DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 39 <-- 39 --> PDF |
0 pogreškama skopčanim sa mjerenjem dužine stabala i t. d. 653 Time, kako možemo naslućivati već na osnovi prijašnje jedne primjedbe, nije ovo pitanje još sasvim iscrpljeno, jer iz jednadžbe + R- proizlazi, kao što prije natuknuh, da je kod jedne te iste veličine h veličina /, pa prema tome i diferencija /—. to veća, što je veći polumjer R na dnu debla, t. j . što je jači pad promjera naprama vrhu. Ako ovo pravilo vrijedi za čunj, mora naravno vrijediti i za neiloidno deblo. S druge je strane pad promjera naprama vrhu to veći, što je deblo — kod stanovitog promjera na dnu — kraće. Uzme li se stoga za naše domaće vrsti drveća kao maksimalno mogući promjer na dnu debla iznos od 2 m (dakle R = 1 m) i to kod ukupne dužine od 15 m, to bi kod tih vrsti drveća skrajnjoj tendenciji promjera obzirom na opadanje prema vrhu bilo već u preobilnoj mjeri udovoljeno. Naravno da se i oblik ovakovih sasvim izuzetnih debala ne može u glavnom upravo ništa razlikovati od neiloida, pa ću stoga i ovdje uzeti, da je oblik cijele krivulje debla faktično neiloidan. Prema tome bi kod . = 15 i R = 1 dužina debaone krivulje po zadnjoj formuli iznosila 154)375 m, a po Pitagorinom poučku 150333 m. Relativni iznosi pogreške bili bi 0"25% odnosno 0´22°/o- Dakle kod domaćih vrsti drveća ne može navedena pogreška uopće doseći niti iznosa od 5 cm, a kamo li iznos od 1 dm, na koji se kod običnih potreba prakse dužine zaokružuju. Zamijeni li se u potonjoj formuli izraz / izrazom (. + 01) metara, dakle * * * -.*.\^.-´_ i sups ituiše li se ovdje R sa l´o met. to proizlazi jednadžba /27 27 \2 / 9 V . koja razrješenjem daje : . = 5´6 m. Ova vrijednost za h veli nam, da bi se pozitivna dužinska pogreška od 1 dm mogla običajnim načinom mjerenja debaone dužine dobiti tek onda, kad bi skroz neiloidno deblo (t. j . deblo za naše domaće vrsti drveća već gotovo nemogućeg oblika), koje ima na dnu 2 m promjera, bilo do vrha tek 5´6 m dugačko, što je također (pa i za egzotične vrsti drveća) sasvim isključeno. Pogreška od 10 cm kao posljedica samog navedenog načina mjerenja nije dakle nikako moguća, osim ako bi ovakova skroz abnormalna debla imala na sebi još velike i odugačke kvrge, pa ako bi se mjerilo polagalo baš po njima. No to se u praksi nikada ne čini. Na sličan način proizlazi, da navedena pogreška ne premašuje iznosa od 1 cm, ako je deblo neiloidna oblika sa 2 m promjera na dnu, dugačko barem 56 m. Još pogodnije u pogledu sitnoće ekstremno moguće pogreške pri mjerenju dužine / umjesto dužine . stoji stvar onda, ako se ovako mjere prevršen a debla (kusovi), budući da su kod ovih (uz |