DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Suznik kukavičji´ i gubar te njihovi pamsiti ´_9 Prof. dr. Ž. Kovačeoić [Kostajnice] : Suznik kukavičji i gubar te njihovi parasitL U propadanju naših hrastovih šuma imadu osobita udjela gusjenice triju dobro poznatih štetočinja t. j . guba r a, (Liparis dispar L.), zlatokraj a (Liparis chrysorrhoea L.) i suznik a (Malacosoma neustria L.). Čitajući u Šumarskom Listu članke o sušenju hrastova, našao sam se ponukanim da na ovome mjestu iznesem i neka svoja opažanja o oštećivanju od strane tih leptira odnosno njihovih gusjenica. Već lanjske godine govorilo se. da je okolica Dubice i Crkvenog Boka postradala od nekih gusjenica. Uslijed toga navodno se posušila kod Crkvenog Boka šuma Zelenik. Istraživanja poduzeti u toj stvari bilo je lani prekasno. Ali ove godine imao sam dovoljno prilike zabaviti se tima straživanjima u neposrednoj blizini svoga stalnog prebivališta. Primjetio sam. već prošje zime, da na drveću ima dosta jajnih prstenova od suznika, pa sam već iz toga unaprijed mogao naslućivati jako pojavljivanje gusjenica. Naslućivanja me nisu prevarila, jer su polovicom aprila voćke vrvile gusjenicama suznikovim. Prije nego su se pupovi na drveću otvorili, vidjali su se gušnjaci odnosno zapreci mladih suznikovih gusjenica. Jedva što je drveće prelistalo navalile su na nj gusjenice svom snagom u silnim masama i za četrnaest dana posvema obrstile pojedine voćke. Polovinom maja već se veći dio gusjenica zakukuljio, tako da se koncem, maja rijetko nalazila po koja nezakukuljena gusjenica. Mjeseca maja počeše se javljati i druga dvojica štetočinja, a to su gubar i zlatokraj. Oba su ova štetnika počinjali štete do polovine juna, te su se drugom polovicom juna počeli zakukuljivati. Dok se ovi najbolje hrane, tuznik se već polovicom juna izvlači iz svojih kukuljica. Gubar i zlatokraj izvaljuju se u julu. Prema mojim opažanjima u okolici Kostajnice stradale su sve voćk e osi m oraha . Mjeseca maja bijelile su se krošnje stabala od samih čahura suznikovih. Između Kostajnice i Sunje bila su drveta u to doba posvema gola. U okolici Kostajnice nisam opazio štete od tih gusjenica u hrastovim šumama, ali su se takva oštećivanja opažala u blizini Sunje, Blinjskog Kuta i Capraga. Početkom juna bili su voćnjaci i šume opet zeleni. 1 >Šumarski Liste. Zagreb 1924.. sv. 10. 502—509. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Suznik kukavičji i gubar te njihovi parasiti Po jakosti zaraze dolazi prvi u obzir suznik, jer je počinio najveće štete. Gubar i zlatokraj pojavili su se također u velikoj mjeri, al\ su oštećivanja bila znatno manja od onih suznika. Šteta počinjena od tih gusjenica vrlo je velika, jer nije stradao samo jedan kotar, nego je oštećivanje zauzelo mnogo veći prostor. U kostajničkoj okolici postradala je jednako jedna i druga obala Une te općine obiju kotareva. Isti je slučaj, čini se, i u čitavom području od Kostajnice do Broda uz Unu i Savu sa obe strane. Prošle godine bila je ta zaraza zauzela mnogo manji kompleks nego ove godine. Videći koliki zamašaj imade to napadanje štetnika za gospodarstvo, zainteresovao sam se za tu stvar i nastojao da proučim, koliki se procenat tih štetnih gusjenica razvija u leptire, a koliko ih stradava bilo s kojeg razloga. Napose me tu zanimao broj parasita kod gusjenica. U tu sam svrhu sabrao oko 500 gusjenica i nešto preko 4.000 suznikovih čahura. Gusjenice su se brzo zakukuljile i ja sam počeo da promatram parasite kod tog leptira. Pregledavajući svaki dan te kukuljice nailazio sam na ličinke muha gusjeničarki (Tachin i d a e). Ove ličinke su se zapredale neke odmah, a neke tek za par dana. Nakon 2—4 tjedna, baš u doba kad su se počeli javljati sami leptiri, nailazio sam na razvite ose najeznice (Ichneumon i d a e), koje su se izvlačile iz suznikovih kukuljica. U isto doba izlaze iz svojih kukuljica i muhe. No razlika je tu ta, da se najeznice izvaljuju kao gotovi kukci iz leptirovih kukuljica, te prema tome dozive čitavu svoju preobrazbu u samoj gusjenici odnosno kukuljici leptirovoj, dok su muhe ispale iz kukuljice kao ličinke i onda se zakukuljivale. Od gubara odgojio sam neko 500 gusjenica, a ove su mi se sve zakukuljile. Za gubara je poznato oko 470 vrsta raznih parasita, pa mi je ovaj broj gusjenica poslužio samo za poredbu sa parasitima suznikovim. Pošto su po riječima g. Manojlovića2 već od godine 1902. učestale zaraze od spomenutih štetočinja u hrastovim šumama i u istim predjelima, lako je zaključiti, da je stupanj oboljelih i inficiranih gusjenica svakako od velike važnosti za razvoj same zaraze. Baš ovi predjeli Kostajnica-Sisak-Petrinja češće imadu posla sa velikim oštećivanjima šuma i voćnjaka. Tako prof. dr. Langhoffer´ spominje za ova mjesta velika oštećivanja od tih gusjenica u godinama 1898., 1899. 