DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici Prof. dr. Adolfo Semerth [Zagreb]:* Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici. Davna želja čeških šumarskih stručnih krugova, da se osnuje za šumarsku struku visoka škola, ispunjena je školske god. 1919./20. osnutkom šumarskog odsjeka pored već postojećeg poljoprivrednog odsjeka visoke tehničke škole u Pragu, koji se sada zove »Visoka škola zemëdëlskeho a lesniho inženvrstvi«, te osnutkom samostalne visoke (velike) poljoprivredne škole (Vysokâ škola zemëdëlskâ) sa dva odsjeka (poljoprivredni i šumarski) u Brnu. Visoka škola poljoprivrednoga i šumarskoga inženjerstva u Pragu ostala je kao samostalno odjeljenje u sklopu češke visoke tehničke škole. Njome upravlja profesorski zbor sa dekanom na čelu. Dekana bira prof. zbor iz sredine svojih redovitih profesora. Visoka škola u Brnu osnovana je kao samostalna velika škola te je slično organizirana kao visoke škole tehničkoga smjera. Njom upravlja profesorski zbor s rektorom na čelu. Sa svakim od oba stručna odsjeka, t. j . poljoprivrednim i šumarskim, upravlja stručni zbor i dekan. Školska godina traje na visokim školama u Pragu i Brnu od I. oktobra do 30. juna i dijeli se na dva semestra. Zimski semestar počinje 1. oktobra i svršava 15. februara. Ljetni semestar traje od 16. februara do 30. juna. Za redovite slušače primaju se apsolventi čehoslovačkih srednjih škola (gimnazija, realki i realnih gimnazija), koji imaju maturalnu svjedodžbu. Apsolventi viših t. j . srednjih šumarskih škola primaju se samo onda, ako polože prijamni ispit određen naredbom ministarstva od II. V. 1922., br. 24.651. Apsolventi stranih srednjih škola primaju se na osnovi maturalnih svjedodžbi osmo-i sedmno-razrednih srednjih škola, koje su u glavnom jednako organizovane kao državne čehoslovačke škole. Čehoslovački državljani, koji su svršili srednje škole u inostranstvu, primaju se. ako ministarstvo prosvjete prizna njihove maturalne svjedodžbe ravnopravne sa čehoslovačkima. Za izvanredne se slušače primaju oni, koji nemaju maturalne svjedodžbe srednje škole, navršili su 18. godinu života i imaju takovu spremu, da bi mogli slijediti predavanja. Apsolvente viših šumarskih škola u Čehoslovačkoj republici, koji se iskažu, da su s uspjehom svršili zaključni stručni ispit, može * Pisac ovoga članka bio je u svoje vrijeme izaslan u Česlovačku da prouči uređene instituta za pedologiju. Kako je prof. dr. Seiwerth, češki đak te poznaje dobro češki jezik zamolili smo ga, da tom prilikom na samome vrelu prouči i stanje šumarske nastave te da za naš list nap´še ovaj informativan članak. Pisac se vrlo spremno odazvao našoj molbi a mi ga evo iznosimo pred našu stručnu javnost. Uredništvo. |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Šumarska nastava u Cehoslovaôkoj republici profesorski zbor visoke škole (odsjeka) iznimno primiti za redovite slušače šumarstva na visokim školama ako s uspjehom polože dopunjujući ispit iz nastavnoga jezika visoke škole i odgovarajuće literature, iz matematike, fizike i deskriptivne geometrije u opsegu, kako se tumači na realnim školama, te ako pri tom pokažu i drukčije općenitu zrelost za visokoškolski studij. O primitku takovih apsolvenata inostranih zavoda, odlučuje na predlog profesorskog zbora u pojedinim slučajevima ministar stvo prosvjete u sporazumu s ministarstvom poljoprivrede. Studij šumarstva traje zasad na visokim školama četiri godine. Da bi se ustanovio uspjeh pojedinih predmeta, koji se predaju, obdržavaju se pojedinački i državni ispiti. Prvi ili općeniti državni ispit obuhvata pripravne discipline, drugi ili stručni ispit obuhvata predmete, koji spadaju u stručni šumarski studij. Predmet i prvog