DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1925 str. 8 <-- 8 --> PDF |
6 IL islorije našeg šumarstva moći učiniti samo onda, ako njihov rad oko promicanja šumarstva spasemo od zaboravi. Dužnost je prema tome svakoga nas pojedinca, da pristupi pribiranju one gradje, iz koje će se u svoje vrijeme moći napisati istorija naših šumarskih udruženja i njihovih najistaknutijih radenika. Prirodno je da će ova istorija biti od česti i istorija našeg šumarstva. Taj rad oko pri biranja istorijske gradje nije tako jednostavan kako izgleda. Tome se prije svega hoće vremena i to mnogo vremena. Zatim se traži, da bude pri ruci sva potrebna literatura a napose časopisi. Rjetki su prema tome oni, kod kojih ćemo naći oba uslova zajedno te su u položaju, da se zabave ovim radom. Ako pokušavam da ovdje iznesem neke po naše šumarstvo ucpće a po naše Udruženje napose zanimljive dogadjaje, onda to ne činim možda zato, što bi u mene zaista bilo dovoljno vremena. Činim to u prvome redu iz ljubavi prema stvari te u misli, ne bi li tako potaknuo na taj rad one drugove, koji imadu za to više vremena i prilike. A u drugom redu vodi me želja da priberem zrnce ka poznavanju istorije našega šumarstva. Prije svega moram naglasiti, da se ovaj moj fragmentarni prikaz odnosi na iznošenje onih istcrijskih podataka o šumarstvu u privrednoj oblasti Hrvatske i Slavonije, koji su se odigravali oko prvog udruženja šumara. Na ovu jednu oblast morao sam se ograničiti s razloga, jer sam prema rapoloživom vremenu i priručnoj literaturi mogao ući samo u njenu istoriju. Moja je želja, da drugovi, koji su u sretnijem položaju te imadu više vremena i prilike, obrade istoriju ostalih naših krajeva. Prije nego udjem u prikazivanje istorijskih dogadjaja, hoću da naglasim činjenicu, koja je zapravo izlazište moga razmatranja. P r v i i jaki pokret u oblasti šumarstva pada baš u isto ono vrijeme kad se rodila ona svijetla i jaka misao narodnoga jedinstva, koja je u istoriji Slovenskoga Juga poznata pod imenom Ilirskoga Pokreta. Na istom ognjištu1,oke koga su se sakupljali 1 Da uzmognemo u potpunoj slici uočiti kakav je široki nacijonalni duh vladao u ono doba, dovoljno je da istaknem:) samo ovo: Ognjište narodnoga privrednoga života u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je četrdesetih godina prostoga vijeka »Horvatsko-Slavonsko Gospodarsko Društvo u Zagrebu (kratica: Gospodarsko Društvo), koje je izdavalo počevši od 1842. i svoj organ >List Meseeni« (od g. 1853. Gospodarske Novine, od 1856. Gospodarski List). Ovim posljednjim imenom služit ćemo se u toku ovih naših i/.voda (kratica G. L.). U Gospodarskom društvu sjede i saradjuju u isti čas Gjuragj Haulik. biskup zagrebački, i Sievan Pcpović, episkop pakrački (G. L. 1842. S. 2., dodatak S. 10.). Prema pisanju Gospodarskog lista jezik kojim narod govori, jest »Ilirski« (Jugoslavjanski, Serpski, Mervatski, Slcvinski). (G. 1855. S. 180.). Uprava Gospodarskog Društva poziva >Društvo Srpske Slovesnosti u Beogradu«, da stupi sa Gospodarskim Društvom u književni savez (G. L. 1857. a. 51.), izvještava o sabiranju prinosa za spomenik Osloboditelja Serbije Karagjorgja« (G. L. 1857. S. 92. itd. |