DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Iz istcrije našeg šumarstva vaju zavodjenje redovnih sječina. U Posavini i Pokupju prječe taj rad ceste poplave, koje dolaze neočekivano, a dugo traju. 10. Pored ovakovcga zastoja šumske rente lako je razumjeti, da se privatnik klone svakoga troška oko podizanja šume. »Jednom rijeci treba priznati, da se do sada slabo mislilo na valjano podržavanje i pomladjivanje šuma u korist potomstva. Šuma se slabo cijenila i s njom se maćuhinski postupale. Ona je posmatrana kao sporedna stvar narodne imovine. Po svemu tome došlo je do tega očajnoga stanja«. Evo koje su to mjere, što ih — po mišljenju Kosa — treba preduzeti, da se uklone štetni uzroci, te da šumarstvo uzmogne napredovati. Prije svega treba obrazovati dovoljan broj domaći h sino v a. da se tako prepreci priliv tudjinaca. No domaćim sinovima treba stvoriti mogućnost, da se oni obrazuju. Potreba ovoga obrazovanja i spremanja jednako postoji za čuvare šuma kao i za šumare. Vrijedno je na ovome mjestu zabilježiti u kakovoj nam se slici ukazuje stanje šumarskog obrazovanja u ono v r i- j e m e. Od najveće česti šumarstvo je bile onda puka empirija. Ono se smatralo prosto — zanatom. Tko je išao u šumare išao je u nauk starijem i iskusnom šumaru. Plaćao je dapače zasebnu godišnju naukovinu svome učitelju. I tima se mladim ljudima dešavalo često puta ono, što se u ponekom zanatu dešava još i danas. Taj je naučnik radio sve moguće poslove samo ništa ili bar vrlo malo iz šumarstva. Po izmaku naukovnoga vremena izručio je stari šumar —.majstor svome naučniku pismeni atestat21 (uvjerenje), da je svršio svoje naukovanje. Na taj se način stvarao šumarski proletarijat, koji je. tražeći posla (vacirajući), vrludao od šamara do šumara a i padao ovome na teret. (Primao od njega prinose u novcu, koji su se — koliko mi znamo — zvali »korbona«22 = »dobro srce« i zadržavali su se kod njega izvjesne vrijeme na ishrani itd. Da se ovom zlu stane na put predlaže Kos, da se odredi da samo viši šumarski činovnici (to će reći oni, koji su uistinu šumarski potpuno obrazcvani) smiju primati u nauk praktikante. Ovi da po jedno ili dvogodišnjoj praksi moraju položiti ispit pred županijskim povjerenstvom, keje treba, da bude sastavljeno iz dva do tri šumara. Ovo će povjerenstvo izdavati i svjedodžbe o položenom ispitu. Ovaj predlog Kos upire o praksu, koja je tada postojala u Češkoj, a koja je naredjena bila još 1754. Očito je, da ispiti, koji su se do nedavna održavali kod županijskih oblasti u Hrvatskoj i Slavoniji, a nc-ili su naslov »ispiti za šumarsko- tehničku i pomoćnu službu«, vuku svoju lozu iz ovoga vremena. -1 Interesantan primjerak ovakovoga atentata nalazi se u našem društve nom muzeju. L>L´ -»Cor bona . ../.... defektno, jer con nije femininum. |