DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Sušenje hrastovih sastojina šumske uprave u Dragancu mjeri, bezuvjetno moraju takove hrastove sastojine propasti, jer nemaju životne snage, da se toj zarazi odhrvaju. Topola se morala već u ranijim godinama čišćenjem vaditi, dok je još bilo moguće, da se krošnja hrasta popravi, jer do 60 godina zakržljala krošnja hrasta ne da se više ispraviti, a hrast sa zakržljalom krošnjom nema budućnosti. Ta se pogriješka — koliko je meni poznato — svuda pravila, te se topola upravo s velikom ljubomornošću čuvala u čistim i mješovitim hrastovim sastojinama, a iz razloga meni ni poznatih ni pojmljivih. Slično stanje hrastovih sastojina bez topola, koje su naravnim načinom pomlađene, ako nijesu uopće ili su prekasno proređene, pa prema tome držim, da je proređivanje — makar i čistih hrastovih sastojina — bezuvjetno potrebno, a te prorede treba, da su oprezne i umjerene s glavnom svrhom, da se postigne normalni razvoj krošnje. Mjere, kojima bi se moglo predusresti sušenje hrastovih sastojina, jesu: 1. Odvodnjivanje šuma i to oprezno i ne prejako, da ne bi to odvodnjivanje postalo razlog dalnjem sušenju još zdravih sastojina. 2. Pravilno podizanje i gajenje hrastovih sastojina. Prije svega rano proređivanje i čišćenje hrastovih sastojina od topole s osobitim obzirom na razvoj krošnje hrastovih stabala. Zatim uzgoj mješovite sastojine s najviše 40% hrastovih stabala. Proređivanje hrastovih sastojina na napred izloženim principima vrši se kod šumske uprave u Dragancu već od godine 1919. intezivno, te su se dobri uspjesi tih proreda već sada pokazali koliko na porastu toliko i na normalnom razvoju hrasta u drugim predjelima, a jamačno bi se pokazali i u Žutici, da nije prerano došla zaraza gubara na dosada nikako ili slabo uzgojene hrastove sastojine. Premda se sušenje hrastovih sastojina u većim površinama pojavilo već pred mnogo godina, ipak imade o tom u stručnim listovima vrlo malo podataka, a mnijenja su tako različna i kontradiktorna, da se iz njih ne da stvoriti ni jedan dobar zaključak. Većim dijelom pisali su te rasprave vanjski šumari, koji doduše imadu najviše prilika promatrati pojedine pojave na šumi, ali koji su svojim zvaničnim poslom tako zaokupljeni, da na to ne dospiju u onoj mjerikako bi to trebalo, a osim toga su daleko od knjižnica, da si nabave potrebnu literaturu. Radi toga su te rasprave pisane bez sistema. 1 ovo nešto opažanja i konstatacija iznešenih u ovoj raspravici, koje mogu imati samo lokalnu vrijednost, i koje ne držim aksiomima, plod su samo djelomičnoga opažanja, jer mi zvanični poslovi nijesu dozvoljavali, da točno i neprekidno promatram i studiram! tok sušenja hrastovih sastojina. No ipak držim, da će za opće poznavanje predmeta dobro poslužiti. |