DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 22     <-- 22 -->        PDF

570 Uređivanje državnih šuma


pojmljivo, ako uvažimo naš geografski položaj, prijašnje veze i kulturne
centre, s kojima smo dolazili u doticaj. No ne samo naše, nego
i češko i madžarsko šumarstvo stajalo je i stoji pod istim utjecajima.
Nijemci su uspjeli, da čitavom šumarstvu Srednje Evrope dadu
svoju karakterističnu oznaku. To potječe još od Cottinih i Hartigovih
vremena, pa se šumsko gospodarstvo Srednje Evrope — prolazeći
razne îaze razvoja — iskristalizovalo u obliku visoke šume u kojoj
se gospodari čistom ili oplodnom sječom ( Schlagweiser Hochwald).
Teško je danas, da se potpuno iskinemo iz te naučne i gospodarske
sîere i to tim teže, što se već dosada i naše šumsko gospodarenje
prilagodilo dobrim dijelom tim principima, za kojima uz to stoji i
izvjesna naučna opravdanost i praktična iskustva. Osim toga se
šumsko gospodarenje uopće sporo razvija; ono ne pozna naglih skokova
i perturbacija kakovih nalazimo u drugim naukama, stoga se
u šumskom gospodarenju i razne reforme i novine, mogu tek postepeno
uvađati.


Prema tome kod uređivanja državnih šuma, kojima se gospodari
čistom j oplodnom sječom, ne ćemo moći da pokažemo nešto
naročitoga, svoga i specifičnoga, već ćemo se uglavnom morati poslužiti
metodikom drugih zemalja sa razvijenijim i naprednijim šumarstvom.
Radi se jedino o tome, da utvrdimo, ukoliko se njihove
metode rada mogu i kod nas primijeniti i ukoliko ih treba prilagoditi
našim specijalnim prilikama. Uslijed toga, bit će naš sistem uređivanja
takovih šuma, do izvjesnog stepena, kompilacija stranih
sistema.


Naprotiv, kod uređivanja k r a š k e preborne šume, moći
ćemo da pokažemo mnogo svoga, originalnog i specifičnog, jer je
naš Kras, klasična oblast K a . s t a,1 a šumsko gospodarenje
na Krasu, bitno se razlikuje od ostalih. Uređivanje kraške šume i
gospodarenje s njime, bit će dakle naša domena, u kojoj ćemo moći
pokazati mnogo originalnosti.


3. Osobine novog taksacionog sistema u teoretskom pogledu.
Kod taksacionog sistema razlikovat ćemo, kod ovih naših promatranja,
uglavnom dva dijela i to:


a) Sistem gospodarskog razdjeljenja šume i


b) Sistem obračuna etata.


Oba su ta dijela donekle u užoj organičkoj vezi, no uza sve to


smatramo, da ih možemo odjelito promatrati.


Ad a) Sistem gospodarskog razdjeljenja šume je uz male otklone,
manje-više posvuda jednak, pa u tom pogledu ne bi bilo
većih zapreka, da od stranih instrukcija preuzmemo ono, što bi odgovaralo
i našim prilikama. 0 tom smo u prednjem dijelu prikaza
opširnije raspravljali, pa se ovom prilikom ne ćemo više zadržavati
na tom pitanju.


, J) Dr. ..... ......: ....., .......... ............ ....... 1895.,
..... IV.