DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 10 <-- 10 --> PDF |
o6 Iz istorije našeg šumarstva uspjeh rada članova gospodarskog društva, da privuče nove članove (šumare) te da sav taj aktivitet iskoristi za unapređenje šumarstva. Pored idejnih pobuda dalo je Kosu stvarni poticaj i osnivanje gospodarskih društava u Austriji, Njemačkoj a naročito u Ugarskoj. To se tačno razbire iz činjenice, da se Kos u prvom sastanku šumara, o kojem ćemo dalje govoriti, poziva na predloge i misli nekoga Ljudevita Kačkovića, tajnika ugarskog gospodarskog društva (O. L. 1847. str. 11.). U času kad Kos započinje svoju akciju za osnivanje šumarskog udruženja, on je već član gospodarskoga društva. To se nesumnjivo razbire iz činjenice, da je on već u junu 1846., kad je izabran za člana dopisnika »Kranjskoga gospodarskoga društva«, bio već i pravi član Hrvatsko-Slavonskog Gospodarskog Društva.25 No on ipak svoju akciju isprva vodi van društva, jer medu novim članovima, koji su primljeni na glavnoj skupštini od 24. VIII. 1846. nema još nijednoga šumara (G. L. 1846. str. 127.). Ta njegova akcija van gospodarskog društva kao i misli, koje ga pokreću, jasno se razbiru \z njegove knjižice. Da je ta knjižica propagandističke prirode uopće a u cilju osnivanja šumarskog udruženja napose razbire se iz činjenice, da je Kos posvećuje »Časnim članovima Horvatsko-Slavonskoga Gospodarskoga Društva u znak najdubljeg poštovanja.« Kos upoređuje svoj rad radu liječnika. Ovaj ne može da vrati bolesniku njegovo zdravlje, dok nije utvrdio razloge njegove bolesti. Tako se ne može pristupati ni unapređivanju šumarstva sve dotle, dok se ne utvrdi i ne upozna, šta je u njemu zla a šta dobra. Tek kad se to zna, može se jedno i drugo podvrći »naučnoj kritici«. Prvi uslov rješavanju osnovnih zadataka šumarstva neke zemlje jest — prema uvjerenju Kosovu — izgrađivanje specijalne šumarske statistike. Taj rad nailazi na razumljive teškoće. On traži zajedničku saradnju mnogih članova, potrebna mu je pomoć upravnih vlasti, a traži i finansijske žrtve. Propagujući taj rad Kos upire prstom na susjedne zemlje, u kojima su poljoprivredna udruženja uradila mnogo za unapređivanje poljoprivrede. On se upušta i u analizovanje razloga zašto Gospodarsko Društvo ne polučuje takovih uspjeha u svome radu. Prvi i najvažniji defekat čini mu se ponestatak svake organi zato r n e osnove . Da se uzmogne unutar Gospodarskoga Društva provesti ispravna podjela rada, zamišlja si Kos šest sekcija rada: 1. za gajenje bilja, 2. za šumarstvo, 3. za gajenje stoke, 4. za tehnički obrt, 5. za vinarstvo, voćarstvo i povrtarstvo, 6. za prirodne nauke. Iz njegovoga izlaganja vidi se, da je uprava odnosno najveći dio njenih članova bio prilično saglasan sa njegovim predlogom, da se osnuje ovih šest sekcija. I Kos pišući svoju knjigu (1. X. 1846.) 25 Ovo se tačno razbire iz izvatka iz matične knjige, o kojem smo govorili u bilješci pod brojem 15. |