DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina 513


minom za 3 pr. m. — slične su kotlu sa poklopcem a bez dna. Poklopac ima U
sredini jednu veću i po obodu 6 manjih luknja sa zaklapačima, a sa donje strane
unaokolo peći su do 12 cijevi zavrnutih naviše, kroz koje se propušta zrak u
unutrašnjost peći, a koje se mogu po volji i potrebi otvarati i zatvarati ....^
čitim kapcima.


Ovakova peć prenesena na samoj sječini, položi se uspravno, donji dio zakopan
u zemlji 50—60 cm. i cijela manipulacija spremanja i slaganja sječanica je
istovjetna kao kod postupka sa jamama, pri čemu se tok karbonizacije regulira
otvaranjem i zatvaranjem luknji na poklopcu i donjih cijevi.


Boja dima i jedan thermometar thermoelektrični, koji pokazuje toplotu u
sredini peći, služe radniku nadziratelju gorenja kao znaci za obustavu karbonizacije.
Na 600° treba zatvoriti sve otvore radi obustavljanja karbonizacije.


Ispražnjivanje peći vrši se nagibanjem iste na jednu stranu.
U većem aparatu karbonizacija se postizava za 60 sati, pri čemu se
dobija — ako se upotrijebe obične sječenice sa korom — 560 kgr. ugljena.
Dvije radne sile — čovjek i žena — mogu vrlo lako i bez predhodme
obuke manipulirati sa 3—4 peći.


Količina ugljena je 30% od težine upotrijebljenog drva.


U ovim pećima se mogu karbonizirati sve vrsti drva sviju dimenzija do
8 cm u promjeru: grane, grančice i otpatci pilane.


Dosada su na sječinama ostajali mnogi otpatci i tamo trunuli favorizirajući
razmnožavanje zečeva (kunića), kukaca i raznih crvptogamskih bolesti kao i
uvećavali opasnost požara.


Ako bi se upotrebom ovih peći ovi tako rekuć dosadašnji otpatci — bar
za sve gorske predjele — karbonizirali i pretvarali u jedan produkt lak za
transport a velike prođe — kao carburant — to bi iskorišćavanje cjelokupne
nadzemne drvne mase bila omogućena čak i na sječinama gorskih predjela,
udaljenih od naselja i sa dosta nepovoljnim saobraćajnim prilikama — što bi
imalo za posljedicu porast objektivne vrijednosti šumskog dobra, porast
novčanog prihoda i zemljišne rente kao i porast čistog prihoda.


U Osijeku, augusta 1924.
Stevan Ivanović, kr. šum. povi.


tmm>