državnog ispita jesu ovi: osnovi više matematike, opća i specijalna botanika, dendrologija (s anatomijom drva) pedologija, niža geodezija, narodno gospodarstvo. Predmeti drugog državnog ispita jesu ovi : uzgajanje šuma (sa šumarskom estetikom), obrana šuma, upotreba šuma. uređivanje šuma (sa šumskom statikom), šumarsko građevinarstvo. Kod pristupa državnim ispitima imaju kandidati pridonijeti svjedodžbe o pojedinačkom ispitu barem s dovoljnim uspjehom. Prvom državnom ispitu ima se redovno pristupiti na koncu četvrtoga semestra ili tokom petoga semestra do 15. decembra. Kod prvog državnog ispita može ispitno povjerenstvo opro: štiti kandidatu ispit iz onih predmeta, iz kojih je kao redoviti slušač visoke gospodarske škole napravio pojedinačne ispite barem s do brim uspjehom. Može li kandidat pokazati svjedodžbama, da jte položio pojedinačne isp´Me iz svih predmeta I. drž. ispita barem s do- b!rim uspjehom, tada ne treba uopće polagati prvi državni ispit i bude mu izručena svjedodžba o prvom državnom ispitu. K drugom državnom ispitu mogu kandidati pristupiti na koncu osmoga semestra. Ispit se dijeli na praktički i teoretički. Kod praktičnog ispita ima kandidat izraditi zadane zadatke. Zadaci odaberu se tako, da kandidat može pokazati svoju vještinu u upotrebljavanju nauke svih glavnih ispitnih predmeta: uzgajanju šuma, obrane šuma, iskorišćivanja šuma, uređivanja šuma i šumarskog građevinarstva. Zadatke, koji se zadavaju, određuje ispitno povjerenstvo i ujedno određuje ispitivače u prisuću kojih se imaju riješiti zadaci. Zadaci se rješavaju u prostorijama visoke poljoprivredne škole i nemaju trajati duže od 6 dana uz najviše osamsatni dnevni rad. . Uspije li kandidat na praktičnom ispitu, dopušta mu se pristupiti teoretičkom. Ne uspije li, može ponovit praktični ispit u kasnijem ispitnom roku, koji se odredi. . :: |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici Usmeni se ispit vrši javno. O uspješno, se napravljenom državnom ispitu izdaje svjedodžba, koja je proviđena pečatom ispitnog povjerenstva i koju ispostavlja predsjednik, a potpisuju svi ispitivači. Tko želi da poluči akademski stepen doktora tehnički h znanost i (Dr. techn.) ima predložiti znanstvenu raspravu i načiniti strogi ispit. Predmet znanstvene rasprave ima da bude samostalni znanstveni rad i ima obraditi predmet, koji pripada tehničkoj ili gospodarskoj, odnosno šumarskoj disciplini. Rasprava mora biti, prema naređenju ministarstva od 5. II. 1923. br. 8.065/23—IV., prije ispita izdana štampom. Bude li rasprava odobrena može kandidat pristupiti usmenom strogom ispitu. Ispitni su propisi inače slični propisima za polučenje doktorata u gospodarsko-šumarsko fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Kandidat, koji je uspio na strogom ispitu, bude u prisutnosti lektora, dekana i promotora proglašen doktorom tehničkih znanosti, a o tom mu se izdaje diploma sastavljena u nastavnom jeziku. Pregled naučnih zavoda visoke škole poljoprivrednoga i šumarskoga inženjerstva u Pragu: Zavod za biljnu produkciju i agrokemiju (prof. Ph. Dr. Julius Stokiasa). Zavod za agropedologiju, meteorologiju i klimatologiju, (prof. ing. Josip Kopeckf). Zavod za kemiju, (prof. Dr. ing. Jaroslav Formânek). Zavod nauke o gospod. strojevima i enciklop. teh. mehanike, (prof. Dr. ing. Jovsip Anderle). Zavod za fitopatologiju. (prof. Ph. Dr. Franjo Bubâk). Zavod za gospodarsku tehnologiju, (prof. Dr. ing. Vaclav Vilikovsky). Zavod pravnih i upravnih nauka. (prof.ILJ Dr. Franjo Kubec). Zavod za uzgajanje šuma i nauku o šum. stojbini. (prof Dr. ing. Josip Sigmond). Pavod za zoologiju, (prof. Ph. Dr. Henrik Uzel). Zavod za šumarsko građevinarstvo i uređivanje bujica, (prof. ing. Vojtëh