1901., 1902., 1904. i 1907. Po mome mišljenju ne će biti u okolici Kostajnice naredne godine zaraze od suznika i gubara, jer sam ove jeseni našao vrlo rijetko jaja od jednoga ili drugoga štetnika, dok sam ih prošle godine nailazio vrlo mnogo. Nije isključeno, da su se oni dalje povukli. Međutim kod nas su zaraze autohtone naravi pa se pojave nenadano u obliku jake zaraze, ali ih za kratko vrijeme opet nestaje, da onda tek za par godina ponovno izbiju. Ovdje moramo naime uzeti 2 T. c. p. 502. 8 Štetni kukci u gospodarstvu Hrvatske, Gospodarska smotra, II. god., :Zagreb 1912., p. 10—14. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Suznik kukavičji i gubar te njihovi parasiti u obzir, da ovi štetočinje imadu medu pticama i korisnim kukcima veliki broj svojih neprijatelja, pa je pored vremenskih neprilika i to jedan važan razlog sprečavanju i nestajanju tih štetnika. Svakako su te pojave za naše voćarstvo i šumsko gospodarstvo vrlo nezgodne, pa stoga moramo tom pojavu prikloniti mnogo pažnje, a ne to prepustiti samu učinku prirodnih faktora. Znademo, da se ta zaraza javlja u svim predjelima Posavine i Phdravine. Uz voćnjake stradaju najviše hrastove šume u posavskoj ravnici. G. Manojlović kaže, da u toj ravnici imade oko 250.000 jutara šume. K tome treba priračunati još površinu voćnjaka, jer se ova oštećivanja javljaju i u šumama i u voćnjacima. Kcd voćaka ne dovode ove oštećivanja obično do propasti, ali je za hrast dokazano, da ga poslije gusjenica redovito napadne medljika . Dakako da i za voćke često napadanje i brstenje po raznim gusjenicama ima loše posljedice. Izabiranja u prehrani kcd spomenutih gusjenica nisam primijetio, jer sva tri štetnika napadaju jednako šljivu, jabuku i krušku kao i hrast. Kod brstenja drveća poduzimaju gusjenice često putovanja u ogromnim masama te ostavljaju obršteni voćnjak, da navale na «bližnju šumu. Gusjenica treba za svoju prehranu i razvoj 4—6 tjedana, a to je posve dovoljno, da ogoli voćnjak ili šumu. Voćka se obično za kratko vrijeme opet zazeleni, ali ne daje iste godine ploda, dok hrast kako smo prije kazali, bude napadnut poslije ponovnog prolistavanja cd medljike. Suzbijanje tih štetočinja nije baš lahko. Mogu se upotrijebiti mehanička sredstva: sabiranje gusjenica, paljenje gušnjaka i gusjenica, upotreba ljepljivih prstenova. Ovo posljednje sredstvo bilo bi možda dobro upotrijebiti i u šumama, te omazati ovakovim prstenovima drveće na rubovima šume. No ovo traži vremena, ljudi i novaca. Ovaj je postupak lakše provediv u voćnjacima, nego u šumama, koje su redovito veće od voćnjaka. No mi bi u ovoj stvari mnogo gore stajali, da nam tu ne pomaže sama priroda. Zato bi trebalo u šumama provesti što bolju zaštitu korisnih ptica. Djelovanje korisnih kukaca prepuštamo za sada još samoj prirodi, ali nije isključeno, da će njihova korist dobiti za koje vrijeme i svoju praktičnu vrijednost u bijološkom uzbijanju štetnih kukaca. Kao kemijsko sredstvo za suzbijanje gubarevih gusjenica preporučuje J. Szabo klorbarij, pa je stoga vrlo opravdano iznesao prof. dr. Langhofier4 potrebu, da se i kod nas pokuša tim sredstvom suzbijati gubareve gusjenice. Ja pak držim, da bi to sredstvo još bolje djelovalo protiv suznikovih gusjenica, jer ove imadu mekaniji hitin, nego gubareve gusjenice, koje su još pored toga prilično dlakave. Po podacima što sam ih pribrao vlastitim zapažanjima, nastojat ću da izložim razliku jakosti napadaja između suznika i gubara s obzirom na množinu odnosno prccenat njihovih parasita. Od 4780 kukuljica suznika dobio sam 3789 leptira, od kojih je bilo otprilike 70 % ženki, Šum. Listi. Zagreb 1924., sv. 3., p. 137. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 34 <-- 34 --> PDF |
