 1911./385—422, 493; 1913./15—19; 1915./267—279;
1917./207—249.