Kaisler). Zavod za uređivanje šuma. (prof. ing. Gabriel Jirsik). Zavod za iskorišćivanje šuma i meh. tehnologiju drva. (prof. ing. Hugo Szalatnav). Zavod za botaniku, (prof. Ph. Dr. Karei Kavina). Zavod za opću t posebnu zootehniku. (prof. Ph. Dr et M. U. Dr. Franjo Bîlek). Zavod za obranu šuma. (ing. Alois Nechleba). Pregled naučnih zavoda visoke gospodarske škole u Brnu: Zavod za matematiku i deskriptivnu geometriju, (prof. Dr. ing. Vladimir Mašek). Zavod za botaniku i botanički vrt (prof Ph Dr. Oskar Vo: dražka). |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici Zavod za geologiju, pedologiju, meteorologiju i klimatologiju. Ravnatelj.: geol. zavoda Doc. Dr. Otokar Gartner, pedološkog zavoda (prof. Dr. Rudolf Trnka), meteorološkog i klimatološkog Doc. Dr. Vaclav Novak. Zavod opće kemije organičke i anorganičke i analitičke ke mije I. (prof. Dr. ing. Josip Knop). Zavod za zoologiju, (prof. Emil Bayer). Biološka pokusna postaja u Lednici (prof. Emil Bayer). Zavod za agrikulturnu kemiju i analitičku kemiju 11. (prof. Dr. Rudolf Trnka). Zavod za gospodarsku tehnologiju (prof. Dr. ing.Otokar Ko pecky). Zavod za pravne i upravne nauke. (prof. Dr. Franjo BUovsky). Zavod za političku ekonomiju. (prof.´IU Dr. Eman. Schindler). Zavod za nauku o gosp. strojevima i opće nauke o strojevima, (prof. ing. Josip .....). Zavod za ispitivanje gospodarskih strojeva, (prof. ing. Josi .....). Zavod za opću i posebnu zootehniku. (prof. Dr. vet.. Josip Taufer). Zavod za dendrologiju, fitopatologiju i bakteriologiju šumar stva, (doc. Dr. August Bayer). Zavod za šumsku produkciju, (prof. ing. Josip Konšel). Zavod za uređivanje i ocjenjivanje šuma i dendrometriju. (prof. Dr. Rudolf Haša). Zavod za šumarsko građevinarstvo, (prof. ing. Ferdinand Miiller). Zavod za geodeziju, (prof. Dr. ing. AIols Tiohv). Zavod za obranu šuma. (prof. ing. Antun Dvk). Zavod za iskorišćivanje šuma i šumsku industriju (prof. ing Josip Opletal). Zavod pripravnih tehničkih nauka. Od spomenutih visokih škola nalazi se u osobito povoljnom položaju visoka gospodarska škola u Brnu. Visoka je škola smještena u dvije ogromne zgrade, u kojima se mogu razvijati njeni naučni zavodi, a pored toga dodijeljen joj je šumski p o s j e d A d am o v u neposrednoj blizini Brna. Državna uprava preuzela je u veljači 1923. šumski veliki posjed Adamov od dosađanjeg vlastnika kneza Liechtensteina i pridjelila ga kao školsko i pokusno dobro šumarskom odjelu visoke gospodarske škole u Brnu. Taj posjed ima površinu ca 7.135 ha i to šume 6.935 ha, polja 80 ha, livada 65.5 ha, vrtova 6 ha, pašnjaka 16 ha. gradilišta 3.5 ha i druge od poreza proste površine 29 ha. Dobrom upravlja »upravni odbor« delegiran po profesorskom zboru šumarsko-inžinjerskoga odjela. Kao članovi i referenti treba da budu u odboru napose zastupnici ovih struka: 1. šumske produkcije: 2. iskorišćivanja šuma. šumske industrije i unovči van ja šumskih proizvoda; 3. uređivanja šuma; 4. šumarskog građevinarstva: 5. obrane šuma i lovstva; .. pravne nauke |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici 85 Na predlog upravnog: odbora imunuje profesorski zbor. šum. inž. odsjeka jednog člana upravnog odbora predsjednikom na 6 godina. Tekuće poslove rješava predsjednik, već prema naravi stvari, samostalno ili sporazumno s dotičnim referentom. Za rješavanje poslova ima predsjednik posebnu pisarnu. Činovništvo imenuje, otpušta i premješta se na prijedlog upravnog odbora, a podčinovnici i namještenici upravnim odborom. U djelokrug uprave dobra idu sve stvari, u koliko nisu pridržane odluci ministarstva poljoprivrede. U financijalnoj se upravi treba držati propisa financijalnoga zakona. Ministarstvo poljoprivrede pridržaje si stručnu, administrativnu i računarsku reviziju, dalje izvršenje prava patronata i odlučivanje ako se radi: a) o prodaji ili drugom otuđivanju nepokretnina u cijelosti ili od česti; b) o iznamljivanju nepokretnina na vrijeme dulje od 10 godina ili ako prekoračuje godišnju najamninu u pojedinom slučaju svotu Kč 10.000.