DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1924 str. 70 <-- 70 --> PDF |
548 Umrli « 7 sestoji ne sastoji. « 7 so ne su. « 7 sestojin ne sestojen. « 10 poškodbe ne poškode. « 17 pristojno ne prislojno. « 17 takoj ne takaj. Na strani 473 beri: « 8 zadovoljiv ne zadovojiv. « 11 E. Križaj ne E. Prižaj. Umrli. f DJURO KOČA. Dana 3. septembra 1924. preminuo je u Vinkovcima naglom smrti Qjuro Koča umirovljeni šumarski savjetnik brodske imovne općine u 71 godini života. Qjuro Koča rođen je u gradu Osijeku, gđe je svršio osnovnu školu i 5 razreda gimnazije, dok je šesti, sedmi i osmi razred polazio u Novom Sadu, te ondje ispit zrelosti položio. Nakon toga krenuo je u Zagreb, da sluša pravoslovne nauke na sveučilištu. Kako mu oskudna materijalna sredstva nisu dopustila da iza prve godine sveučilišnih studija nastavi nauke, to je zamolio od rodnog svog grada ispražnjeni sistemiziram štipendij za šumarsko učilište u Križevcima, te dobiv ovaj stipendij svršio šumarski tečaj na našem domaćem šumarskom učilištu. Nakon svršenih stručnih nauka nastupio je mjesto šumara kod Vlastelin stva Dolnjo Karlovačke patrijarhije u Dalju. Ovđe nije dugo ostao, već je primio mjesto gradskog šumara u Zagrebu. U ovoj gradskoj službi također nije dugo proveo, već prešao u državnu službu i to, k katastru. Kao katastralni šumarski povjerenik službovao je u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji. Godine 1881. nastupio je ispražnjeno mjesto nadšumara kod brodske imovne općine, te u aktivnoj službi namirio propisano službeno vrijeme, a danom 12. jula 1922. nakon umirovljenja od službe bio razrešen. Danom 1. listopada 1922. opet je uspostavljen u službu kod brodske imovne općine, a prvih dana mjeseca svibnja 1923. bolesti radi službu napustio, prešao u trajno stanje mira. Najveći dio svog službovanja proveo je Gjuro Koča u svojstvu taksatora. Kao takav riješio je vanrednom svojom stručnom spremom i velikom unarljivosti i savjesnosti teški problem prevodjenja kućanstva imovne općine f starih patriarhalnih prilika u srednje okvire zakonskih propisa i naputaka za krajiške imovne općine od godine 1881. Uz — put bavio se veoma mnogo istraživanjem prirode, te je svojim, mukotrpnim radom neumornog sabirača zadužio nauku. Ponajviše pažnje posvetio je sabiranju i proučavanju zareznika. |