DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Nastava i nauka .. ce ............ ....... .......... ........ ..... ....... ii ........... ........ y ...., .. .... . .........., î.oja .. .... .. ...., on ...... .... ........, .... . ....... . ...... TI ......... NAŠI ZAVODr ZA ŠUMARSKE POKUSE. Zasada postoji u nas samo jedan takav institut (u Zagrebu). God. 1924. počeo je institut sa prethodnim radovima oko njegova uređenja, Za prostorije instituta ušle su u prvi čas u obzir one, koje su postale raspoložive nakon likvidacije šumarskoga odsjeka u Zagrebu. No ove su prostorije po državnoj vlasti upotrebljene u druge svrhe tako da. je uprava instituta bila priuuždena, da najpotrebitije prostorije adaptira u zgradi, u kojoj se sada nalazi šumarski fakultet. Čitav rad instituta pa prema tome i njegova unutarnja organizacija podijeljena je na ove skupine: I. uzgajanje šuma; 1J. iskorišćivanje šuma i šumarska tehnologija; III. čuvanje šuma; IV. đendrometrija; V. uređivanje šuma; VI. fitopatologija; VII. pedologija. Za svaku tu skupinu izrađen je osnovni p r o g r a m rad a. To će reći naznačena su najglavnija pitanja, koja moraju biti predmetom istraživačkoga rada. Na prvom mjestu sioje pitanja, koja su od važnosti po praksu. Detalj tih pitanja a napose naučni i istraživački metod prepušten je odluci istraživačevoj. One skupine, koje se kao nauka nalaze još u živoj izgradnji te iziskuju poznavanje savreinenih istraživačkih metoda, treba đa budu i predmetom posebnih studija u inozemstvu. Povodom toga bio je izaslao nastavnik za pedologiju (prof. dr. Seiwerth) u inostranstvo, a napose u Bmo, Prag i Munchen da ondje prouči savremeno uređenje zavoda za pedologiju. S istoga razloga bit će potreban specijalni studij za fitopatologiju (đr. Škorić). Za taj studij ulazi u obzir laboratorij prof. Petria u Firenci. Rektor talijanske visoke škole u Firenci (prof. dr. Pallazo) izjavio je, da će u tom smjeru vrlo spremno izaći u susret. Nemoguće je zamisliti specijalni istraživački rad bez poznavanja odnosne 1 itérâ t ure . Jz toga razloga bilo je potrebno, da institut nabavi svu specijalnu literaturu, koja se odnosi na pomenute skupine, da je uzmogne uvijek imati pri ruci. Pošto se kod rada ovakovih instituta radi načelno o pitanjima, koja su od praktične važnosti, potreban je i izvjestan instrument a r i j, a p a r a t u r a. te sva druga n a u č n o-i s t r a ž i v a č ka po m a g a 1 a za rad u terenu. Pomoću kredita, koji je osiguran za god. 1924.—25. i. koji je Ministarstvo Suma i Rudnika već doznačilo u iznosu od % čitavoga kredita, bilo je moguće, da se namire troškovi adaptacije prostorija, nabavljanja najpotrebitijeg pokućtva. uređenje laboratorija za fitopatologiju, pedologiju te nabavljanje instrumentarija za dendrometriju. Samo odjeljenje za iskorišćivanje šuma i šumarsku tehnologiju (prof. dr. Ugrenović) moralo je obustaviti nabavku potrebn´h pomagala dotle, đok ne bude doznačena posljednja četvrtina državnim budžetom osiguranoga |
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 46 <-- 46 --> PDF |
44 Nastava i nauka kredita. Za najpotrebitije manipulacijone radove namještena je jedna pomoćna sila i zatraženo je na osnovu pravilnika, da se institutu dodijele potrebne pomoćne šumarsko-stručne sile. Čim bude realizovan zaostali kredit i čim budu dodijeljene potrebne pomoćne snage, moći će institut da počne da radi. Institut će izdavati i svoj ljetopi s te u njemu publikovati i rezultate istraživačkih radova. Predviđao će kao prva publikacija izaći studija dra Vladimira Škorića o našim medijikaricama, koja je već dovršena. Među prva i najvažnija pitanja, kojima treba da se pozabavi institut, spada i s t r a ž i v a n j e o sušenju naših hrastika. Kako se vidi na drugome mjestu ovoga broja, ovo je pitanje stafo ne možda decenije, već stoljeće. Svi pokušaji, koji SH učinjeni prije akcije našega udruženja, bili su tek fragmentarni. Oni su naročilo ostali bez uspjeha za to, što rad nije bio valjano organizovan, šio nije imao za osnovku strogo naučni metod, što nije bio centralizovan te što nije bilo na raspoloženju dovoljno radnih i spe. cijalnih snaga te dovoljno materijalnih sredstava. Činjenica, da se naše udruženje tako živo zainleresovalo za ovo važno pitanje, vrijedna je velike hvale. To nam priznaju 1 u iuostranstvu, gdje pišu o našoj akciji. No kod rješavanja ovoga pitanja treba dobro paziti, da se sva dobra volja i sva utrošena snaga ne izjalovi uslijed loše organizacije rada. Mi smo imali prilike da naglasimo, kako je potrebno sav rad oko istraživanja uzroka sušenju hrastova c e n t r a 1 i z o v a t i, to će reći, on treba da se "rukovodi sa jednoga mjesta. Najbolje, da se ovo rukovođenje preda u ruke institutu, a uz živu saradnju cjelokupne šumarske javnosti, a napose našeg udruženja. Treba uvažiti, da se ovdje rad: o istraživanjima na velikoj teritoriji. Napose se radi o sistematskim istraživanjima i izvidima u samom terenu. Institut sam, sve da i dobije zatražene pomoćne snage, neće moći raditi s uspjehom bez izdašne pomoći nadležnih organa šumarskih vlasti. Za to bi institut morao: 1. Zamoliti od Ministarstva Šuma i Rudnika, da ono naredi organima državne šumske uprave, imovnih općina i političke šumske uprave, da oni ispomognu rad istraživača u ovome pitanju. 2. Institut treba da stupi u vezu s a : J u g o s 1 o v e n s k i m šumarskim udruženjem, kako bi se i s te strane ishodila i pomoć njegovih članova a napose onih, koji su u nedržavnoj službi. 3. Treba zatražiti saradnju svih onih nastavnika naših šumarskih fakulteta, koji predaju one discipline, koje su u vezi sa ovim pitanjima (entomologija, fitopatologija, fizijologija, uzgajanje šuma, čuvanje šuma, pedologija, odvodnja). Unutar samoga instituta bilo bi potrebno ova istraživanj a ce n- t r a 1 i z o v a t i u odjeljenju za î i t o p a t o 1 o g i j u. Ovo naročito za to, što to odjeljenje vodi nastavnik, koji ima naročitu spremu. Nastavnik (dr. Škorić) je šumar sa potpunim šumarskim osposobljenjem. On je pored toga specijalista botaničar i fitopatolog, a bavio se mnogo i entomologijom. 0 čitavom organizatornom radu treba izraditi; detaljn u osnovu . Prirodno je, da naučni metod mora ostati prepušten slobodnoj odluci nastavnika odnosno istraživača. U tom predlogu valja naročito izložiti, da li je za laj istraživački rad potrebno osnivanje istraživačkih stanica po amerikanskom uzoru. |