DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Uređivanje državnih šuma


U tome se mora dati svaka čast madžarskom taksacionom
sistemu, koji nije bio sitan i tjesnogrudan i koji se nije zadržavao
na sitnicama, već je vodio slavnu brigu o tome. da . su pravilno
shvaćeni i riješeni viši ciljevi gospodarstva.


Naprotiv sitan } tjesnogrudan duh, kadar je onemogućiti i najliberalniji
taksacioni sistem, jer ga priječi u slobodnom poletu i dovod
ga do stagnacije i konačno do sloma.


Mi time ne kažemo, da treba propustiti i odobriti svaku, pa
i neumjesnu odredbu osnove, ali odlučno plediramo zato. da se kod
ispitivanja ne postupa sitničavo i tjesnogrudno.


Uz valjani taksacioni sistem, dobru organizaciju, dovoljna financijalna
sretstva i liberalan duh, moći ćemo u razmjerno kratkom
vremenu, da uredimo sve državne šume. Time ćemo udariti solidne
temelje za daljnji uspješan rad našeg šumarstva. Postignemo li to,
mnogo smo učinili za naše šumarstvo!


Na nama je- da stvorimo sve preduslove za taj rad i da što
prije otpočnemo s uređivanjem državnih šuma u velikom stilu. Posao
je to golem, ali i potreban, pa ako ga valjano organizujemo,
uspjeh ne će i ne može izostati.


ZAVRŠNA RIJEČ.


Pitanje izgradnje jedinstvenog sistema za uređivanje državnih
šuma je dosta komplikovano. Konkretni zaključak je donekle otešćan
nestašicom podataka o raznim našim prilikama, a donekle i heterogenim
okolnostima. Uz to je kod ovog prikaza trebalo analitičkom
metodom prethodno objasniti neka principijelna pitanja, a tek
iza toga valjalo je dobivene rezultate sintetizirati i dovesti u sklad
i sa našim prilikama i potrebama. Da li nam je uspjelo riješiti čitavi
taj kompleks pitanja i ukoliko, prepušta se sudu stručne javnosti.
Ukoliko smo u kom pogledu i došli moguće do rezultata, koji se ne
mogu općenito primijeniti, razlog je tome, nedovoljno poznavanje
svih šumarskih prilika naše države, što rado dopuštamo. Zadaća
da se daljnjom izmjenom misli i ovo važno pitanje raspravi i dovede
u sklad sa svim prilikama.


Ovaj je rad nepotpun još i zbog toga, što je ograničen na
raspravljanje pitanja o uređivanju takovih šuma, u kojima se gospodari
čistom i oplodnom sječom. Po strani je dakle ostalo pitanje
uređivanja preborne šume. Međutim, na naučnom horizontu a i u
praksi, ponovno se pomaljaju konture preborne šume. kao novi
dokaz o vraćanju zdravim starim idejama i prirodnoj formi šume.
čini se. da preborna šuma ne će ostati jednom utopijom, ili šumskouzgojnim
idealom, nego da će poprimiti i konkretne oblike i da će se
proširiti i u praktičnom šumskom gospodarenju u većem opsegu,
nego dosada.


Preborna je šuma upravo predestinirana. da bude uzgojni, i
gospodarski oblik šume na Krasu, na kom se nalazi velik dio svih
naših šuma. S njome ćemo se. dospijemo li, naročito pozabaviti, pa
iz tog razloga nismo htjeli, da oba ova pitanja zajedno vežemo.


Konac.