—; c) o zalaganju ili drugom ugovornom opterećivanju; d) o osobnim stvarima činovnika školskoga dobra. Ministarstvu poljoprivrede pripada potvrditi: a) proračun i gospodarske šumske planove; b) računske zaključke; c) personalne pređloge. Pitanja navedena u ovom članu predlaže ravnateljstvo dobra ministarstvu poljoprivrede. Školsko dobro Adamov bit će upravljano u tri smjera: a) osobito kao objekt za obrazovanje slušača visoke poljoprivredne škole u Brnu; b) kao državno dobro rentabiliteta; c)kao dobro za šumske pokuse. Ad a) Dok se radi o djelatnosti, koju će razvijati na dobru vi soka poljoprivredna škola u Brnu u školske svrhe, bit će izdaci (troškovi) pokrivani iz odgovarajućih pologa ministarstva školstva i narodne prosvjete. ad b) U tom smjeru bit će dobro upravljano i financijalno za1 snovano po zasadama rentabiliteta. ad c) Izdaci za šumske pokuse, koji će se izvoditi na školskom dobru, bit će pokriveni iz pologa što će ih u tu svrhu odrediti proračunom ministarstvo poljoprivrede. Kakav je cilj na umu visokoj gospodarskoj školi u Brnu pridjeljenjem školskog dobra Adamov, razbire se iz članka prof. ing. losipa Opletal-a u programu visoke škole za god. 1924./25. Pisac veli u tom članku među ostalim ovo: Svrha je visoke šumarske škole, da dade šumaru akademičaru obrazovanje osnovanu na širokoj osnovici prirodnih nauka. Ali tim inak još nije iscrpen sadržaj naučne spreme. Ako hoćemo taj sadržaj prosuditi, treba se pitati, koje zahtjeve stavlja praksa na šumara, jer stog gledišta treba prosuditi, što ima visoka šumarska škola dati šumaru. Zadatak je šumara prije svega samo gospodarenje. Dakle djelatnost pretežno tehnička sa svrhom stvaranja masa i vrijednosti. Osnov tom tvori cijeli niz opsežnih pomoćnih i stručnih disciplina |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Si. Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici pretežno realističkog smjera. Tako treba šumar temeljitog znanja prirodnih nauka prilagođenih šumarskoj praksi, napose iz geologije s mineralogijom i petrografijom, botanike, zoologije, baktereologiijie, kemije, meteorologiije i klimatologije, dendrologije, pedologije, šumarske fitopatologije kao i srodnih poljoprivrednih struka na pr. iz kulture ljekovitog bilja, livadarstva, pčelarstva, ribarstva i patologije divljači. Nadalje treba manje ili veće znanje čisto tehničkih nauka tako napose iz osnova više matematike, geodezije, deskriptivne geometrije, fotogrametriie. Težište šumarskog znanja leži u njegovoj stručnoj spremi tako napose u uzgajanju, obrani i iskorišćivanju šuma, šumskoj industriji i nauci o stojbini. Posebna važna struka specijalnog šumarskoga znanja je nauka o uređenju šuma sa šumskom statikom i računanju vrijednosti šuma, dendrometrija i geodezija primjenjena u šumarstvu. Od velike je važnosti da šumarpoznaje šumarsko građevinarstvo, nauku o strojevima, enciklopediju vodnoga graditeljstva i elektrotehnike, šum. zgradarstvo, uređenje bujica. To su sve znanja, koja šumar treba za provađanje ekonomske djelatnosti. Osim toga je šumar prinužden da vrši i upravnu službu. a osnov je tomu opet čitav niz disciplina. Tako treba šumar da vlada naukom o narodnom gospodarstvu, osnovima javnog i privatno« prava, šumarskom politikom, šumskim i lovskim zakonom, naukom o šumskoj upravi zajedno s trgovačkom šum. naukom i računovodstvom, treba da ima znanja o agrarnim operacijama, o zemljišnoj