DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma


bržeg ili sporijeg iskorištavanja starih sastojina. Ujedno treba ispitivati,
može li se očekivati padanje ili porast etata u budućnosti, u
koju svrhu treba razvijati grafikone dobnih razreda.


Konačno treba uzeti u obzir i potrebe okoliša, mogućnost
unovčenja, već postojeća transportna sretstva. potrebu slabije ili
strožije potrajnosti ili konačno njeno potpuno napuštanje, radničke
i uzgojne prilike, kao i primjerenu stalnost gospodarenja.


Ako nema nekih naročitih razloga, nije potrebna strožija potrajnost
unutar svake gospodarske jedinice. U tom slučaju mogu se
gospodarske jedinice raznih Šumskih Uprava međusobno popunjavati.
Kod vrlo abnormalnih sastojinskih prilika, a pogotovo tamogdje
su nagomilane veće zalihe zrelog drveta, što zahtjeva brže
iskorištenje, može se ovo popunjavanje etata protegnuti i na veće
skupove Uprava.


b) Nema li starih, sječivih sastojina u dovoljnoj množini, već
prevladuju li srednjedobne i mlađe sastojine. tad se za popunjivanje
manjka etata u sadašnjosti, mogu upotrebiti i sastojine dvojbene
zrelosti, čim je njihov postotak zrelosti pao ispod određenog ukamaćenja.
Istraživanju sječne zrelosti pomoću postotka zrelostisnažnim
proredama i progalama treba posvetiti najveću pažnju.


Uvaživ pomno sve te obzire, ustanovi se kalkulativno
ova ploha, koja se može smatrati definitivnom etatnom
površino m slijedećeg razdoblja. Ta je površina temelj za daljnji
obračun etata izraženog drvnom masom.


Kod jednostavnih sastojinskih i gospodarskih prilika, manje intenzivnog
gospodarenja i u slučaju sastava privremenih osnova,
može se ta kalkulativno ustanovljena površina sječe, bez ikakvog
daljnjeg ograničenja, uzeti na temelj kod sastava opće i posebne
osnove sječa.


U gospodarskim jedinicama, gdje ima više vrsti drveća razne
vrijednosti i gdje se polaže veća važnost na jednoličnost prihoda
prema vrstama drveća, može se ta kalkulativno ustanovljena površina
sječa podvrći još daljnjem ispitivanju.


U tu svrhu treba grafičkim načinom i prikladnim bojadisanjem
prikazati:


1. Razmjer vrsti drveća u pojedinim klasama starosti.
2. Razmjer stupnja smjese t. i., da li pojedine vrste drveća
stanovitog dobnog razreda obrazuju čiste sastojine ili mješovite, uz
prikladnu oznaku omjera smjese.
3. Razmjer boniteta stojbine prema vrstama drveća i
4. Obrast pojedinih dobnih razreda.
Ti se podaci pomno proučavaju i na tom se temelju stvara sud


o dopustivosti i unutarnjem sastavu, kalkulacijom ustanovljene definitivne
površine sječa, pa se ta pridrži ili ponešto promijeni.