DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1924 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Šume verskog fonda i reparacije Iz toga se vidi, da je već bivša Austrija davno otkupila čitavi taj fond u Kranjskoj a kako se čuje, dvostruko je otkupila fond u Šta jerskoj. Ali, s druge strane, ne smemo zaboraviti, da je bivša Austrija spomenutim članom konkordata priznala kapitalu tog fonda nekakvu eksteritorijalnost, nekakav »noli me tangere«, usled čega nije mogla ni smela pristupiti formalnoj likvidaciji fonda, premda bi ta likvi dacija bila posve opravdana i očito ne bi bila naišla na veće za preke ; a isto to ne mogu i ne smiju sada još ni nasledne države. Po tom članu konkordata je naime formalno vlasnik tog fonda još uvek Sv. Stolica, koja, pošto je to stanje jednostrano u njenu korist, bez prigovora tolerira sve vreme pa i danas. No time se čitav ovaj fiktivni državni aktivum pretvara u p a s i v u m i nasledne su države, bez svoje saradnje i krivnje, tim aranžmanom verskog fonda morale preuzeti samo jedno veliko staln o breme , koje povrh toga još svake godine raste. Procena vrednosti1 verskofondovskih šuma i ostalog kapitala, kako je zahteva reparaciona komisija, mogla bi dakle ispravno imati samo tu svrhu, da se što točnije odredi ono čisto rentovno opterećenje, koje bi se u kapitalizovanom iznosu, imalo pribrojit i svoti reparacija. No taj se razmer može mnogo ispravnije i lakše odrediti jednostavnim skontriranjem bivšeg austrijskog državnog budžeta odnosno zaključnih računa fonda. Još jednom naglasujemo, da se odnos verskog fonda ka o samostalnog jurist i č kog lica naprama novim državama nije nikako promenioi, osim na gore za te države, usled porasta rashoda i usled ošteta imanja za vreme rata. Ako se dakle u vezi sa reparacijama ima da uzima obzir i na imanja verskog fonda, tada je jedino pravilno, da se uzmu u račun i aktiva i pasiva fon da, odnosno da se prava prihodna vrednost kapitala odbije od kapitalizovanih rashoda, a razlika da sepriboji svoti reparacija, koje imaju nasledne države da prime! Očito je nadalje, da će nasledne države u najkraće vreme, vlastitim sredstvima otkupiti sav kapital tog fonda, te da bi usled toga mogle samostalno pristupiti njegovoj likvidaciji, da nisu vezane spomenutom odredbom konkordata. A ako im uspije, da tu odredbu konkordata izmene. u što ne sumnjamo kod malo dobre volje s obe strane, tada to neće biti zasluga ni bivše Austrije ni reparacione komisije, već njihova sopstvena. Takvo dejstveno stanje verskog fonda potvrđuje i postupak sa fondovskim imanjima. Tim je imanjima čitavo vreme upravljala država kao i vlastitim imanjima, samo da su se prihodi i rashodi zasebice knjižili. I u stvarnom i u osobnom obziru, uprava tih imanja bila je inkorporirana državnoj upravi bez ikakvih drugih razlika. Čim se 1849. godine uprava državnih šuma jedinstveno organizovala, bila su sva i državna i fondovska imanja poverena ministarstvu za poljoprivredu i rudnike, a godine 1865., opet ministarstvu za financije. Osnivanjem naročitog ministarstva za poljoprivredu 1872. godine prešle su sve te agende, na novo ministarstvo. Odtada se |