reformi, o katastru, o tarifima, o bankama i burzama. Taj ogroman kompleks heterogenih nauka, pretežno prirodo^ slovnog i tehničkog smjera, koje su dakle većinom osnovane ha prirodnim pojavama i na spoznaji prakse, iscrpljuje se. sa malo iznimaka, četiri godišnjim sjedenjem na školskim klupama. Vježbe u laboratoriju i kratke ekskurzije u šume ne mogu pokazati upotrebu nauke u praksi, napose ne u čisto šumarskim disciplinama, o kojima se pretežno i radi. Iznimku čine samo 14 dnevne geodetske vježbe, koje su već bile gajene i na visokoj gospodarskoj školi U Beču i koje su također preuzete na naše visoke šumarske škole. Ove vježbe, koje daju slušačima priliku, da bi riješili veće suvisle zadatke u zemljomjerstvu i o čijoj se potrebi ne može sumnjati, dobrim su primjerom, kako bi trebalo mlade šumare uvesti i u druge glavne discipline. Ekskurzije, koje se poduzimaju za razgledavanje raznih gospodarskih mjera i kratke vježbe u šumi imaju zaista neku vrijednost. Ali ta vrijednost je razmjerno malena prema onomu, što bi škola imala dati svojim pitomcima i dade se prikazati poredbom čovjeka .koji je 4 godine promatrao uz stalno tumačenje obrtnika, kako se izrađuju cipele, pokućtvo i si., a da pri tom nije naučio izrađivati dotične proizvode. Tako isto dolazi šumar poslije četiri go^ godišnjega studija u praksu i unatoč tome, da ie za cijelo to vrijeme slušao tumačenja o šumskim naukama. i često vidio šumu, stoji dugo zbunjen u svim slučajevima gdje se radi o provađanju raznih gospodarskih mjera. Konačno Je onda stvar slučaja kakova učitelja nađe u praksi, koji bi ga uveo u praktičnu upotrebu stečenog znanja. ´ |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici 87 Dakle visoka škola ne zadovoljava kao naučna škola. Ona daje uistinu svojim pitomcima riječi, ali te obzirom na opseg šumarskog studija samo u veoma zbitoj formi, a zaboravljava ipak na to. da bi bile riječi uvedene u zbilji tako. kako to odgovara živoj praksi. Sredstvom, da bi i raj zahtjev bio ispunjen, postat će školsko dobro Adamov Dakako, ako bude izvršen dalje ocrtani program upotrebe ovoga dobra u svrhe visoke gospodarske škole. Dodjeljenjem toga dobra treba da se profesorima omogući doticaj sa šumom u raznim smjerovima-kako to traži značaj disciplinakoje zastupaju dotični profesori. Valja im omogućiti da vrše pokuse i ispituju njihovu upotrebljivost u praksi. Uopće ima im se dati prilika da ostanu u vezi sa praksom, u kojoj su djelovali prije, nego li su nastupili profesuru. S druge strane treba i slušačima dati zgodu, da šumu uoče ne samo s gledišta raznih disciplina, nego da i sami sudjeljuju, što je i najslavnije, u živom šum. gospodarstvu na osnovu tumačenja profesora držanih ti školi i da postanu tako reci sastojci samoga gospodarstva. Kako se drže teoretička predavanja pripravljena u sistematskoj formi isto tako trebat će učešće i suradnju budućih šumara u gospodarstvu školskoga šumskoga dobra urediti po promišljenomtačno utvrđenom sistematski pripravljenom programu. Svakom slušaču treba dati prilike da saraduje u cijelogodišnjem toku gospodarskih radova na polju uzgajanja, obrane i iskorišćivanja šuma, kod uređivanja šuma. šumskoga građevinarstva, šumske industrijeu upravi i t. d. tako. da sam svuda prihvati rukama i da mu značenje i provađanje svih tih radnja pređe tako reći u krv. Samo ako se ispuni ova predpostavka, bit će moguće uztvrditi. da je visoka šumarska škola ispunila svoju misiju kao naučna škola i onda će se moći očekivati od apsolvenata, koji su bili na taj način školani, da će unašati u šumarsku praksu u punoj mjeri spoznaje šumarskih nauka. U prvom je redu pitanje, kojim se načinom ima riješiti taj program praktičkog školovanja? Najprije treba