DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Sušenje hrastovih sastojina šumske uprave u Dragancu bi bila uzročnik voda, ne bi te šume doživjele doba 100—200 godina, nego bi se osušile ranije«. Ranije nije bilo tako čestih i jakih poplava, a osobito tako kasnih kao u zadnje vrijeme. Razlog timi čestim i velikim, a i kasnim poplavama je loša provedba regulacije Save, koja je intenzivno započela i skoro dovršena u gornjem toku Save u Sloveniji, dok je u donjem toku slabo napredovala. Radi toga je donji tok Save jače izvržen poplavama. Djelovanje vode na sušenje hrastovih sastojina opažao je već god. 1901. J. M., te je svoja opažanja iznio u Šumarskom Listu.2 Hrast imade veliku životnu snagu, koja se odrazuje u velikoj izbojnoj snagi. pa držim, da jedna pohara od gubara. makar ij uslijedila nakon toga zaraza od medljike, ne bi mogla, da ga .usmrti Jedino višegodišnja pohara gubara i medljike, koje neprekidno djeluju, može ga uništiti. Međutim je opaženo, da je hrast uginuo već odmah slijedeće godine nakon pohare po gubaru. Prema tome mora kod sušenja hrastovih sastojina djelovati još jedan ili više faktora, a držim, da je to svakako voda. Kad to ne bi stajalo, morale bi se sve hrastove sastojine, pa i one po grabama, istovremeno osušiti sa onima u nizini, a praksa naprotiv pokazuje, da to nije slučaj. Pojav. da su se osušile baš proredene hrastove sastojine, doveo je gosp. ing. P. Manojlovića do zaključka, da čiste hrastove sastojine. ne treba proređivati, već samo čistiti od uginulih i onih stabala, koja će sigurno uginuti i da treba kod čistih hrastovih sastojina sva pravila prorede napustiti.3 Ne mislim s gosp. P. M. polemizirati, niti sumnjam u njegovu stručnu spremu, ali držim, da je taj zaključak kriv i prenaglo stvoren, ne uzimajući u račun i sve ostale momente toga predmeta. Proređivanje nije ništa drugo nego imitiranje prirodnih zakona, koji djeluju u rastu i razvoju stabla i šume. a taj je predmet gotovo najviše raspravljen u šumarskoj nauci, pa držim, da o samoj proredi i njezinoj vrijednosti ne može biti rasprave, a može se raspravljati samo o načinu proređivanja. Da su se osušile baš proredene sastojine, držim uz već spometo. da je krivo baš to, što sastojine nijesu za vremena proredene i čišćene, te što se kod proređivanja nije posvetila dovoljna pažnja normalnom razvoju krošnje, t. j . da razvoj krošnje bude razmjeran visini i debljini debla i jednako raširena na sve strane. Opće je poznato, da se nakon čiste sjeće posavskih hrastika pojavlja u velikoj množini topola, koja svojim brzim rastom već u nekoliko godina nadvisi hrast kao glavnu sastojinu. te mu ne da, da se normalno razvija. U 20—30 god preuzela je topola već tako dominantan položaj svojom široko razvijenom krošnjom, da hrastova sastojina mora u rastu zaostati i zakržljati. a osobito se pod takovim uslovima razvila slaba, abnormalna krošnja u obliku metljice, koja ne odgovara već u borbi za život visoko uzraslom deblu. Ako se i kasnom proredom izvade te dominantne topole, kako je to slučaj u Žutici, te kratko nakon toga se pojavi gubar u znatnoj »Š. L.c 1901. str. 59G. ´ »6. L.» 1924. str. 502. |