DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Sušenje hrastovih sastojina šumske uprave u Dragancu Ing. A, Jošovec [Draganoc]: Sušenje hrastovih sastojina šumske uprave u Dragancu. Odazivajući se pozivu uredništva Š. L. iznosim neke podatke i opažanja o sušenju hrastovih sastojina šumske uprave u Dragancu. Kako je poznato, sušenje se hrastovih sastojina širi u glavnom od istoka prema zapadu uzduž Save, te je već prešlo liniju Sisak. Ove godine je nastupilo sušenje u Žutici u području šumske uprave u Dragancu, te je nastupilo kvantitativno i prostorno tako jako, da naliči jednoj velikoj katastrofi. Šumski predjel Žutica sa površinom od 5260 k. j . leži u poplavnom području rijeke Save. Poplave su redovite i to proljetne i jesenske, ali sa manjim vodostajima za vrijeme poplave, nego je to slučaj kod ostalih posavskih šuma, jer imade i dijelova, koja ostanu suha i za najveće vode. Sastojine su većim dijelom čiste hrastove, a manje mješovite s jasenom ii brijestom, te po gredama grabom, te u baruštinama čiste johove. Starost je sastojina različita. Imade nešto (420 k. j.) starih sastojina preko 120 godina starih, a ostalo su sve srednjodobne i najmlađe sastojine. Srednjodobne sastojine skoro su sve proređene, a najmlađe većim dijelom. Hrastov gubar pojavio se god. 1923. u velikoj mjeri: na površini od pp. 2.000 k. j . tako, da je obrstio sav list na hrastu, koji je iste godine ponovno prolistao, a da godine 1924. na većim površinama uopće više nije prolistao. U godini 1924. bile su česte i neprekidne poplave, koje su trajale s malim prekidima sve do polovice augusta. Sušenje hrastovih sastojina pojavilo se u srednjem i južnom dijelu Žutice i to tako, da je sušenje u srednjem dijelu potpuno, a u južnom dijelu samo mjestimično i pojedinačno. Potpuno suha je površina od pp. 400 k. j. , a djelomično suha s 50% i manja površina od pp. 450 k. j . i to sve u srednjem dijelu Žutice. Sušenje se najviše pojavilo u srednjodobnim sastojinama (60—80 god.), manje u mladim (20—40 god.), a gotovo nikako u starim hrasticima preko 120 god. starim, te zatim na nižim položajima — najviše oko bara i na mjestima, gdje voda radi slaboga otoka stagnira — i to sve u čistim hrstovim sastojinama, dok je u mješovitim sastojinama slabije. Osim toga je opaženo, da su se više |