priznati, da to nije moguće u četiri godine, koje su određene za šumarski studij. Možda će se prigovarati, da je vrijeme od dvije godine za pripravne pretežno prirodoslovne discipline dugo i da bi se dalo možda skratiti za jedan semestar. Dobiven pak semestar mogao bi biti posvećen šumarskir; disciplinama, za koje je vrijeme od dvije godine tako kratko, da u to vrijeme nije moguće pomisliti na dulje suvislo zaposlenje slušača na školskom dobru. Međutim valja naglasiti, da se ne smiju okljaštriti pripravne discipline, jer tvore nužnu pripravu za sam stručni studij, koji odgovara karakteru visoke ško´le. Zato ne ostaje drugo, nego da se šumarski s t u d i j p r o d u ž i za jednu — petu — godinu. Peta godina bila bi posvećena praktičnom školanju na dobru Adamov. Zasad krnj šumarski studij postat će tek potpun uvađanjem tog petog godišta. Treba uvažiti, da pripravne predmete slušači savladavaju razmjerno lako, jer su za njih donijeli već neku pripravu iz srednje škole tako. đa su visokoškolska predavanja djelo |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 32 <-- 32 --> PDF |
«8 Šumarska nastava u Cehoslovačkoj republici mično opetovanje i produbljivanje srednjoškolskoga studija, te naučna se građa tih predmeta dublje usječe u pamet. Ali drukčije je to sa stručnim predmetima. Tu se susreću slušači s cijelim nizom novih disciplina, koje takoreći samo prolete njihovim mozgovima, pa ako im se neda prilika, da povezu predmete predavanja s praksom, izgubit će naučeno iz pameti isto tako brzo, kako su brzo stekli znanje za čas ispita. Naposljetku odgovarat će to u smislu drugoga — stručnoga — državnoga ispita, ako se premjesti na konac pete godine, jer samo potom imao bi- ispit značenje stručnog — praktičnog ispita. Upravo je i svrha tog ispita, da bi pokazao sposobnost mladoga šumara za praksu. Proširenje visokoškolskih šumarskih studija ne će biti toliki teret za slušače i njihove roditelje; kako se to možda i čini u prvi mah. Naime pretežna većina slušača pristupa II. državnom ispitu i bez toga, tek nakon dužeg vremena po svršetku četvrtog godišta, a u materijalnom pogledu bit će znatno olakšan boravak slušača na školskom dobru Adamov. S tim petim godištem spojene razmjerno male žrtve ne stoje u nikakvom razmjeru prema velikom obogaćivanju znanja i proširenju vidokruga slušača, kao što i napretku, kojega će od toga imati šume. Također ne će time gubiti slušači od vremena svoje životne staze, jer većina će od njih i tako morati da čeka neko vrijeme poslije absolviranja škole na namještenje. Zato će biti za slušače korisnije, ako će umjesto takovog čekanja vršiti za njih najkorisniju praktičku pripravu na dobru Adamov. Sretan je slučaj, da je šumsko dobro u najvećoj mjeri podesno, da služi potrebama visoke šumarske škole. U glavnom su te tri okolnosti, koje dolaze školi u prilog, t. j . 1. blizina Brna i dobra željeznička veza s tim gradom ; 2. razlika geoloških i terenskih formacija, kao i prostornih razmjera, dalje bogata flora; 3. dvorac u Krtiny, koji se može lako preurediti za obitavalište profesora i slušača. Osim toga je na dobru u Dovoljnom položaju pilana, koja može biti korisno upotrebljena kao školska pila. Veze profesora s dobrom u svrhu naučnoga istraživanja, kao što i priprave za vježbe sa slušačima, treba si tako predstaviti, da svaki profesor obradi dobro u smjeru po njemu zastupane discipline i da izvodi pokuse, koje nalazi zgodnima za svoja istraživanja. Svaki profesor i docenat ima prilike i nastojat će da predoči pismom, slikom, zbirkama i drugim zornim načinom cjelokupnu sliku dobra. Ovim radovima imat će učitelji i asistenti stalnu vezu sa praksoim svoje struke. Kod toga naći će se mnogo prilika za istraživanje i