DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 3 <-- 3 --> PDF |
.... 12. ........ .... ...... 48. Prof. Dr. A. Langhoffer (Zagreb): Prof. Seitner o smrekovom potkornjaku. Gornja Austrija i Štajerska imali su u godinama 1921.—1923. u nekim predjelima šumskim jaku navalu smrekovog potkornjaka (Ips typographus), a kada je austrijska vlada bila ponukana da odredi posebno povjerenstvo, koje će rukovoditi sve mjere proučavanja i obrane, ušao je u to povjerenstvo i prof. Seitner, priopćio je svoja opažanja i iskustvo u »Centralblatt ftir das gesamte Forstwesen. Wien-Leipzig 1923. i 1924.«1 1 mi imamo neprilike od istog tog potkornjaka. trpile su od toga ličke šume a trpe još i sada, trpio je naš Maksimir- stradali su j stradavaju smreke na Griču, Tuškancu i okolici Zagreba jer se usuprot člancima premalo pažnje tome posvećuje. Čujem, da i drugdje stradavaju od tog potkornjaka smreke, žalosni znak, da je to pitanje i za nas aktuelno. neće biti moj referat o gore spomenutoj radnji suvišan, dok se na naše neprilike kanim osvrnuti posebnim člankom. Najveća navala potkornjaka bila je u šumama vjerozakonske zaklade od Reichraming-a i Weyer-a te u nekim drugim predjelima gornje Austrije i Štajerske kao Ebenforst, gornja dolina Lause. Radmer, Pschoder, Gusswerk i t. d. žrtvom je palo blizu 1.5 milijuna m3. Uzrok je katastrofe bio u vjetrolomu mjeseca decembra 1916. i kasnije. Uvjeti za pomnažanje ootkornjaka bili su povoljni. U svezi sa svjetskim ratom bila je zaštita šuma slaba, nije bilo dovoljno radnika, da se povaljena stabla ogule, drvo izveze. K svemu tome nadošla je još i suša u god. 1917.. omogućila dvije generacije u godini. Sa olujom jugozapadnjaka 13. i 14. decembra 1916. nastradalo je u Reichramingu 30,000 a u Weyeru 50,000 m´\ smrekove šume. Bilo je mnogo starih stabala, smreka je najače izvržena vjetrolomu, a u staroj se šumi upravo uzgajaju potkornjaci. Sve to je dalo naslućivati katastrofu, kojoj bi se bilo dalo predusresti. da su se potkornjaci namamili na sunčana mjesta vjetroloma. a leglo u razvoju uništilo. Nije bilo radnika od nikuda, a time ne samo, da se je neprilika razvila i raširila, nego je prešla i u susjedne krajeve. Iza osušenih smreka u god. 1918., koja nisu više mogla služiti kao lovna stabla, navalili su potkornjaci na zdrava stabla, kojima je 1 Prol. M. Seitner , Beobachtungen und Erfahrungen aus dem Auftreten des achtzâhnigen Fichtenborkenkafers. Ips typographus L. in Oberôsterreich und Steiermark in den Jahren 1921. und 1922. SumaTsM List br. 12. î |