DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 6     <-- 6 -->        PDF

620 Prof. Seitner o hrastovom potkonijaku


tare leglo. Po iskustvu zadnjih godina je bez važnosti, da li se lovna
stabla okrešu ili ne, oboje je uspješno, kao i to da li lovna stabla
leže, ili ne, tek kod potonjih mogu potkornjaci navaliti sa svih
strana, dakle je uspješnije, ali nije uvijek moguće. Važno je. da su
lovna stabla u pravo doba na pravom mjestu j u dovoljnom brojuda
se leglo potpuno uništi. Ako se u povoljnoj godini razviju 2 generacije,
lete potkornjaci tako rekuć neprestance od maja do septembra
pa su u to vrijeme i lovna stabla nužna i to bi bio maksimum :
prvi put 2—3 tjedna prije rojenja, drugi put za rojenja, a zatim nakon
svaka 4 tjedna, jer su stabla nakon 2 tjedna povoljna za navalu
potkornjaka, a ostanu to kroz 4 tjedna. Nakon 6 tjedana ogule se
napadnuta stabla, kora spali. Ovisi to naravno o okolnostima razvoja,
kao i vanjskim faktorima. Ako su 2 generacije, moraju se u godini
bar 2 puta postaviti lovna stabla i to polovicom aprila i polovicom
ili koncem jula. To je minimum, ako je više, uspjeh je bolji.
Lovna stabla neka se bacaju u čistinu a samo gdje bi se od sunčane
žege prebrzo osušila, neka se prebace u sastojinu. Valja uvijek
odabirati stabla na rubu. Za kontrolu preporučuje prof. Seitner
2 skrižaljke, grafikona: jedna koja prikazuje navalu, a druga izradbu
posječenih stabala. Treba po mogućnosti uzeti mnogo radnika u
maju i junu, da se smanji pogibelj druge generacije a za obranu
važno je, da ga rukovodi pouzdano osoblje. Ne valja stvar prepustiti
trgovcu drvima, jer on obično nema dovoljnog znanja o tome,
niti se može od njega tražiti, da bude odan tom predmetu, kao što
se ne može od njega tražiti, da zapostavlja vlastiti interes.


U posebnom se poglavlju raspravljaju nametnici i grabežljivo´.
Sva je sreća, da su velike navale potkornjaka rijetke, ali tada valja
uzeti obzir i na nametnike, koji su u neprestanoj borbi sa potkornjacima,
treba proučavati njihovu ovisnost od vanjskih faktora, jer
mogu kao pomagači u borbi proti potkornjacima postići maksimum
uspjeha a mogu biti i bez utjecaja. Kao nametnici opažani su od
Chaleidida Ipocoelius Seitneri nov. spec. sa kovinsko bakrastim
rede zelenim tijelom. Ta osica poznata je iz gornje Austrije, Štajerske,
Bavarske, Švedske, ubode potkornjake, ovi poginu, po prilici
za 4 tjedna, obično na kraju matičnog hodnika. Unište 40—70% potkornjaka
a u spomenutom slučaju 100-godišnje smreke možda
100%. Kutelus tvpographi nov spec. ženka zelena, manje više bakrasta
3—3.25 mm, mužjak zelen. Poznat iz Gornje Austrije. Štajerske.
Švedske. Vanjski nametnik ličinke od Ipocoeliusa. dakle time
štetan. Vrlo korisna osa najeznica je Rhopalicus suspensus, probuši
koru smreke, da ulaže jajašca u ličinke potkornjaka. Slično čini i Braconid
Cocloides bostrychor 5—6 mm dug, često vrlo koristan. Uz
to spominje još nekoje rede. Od kornjaša spominje uz neke manje
važne, kao najvažnijeg Clerus formicarius i njegovu ličinku, koji je
kadšto vrlo čest a kadšto rijedak. Od dvokrilaca spominje kao korisne
mesoždere, koji uništavaju potkornjake u raznim stupnjevima
razvoja, Medetera signaticornis, sjajno cmomodru Lonchaca fugax.


i žutkastosivu Palloptera usta. Ne valja potcijenjivati ni sitne neprijatelje
potkornjaka.