predočivanje utjecaja raznih mjesnih odnosa na razne pojave, što će zaista biti ishodištem raznim istraživanjima. Da predočimo kakovu priliku daje dobro naučnoj i praktičnoj stručnoj djelatnosti profesora i docenata navest ćemo za niz disciplina način, kakovim bi se imale discipline izraditi pojedinim stolicama i docentima u vezi sa školskim dobrom. Pisac onda navodi u kratko geologiju s mineralogijom i petrografijom, botaniku, zoologiju, pedologiju i biokemiju, meteorologiju i klimatologiju. Osvrće se na započetu kulturu ljekovitog bilja, na |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici livadno gospodarstvo, te ribarstvo, koje se može prakticirati u ribnjacima u Josefskoj dolini i nastavlja: Veliko značenje ima dobro za geodeziju opću i primijenjenu u šumarstvu, fotogrametriju i aero-fotogrametriju i to kao za profesore, docente i asistente tako i za slušače.. Prvi mogu provesti na dobru praktične vježbe, ispitati razne strojeve za mjerenje i pripraviti vježbe u tančine tako, da će biti omogućeno svestrano uvježbanje u razmjerno kratko vrijeme. Četrnaest-dnevna vježba iz geodezije bila je, kako smo i prije već spomenuli, jedina institucija te vrsti uvedena na visokoj gospodarskoj školi u Beču. Razumljivo je da smo i mi primili tu instituciju, jer "se ne da zamisliti, da bi iz škole izašao geodet, kojemu nije bila dana prilika, da praktički preradi odslušani materijal o pomagalima za mjerenje, o metodama mjerenja i o dogotavljanju planova i mapa. Takove vježbe iziskuju 14 dnevni boravak slušača s profesorom i pomoćnim silama vani, a za tu svrhu je u najvećoj mjeri podesno mjesto Krtiny. Dvorac će služiti za boravak i za domaću izradbu mjerenjem dobivenih podataka, a područje u okolici Kftiny pruža priliku za provadanje svih vrsti mjerenja. Dosadanje vježbe iz geodezije bit će proširene s vježbama iz fotogrametrije tako, da će se vrijeme vježbi produžiti otprilike na 3 sedmice. U šumarskom muzeju u Krtiny bit će također odijeljeno mjesto za geodeziju i tamo će biti prikazan postupak mjeračih radova za vježbe visoke škole na posjedu. Najveću važnost ima dobro za profesore šumarskih disciplina, kao njihova stručna radionica u prirodi i kao pripravljaonica za vježbe slušaču. Zavod za uzgoj šuma nalazi na dobru Adamov široko polje za svake vrsti pokusa i demonstracija. Tu se nalaze razna tla i sastojine razne vrsti i kakvoće. Na dobru nalazimo sitne i visoke šume, sastajemo se ovdje s pretvorbama sitnih šuma u visoke, tu su zastupana sve vrsti drvlja. Na dobru ima sastojina proizašlih iz vještačkog i prirodnog podmlađivanja, ovdje su bile provađane dobre ali također i ne posve besprikorne gospodarske operacije. Prijašnja je uprava posvetila također pažnju egzotičnom drveću. Uopće sastojine dobra daju vrlo šaroliku sliku s obzirom na mješavinu drveća. Na dobru je i niz šumskih rasadišta i t. d. To su sve stvari, koje daju uzgajatelju prilike k veoma brižnom promatranju i razmišljanju o uzgojnim problemima svake vrsti. Na dobru bit će osnovan šumarski arboretum, da bi i s ove strane bila upotpunjena slika šumske vegetacije. Zavodu za uzgoj šuma bit će povjeren zadatak šumskih po kusa u struci uzgoja šuma. pa se i tu otvara zastupniku ove struke široko polje rada. Zavod za obranu šuma nalazi na dobru Adamovu obzirom na različne sastojinske odnose, kao što i susjedstvo brojnih općina, mnoge pojave, koje se tiču obrane šuma. akoprem ddbro ne trpi na sreću od elementarnih nezgoda i većih šteta prouzročenih insekti |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Sffl Šumarska nastava u Cehosiovačkoj republici ma. Obranu šuma prati i ornitološka stanica, koja je bila osnovana na dobru god. 1924. po uzoru Berlepschovom. Uopće se