DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1924 str. 6 <-- 6 --> PDF |
620 Prof. Seitner o hrastovom potkonijaku tare leglo. Po iskustvu zadnjih godina je bez važnosti, da li se lovna stabla okrešu ili ne, oboje je uspješno, kao i to da li lovna stabla leže, ili ne, tek kod potonjih mogu potkornjaci navaliti sa svih strana, dakle je uspješnije, ali nije uvijek moguće. Važno je. da su lovna stabla u pravo doba na pravom mjestu j u dovoljnom brojuda se leglo potpuno uništi. Ako se u povoljnoj godini razviju 2 generacije, lete potkornjaci tako rekuć neprestance od maja do septembra pa su u to vrijeme i lovna stabla nužna i to bi bio maksimum : prvi put 2—3 tjedna prije rojenja, drugi put za rojenja, a zatim nakon svaka 4 tjedna, jer su stabla nakon 2 tjedna povoljna za navalu potkornjaka, a ostanu to kroz 4 tjedna. Nakon 6 tjedana ogule se napadnuta stabla, kora spali. Ovisi to naravno o okolnostima razvoja, kao i vanjskim faktorima. Ako su 2 generacije, moraju se u godini bar 2 puta postaviti lovna stabla i to polovicom aprila i polovicom ili koncem jula. To je minimum, ako je više, uspjeh je bolji. Lovna stabla neka se bacaju u čistinu a samo gdje bi se od sunčane žege prebrzo osušila, neka se prebace u sastojinu. Valja uvijek odabirati stabla na rubu. Za kontrolu preporučuje prof. Seitner 2 skrižaljke, grafikona: jedna koja prikazuje navalu, a druga izradbu posječenih stabala. Treba po mogućnosti uzeti mnogo radnika u maju i junu, da se smanji pogibelj druge generacije a za obranu važno je, da ga rukovodi pouzdano osoblje. Ne valja stvar prepustiti trgovcu drvima, jer on obično nema dovoljnog znanja o tome, niti se može od njega tražiti, da bude odan tom predmetu, kao što se ne može od njega tražiti, da zapostavlja vlastiti interes. U posebnom se poglavlju raspravljaju nametnici i grabežljivo´. Sva je sreća, da su velike navale potkornjaka rijetke, ali tada valja uzeti obzir i na nametnike, koji su u neprestanoj borbi sa potkornjacima, treba proučavati njihovu ovisnost od vanjskih faktora, jer mogu kao pomagači u borbi proti potkornjacima postići maksimum uspjeha a mogu biti i bez utjecaja. Kao nametnici opažani su od Chaleidida Ipocoelius Seitneri nov. spec. sa kovinsko bakrastim rede zelenim tijelom. Ta osica poznata je iz gornje Austrije, Štajerske, Bavarske, Švedske, ubode potkornjake, ovi poginu, po prilici za 4 tjedna, obično na kraju matičnog hodnika. Unište 40—70% potkornjaka a u spomenutom slučaju 100-godišnje smreke možda 100%. Kutelus tvpographi nov spec. ženka zelena, manje više bakrasta 3—3.25 mm, mužjak zelen. Poznat iz Gornje Austrije. Štajerske. Švedske. Vanjski nametnik ličinke od Ipocoeliusa. dakle time štetan. Vrlo korisna osa najeznica je Rhopalicus suspensus, probuši koru smreke, da ulaže jajašca u ličinke potkornjaka. Slično čini i Braconid Cocloides bostrychor 5—6 mm dug, često vrlo koristan. Uz to spominje još nekoje rede. Od kornjaša spominje uz neke manje važne, kao najvažnijeg Clerus formicarius i njegovu ličinku, koji je kadšto vrlo čest a kadšto rijedak. Od dvokrilaca spominje kao korisne mesoždere, koji uništavaju potkornjake u raznim stupnjevima razvoja, Medetera signaticornis, sjajno cmomodru Lonchaca fugax. i žutkastosivu Palloptera usta. Ne valja potcijenjivati ni sitne neprijatelje potkornjaka. |