32 Suznik kukavičji i gubar te njihovi parasiti a 25% mužjaka. Dalje dobio sam iz tih kugljica 556 osa zajednica i muha gusjeničarki, a 991 kukuljica nije se uopće razvila ili su poginule od gljiva. Prema tomu je od svih kukuljica stradalo samo neko 20%, a razvite leptire dalo neko 80%. Kod gubara nije ta statistika tako tačna, jer je broj kukuljica što sam ih proučavao bio znatno manji. Ali su rezultati mnogo povoljniji, od onih kod suznika. Od 444 kukuljica razvila su mi se kod gubara samo 144 leptira i to 116 ženki i 28 mužjaka. Parasita sam našao kod tih kukuljica 248, a 300 kukuljica´se nisu uopće razvile ili su stradale od gljiva. Prema tomu je kod gubara stradalo oko 65% gusjenica. Ovamo moramo još priračunati i druge neprijatelje gubara, a to dokazuje i činjenica, da se suznik pojavio u vrlo velikoj mjeri i svuda počinio ogromnih šteta, dok je gubarevih gusjenica bilo također mnogo, ali su oštećivanja bila kudikamo manja. nego kod suznika. Od parasitičkih osa najeznica našao sam kod suznika ove vrste: Ichneumonidae: Pimpla instigator Fabr. 80 komada Pimpla examinatorFabr. 8 « Theronia atalantae Poda 104 « Chalcididae: Monodontomerus aerus W a 1 k. 8 « Dibrachys omnivorusWalk. 8 « 348 komada parasita otpada na razne vrste T a c h i n i d a, od kojih će se neke tek na proljeće izvući iz svojih kukuljica. Kod gubara našao sam od osa najeznica slijedeće: I c h n e u mo n i d a e : Pimpla instigator Fabr. 48 komada Pimpla examinator Fabr. 20 « Barylypa perspicc i 11 ator G . a v. 1 « Braconidae: Apanteles glomeratus L. 18 « 161 komad otpada opet na razne vrsti T a c h i n i d a. Iz ovoga se vidi, da se kod suznika razvilo 208 osa i 348 muha, a kod gubara 87 osa i 161 muha. U jednome šljiviku opazio sam, kako se kornjaš t. zv. šoštar Cantharis rustica Fali. hrani suznikovom gusjenicom, pa ga prema tome moramo ubrojiti među neprijatelje suznikove. Utjecaj je njegov na smanjivanje suznikovih gusjenica morao biti dosta jak, jer sam u isto doba, kad su gusjenice suznikove najjače haračile, nalazio u voćarima vrlo često te kornjaše. Ova su moja opažanja tek jedan mali prinos za poznavanje bijologije ovih štetočinja kao i njihovo t. zv. bijološko suzbijanje, koje u ovom slučaju provodi sama priroda bez ikakvog utjecaja čovjeka. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Suznik kukavičji i gubar te njihovi parasiti To je samo jedan primjer, koji nam pokazuje, kako priroda sama uništava štetočinje te tako umanjuje štetu, koju nam ovi nanose. Pojava štetočinja: gubar a, zlatokraja i suznika ovisi o vremenskim prilikama, no očito je, da su razni parasiti i ptice u suzbijanju njihovom od većeg utjecaja nego vremenske prilike. Tako su na pr. jaja suznikova protiv nevremena vrlo otporna, a gusjenice svih triju štetnika, dok su mlade živu zadružno i zaštićuju se zaprecima od vanjskih utjecaja. Propadanje hrastovih šuma žalosna je pojava, ali je opet za istraživaoca svakako interesantna. Nesumnjivo je da će istraživanja u tome smjeru donijeti ne samo interesantne rezultate već je razumljivo, da bi takova istraživanja bila od velike koristi. No takova bijološka motrenja moraju se izvoditi na velikim prostorima, u velikom broju, kroz dugo vremena, a traže i obilje novčanih sredstava. A sve to prelazi sile pojedinca. »MALACOSOMA (GASTROPACHA) NEUSTRIA L.. LJPARIS DISPAR L. ET SES PARASITES«. Dans cet article l´auteur publie les données provenantes de ses recherches sur le parasitisme chez Malacosoma et Liparis. Les parasites (Ichneumonidae, Chalcididae, Braconidae et Tachinidae) ont anéanti 20 p. c. des chenilles chez Malacosoma et 65 p. c. chez Liparis. Les 4780 nymphes de Malacosoma ont iourni 37S9 papilîiins (75 p. c. 0 et 25 p. c. X ) en plus Ichneumonidae et Chalcididae, 34S Tachinidae. Chez Liparis l´infection était beaucoup plus grande. De 444 chenilles sont éclos seulement 144 papillons (80 p. c. 5 et 20 p. J ) et 87 Ichneumonidae et Braconidae et 161 Tachinidae. L´auteur a observé que la Cantharis rustica dévore les chenilles de Malacosoma. »Šumarski List« br. 1. 3 |