DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 30 <-- 30 --> PDF |
508 Sušenje ´ hrastovih šuma Sušenje hrastovih šuma. lng. Petar Manojlović, šef direkcije Šuma u Vinkovcima, pokrenuo je jedno pitanje, kojim se imaju ozbiljno da pozabave, ne samo pojedini šumarski stručnjaci iz vlastite ambicije, već je to u prvom redu dužnost države, a zatim korporacija i autonomnih tijela, koji su posjednici većih kompleksa šuma, kao i privatni veći šumoposjednici. Naši hrastici, koji su osvojili prvenstvo na svjetskim tržištima drvom, počeli su da se suše. To sušenje zauzelo je takav mah u svim dobnim razredima, da pođe li ovako dalje prijeti opasnost, da će ih potpuno nestati, a slavonska hrast ovin a, bit će samo uspomena. Gospodin Manojlović napisao je^o tom sušenju kratak referat (kojega donosimo u ovom broju »Š. L.«) i podneo ga skupštini Udruženja sa molbom, da se to pitanje uzme u pretres. Sekcija rada koja je taj referat uzela u pretreo donijela je zaključak, koji je usvojila i skupština Udruženja, da se za to pitanje zainteresuju u prvom redu država a zatim i svi ostali, kojima je stalo do toga, da ponos naših šuma, naše hrastike, sačuvamo od propasti. Glavnoj upravi Udruženja stavljeno je u dužnost, da u svoje ruke preuzme sabiranje svih radova i podataka, koji se na to pitanje odnose. Ujedno je sekcija rada postavila sedam pitanja, odnosno uputa (koja niže donosimo) kako bi oni, koji će se tim problemom pozabaviti imali neki putokaz, našto se u svom istraživanju imaju obazrijeti i kakove sve podatke treba prikupljati. To je: 1. Situacione skice šumarskih srezova sa naročitom pažnjom, da u nacrt budu unesene sve bare, kanali i vodotoci. 2. Izmjera površina, koje su se osušile, kako one, u kojima je sušenje potpuno, tako i one, koje su djelomice osušene bilo u manjoj ili većoj mjeri. 3. Doba šume osušene površine i potpun njen opis prije sušenja (vodostaj, bara, udolina, greda i t. d.. obrast, procenat smjese drveta) te njen opis nakon sušenja (čistina, pošumljena, preostala šuma njen obrast, sklop i t. d.). 4. Veličina osušenih površina, te približna količina osušene mase. Ove podatke podijeliti na pojedine godine ili razdoblja t. j . kolike su se površine i mase osušile pojedine godine ili pojedinog raz |
| ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Sušenje, hrastovih šuma 50S> doblja. Kolike su količine unovčene javnom licitacijom i koje su sume dobivene. 5. Pojave koje su pratile sušenje (gusjenice [kakove], medljika i sve drugo). Kako su te pojave nadolazile pojedinih godina, u koje doba, u kojem su objamu napadaji vršeni. Dali se površina osušila u jednoj godini ili tokom stanovitog razdoblja. U nacrtima označiti pravac dolaska napadaja i kretanja sušenja. 6. Mišljenje, koji su primarni uzročnici sušenja a koje se pojave imaju smatrati sekundarnima. Ovo treba navesti za svaku pojedinu osušenu površinu. 7. Kakove bi se mjere trebale poduzeti, da se sušenje ograniči odnosno spriječi. Kako je ovaj problem od prezamašitog značaja, a da bi bilo dovoljno, da se o njem rešava moguće samo sa polemikom ili postavljanjem teoretskih teza — to je potrebno, da se čitav posao odmah u svojem početku postavi na solidnu naučnu bazu. Da bi svi oni, koji će se tim pitanjem pozabaviti, imali jednu detaljniju uputu, po kojoj bi se taj rad imao provoditi, to je dr. Aleksandar Ugrenović, sveučilišni profesor bio toliko ljubezan, pa nam je poslao kratku osnovu (koju donocimo u ovom broju »Š. L «^ a po kojoj bii se taj rad imao provoditi i ujedno u njoj upozorio na literaturu i članke, koji su to pitanje već tretirali. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje preuzelo je,na sebe dužnost prikupljanja tih podataka, pak molimo sve one, koji će to pitanje obrađivati, da svoja opažanja, istraživanja i rezultate istraživanja šalju Udruženju. Ujedno priopćujemo, da ćemo u »Šumarskom Listu«, otvoriti stalnu rubriku u kojoj ćemo donositi sve članke, opažanja rezultate i t. d. o tom pitanju. Uredništvo. ^g^P |