DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 33 <-- 33 --> PDF |
O pogreškama skopčanim sa mjerenjem dužine stabala i t. d. 647 uvijek sa stanovitom pogreškom. O uopće mogućem iznosu ove pogreške ne postoje do sada sistematski i pouzdani podaci, pa je zato većina autora (među njima i ja u svojoj „Dendrometriji") obzirom na nju preporučila, da se — opreznosti radi — u ekstremnim slučajevima, t. j . kad promjer debla prema tanjem kraju veoma jako opada, dužina ovakovog debla ili barem donjeg dijela njegovog mjeri »na stepenice". Razlogom ovoj preporuci bila je u glavnom okolnost, da su do sada jedino profesori Kunze i Miiller* donekle pokušali, kako bi u ovo pitanje unijeli nešto svijetla, a da ipak nije ono time još ni izdaleka bilo iscrpljeno. Oni su naime polazeći od predmnjeve, da je deblo sve do tanjeg kraja ili potpuni ili pak prikraćeni (kusati) čunj {stožac), te da stoga kroz uzdužnu os debla zamišljeni prerez (t zv. uzdužni prerez debla) ima oblik bilo protegnutog istokračnog trokuta ili pak protegnutog trapeza, jednostavno izračunali ovakovu pogrešku samo po Pitagorinom poučku i k tome još svaki samo za jedan sasvim obični slučaj, koji nikako ne mora da bude mjerodavan i za ostale slučajeve. Poznato je međutim, da cijelo deblo samo sasvim izuzetno može u glavnom da ima oblik cunja, jer sjecište uzdužnog prereza sa vanjskom površinom debla velikom većinom ne sačinjava ravnu liniju, već najvećim dijelom krivulju, kojoj krivina znade kadšto biti sasvim očevidna. Ako se dakle i za debla razne dužine i debljine veličina navedene dužinske pogreške ustanovi samo po Pitagorinom poučku, onda se za svaku pojedinu dužinu i debljinu debla (debljina uzeta sasvim na donjem kraju) može da dobije tek minimalni iznos ove pogreške, jer je pravac između vrha deblova i jednog od krajeva onoga promjera, koji se nalazi na dnu debla, najkraća linija. Kako je pak za praksu od prave važnosti u ovom slučaju samo poznavanje maksimalno g iznosa pogreške i kako — već prema prilikama — između minimuma i maksimuma može da bude i veoma velik razmak, to je potrebno, da se ovo pitanje osvijetli i u ovom potonjem pogledu, jer se samo na taj način može prosuditi, da li u stanovitom konkretnom slučaju pogreška još ne prekoračuje izvjesni dopustivi iznos. Pokušat ću dakle, da osvjetljivanje ovog pitanja proširim u navedenom smislu, a ovaj cilj traži u najmanju ruku to, da se sa dužinom osi debla sravni dužina faktične krivulje debla. No sad nastaju poteškoće u tome, što krivulja debla nema stalna oblika i što se ona, sve kad bi joj oblik i bio stalan, ne da dovoljno izraziti jednom jedinom praktički uporabivom jednadžbom. Ipak se i jedna i druga poteškoća dade ukloniti na osnovi činjenice, da se oblik krivulje debla giblje u glavnom između oblika Apolonijeve parabole kao jednog i oblika Neilove parabole kao drugog ekstrema. Upravo posvemašnji oblik Apolonijeve parabole (osim na malenom, sasvim prizemnom dijelu svome) znade vrlo često imati deblo poti * Kunze : Lehrbuch der Holzmesskunst, str. 18; Supplemente zum Tharandter forstl. Jahrbuch, Band II., Heft 1. Miiller: Lehrbuch der Holzmesskunde, 3 izd., str. 50. |