DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 34 <-- 34 --> PDF |
648 O pogreškama skopčarijim sa mjerenjem dužine stabala i t. d. štenih crnogoričnih stabala u gustom sklopu,* dočim je kod nekih egzotičnih vrsti drveća, npr. Wellingtonia (Séquoia) gigantea, uzraslih u vrlo rijetkom sklopu zastupan isključivo i sasvim vidljivo neilovski oblik debaone krivulje. U velikoj većini slučajeva nisu pojedini dijelovi ove krivulje identični obzirom na pripadnost k jednostavnijim matematičkim krivuljama, jer je npr. jedan dio debaone krivulje stičan Neilovoj paraboli (uvijek na podnožju debla, a često — i to naročito kod bora i bjelogoričnih stabala — i u krošnji), drugi dio (na dnu krošnje i ispod nje) Apolonijevoj paraboli, a stanovit dio (još niže na deblu) i izvodnici jednostavnog cunja (pravcu). Ja ću se prema samoj svrsi predmeta ograničiti najprije na zadnji, t. j . mješoviti tip debaone krivulje, a zatim na sasvim neilovski tip. Cisti Apolonijski tip nije potrebno u obzir uzimati, jer veličina spomenute metodne pogreške ovisi u velikoj mjeri — kako to već iz samog Pitagorinog poučka sasvim očevidno proizlazi — također o dužini i debljini debla, a još znatno više o samoj debljini na donjem kraju ili drugim riječima o stupnju opadanja ove debljine naprama vrhu. Osim toga skroz paraboloidna debla kao glavni dijelovi potištenih i prema tome najslabijih stabala u sastojinama imaju najmanje dimenzije i (radi razmjerno još znatno slabije debljine) kud i kamo neznatnije opadanje debljine naprama vrhu. Stoga je kod njih i spomenuta metodna pogreška najmanja, pa kao takova ne može naravno da bude ovdje od pravog interesa. Kako sam rekao, veličina navedene metodne pogreške ovisi (ceteris paribus) o dužini i debljini debla, t. j . kod viših i jačih debala ova je pogreška veća, a kod nižih i slabijih debala manja. Isto je tako (opet uz inače jednake okolnosti) kod debala sa jačim opadanjem debljine naprama vrhu ona veća, a kod debala sa slabijim opadanjem manja. Stoga ću naravno kasnije prigodom konkretizovanj a podloge ovom ispitivanju kako za debla mješovitog tako i za debla skroz neilovskog tipa uzeli u jednu ruku maksimaln e dimenzije, što bi ih u glavnom debla obaju ovih tipova uopće mogla da postignu, a u drugu ruku maksimalno mogući pad promjera naprama tanjem kraju. Izvodnica (krivulja) cijeloga debla u posve odraslih bjelogoričnih i borovih stabala iz rijetkoga sklopa ili također u dominantnih stabala iz običnog sklopa dijeli se prema çiore rečenom u glavnom ovako: Za gornje (vršne) Vio debla vrijedi kao izvodnica potpuna Neilova parabola, za dajnje 3.. diona Apolonijeva parabola, nadalje za 2/io pravac kao izvodnica prikraćenog cunja, a za podnožje debla (donja Vio dužine) diona Neilova parabola. Poznato je, da Neilova parabola, kojoj je vrh (tjeme) u ishodištu koordinata, ima jednadžbu : o .2 = ~5=— .-3 ili kraće .2 = ourB. Apolonijeva parabola ima tjemenu jednadžbu : .2 = 2 .. ili kraće .2 = $x. * Vidi upr. Schiffel : Kubierung von Rundholz aus zwei Durchmessern und der Lange, Wien 1902., tabla I.—VI. |