misli veću pažnju posvetiti zaštiti ptica na cijelomu dobru. U jednakom obimu razvit će s-e djelatnost zavoda za isko rišćivanje šuma i šumske industrije. Dobro daje priliku za ekzaktno istraživanje iskorišćivanju glavnih produkata. Tako osobito označivanje iskorišćivanja, razne načine sječe, izradbe, sortiranje, slaganje i otpremu drveta, iskuša vanje raznog oruđa i strojeva, izdavanje i organizacija rada, razni načini prodaje drva i t. d. Bit će moguće također slijediti razne na čine iskorišćavanja sporednih produkata. Dalje je na dobru zastupan najvažniji ogranak šumske industrije t. j . piljenje parnom pilom u Adamovu.Pilu će trebati preudesiti kao uzorni školski objekt, na ko jemu će moći biti ispitivani razni strojevi za obrađivanje drveta i metode rada. U pilani izgradit će se s vremenom komora za parenje i su šenje drva, tvornica parketa, sanduka i t. d. U pilani upotrebit će se sve u takovim poduzećima uobičajene pogonske snage, t. j . parna, vodena, električna. Zavod za uređivanje i procjenjivanje šuma s dendronietrijom ima zgode da prati na tom dobru ove discipline u raznim smjerova ma. Dobro je veoma prikladan objekt za provadanje i ispitivanje raz nih metoda uređivanja. Evidencija uređenja šuma i provođenje pe riodičkih revizija gospodarskih planova daje tomu zavodu priliku da ostane savremen u pitanjima uređivanja šuma. I zavod šumarskog građevinarstva naći će na školskom po sjedu priliku za saradnju kod gradnje i uzdržavanja raznih prome tala. Na dobru je dosta gusta mreža drumova i cesta. Nekoje ceste trebat će rekonstruisati. a druge trebat će još graditi. U dogledno vrijeme imala bi se izgraditi šumska željeznica u Josefskoj dolini. Izvađanje ovih gradnja dat će zavodti šumarskog građevinarstva zgodnu priliku za saradnju i za pripremu vježbi slušača. Navedeni šumarski zavodi izradit će materijal svojih disciplina u koliko se tiče školskoga dobra također i u obliku zbirki, mapa. mo dela, uzoraka, fotografija i si. i pohranit će taj materijal u posebnim odjeljenjima šumarskog muzeja u Kftiny. Taj muzej, koji će se uostalom stalno nadopunjivati. dat će dakle sliku geoloških, pedo loških, botaničkih, zooloških, gospodarskih i produkcionih odnosa školskoga dobra Adamova. Muzej će tako dati slušačima kao što i strancima, koji će zaista mnogo posjećivati školsko dobro, veoma zornu informaciju o ovom posjedu. Doticaj slušača s dobrom treba razlikovati u dva dijela i to: 1. vježbe i 2. praktički odgoj. Ad. 1. Vježbe na šumarskom dobru bit će provedene uporedo s predavanjima svih disciplina- koje se bilo u kojem smjeru odnose na šumu izuzevši možda matematiku, deskriptivu. kemiju i slične predmete, za koje se vrše vježbe u sobama ili u laboratoriju. U prilog će ići tim vježbama- ako se dobro, prema prije izloženom, naučno obrati, jer onda će moći profesor. poznaVajući dobro . |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici 91 unaprijed točno pripraviti i sistematski provoditi vježbe. Vježbe moraju s obzirom na program predavanja ostati u pravilu ograni čena na vrijeme jednoga ili polovice dana. Svaki profesor, docenat, asistenat i slušač dobit će od uprave dobra za orijentaciju mapu školskoga dobra. Na osnovu orijentacije s pomoću mape. te prema dobivenim podacima predavanja moći će slušači u slobodnom vre menu i sami rješavati ili opažati pojave ili gospodarske mjere na školskom posjedu. Takove vježbe može također vršiti i katedra za pravne nauke. Bit će naime vrlo svrsi shodno, budu li se protumačile razne gospo darske mjere pravnog značaja na samome mjestu. Dakako ovakove vježbe ne mogu se ipak smatrati dovoljnom pripravom za praksu. One su samo niz ilustracija za predavanja. Dakle, one su nesuvisle epizode, koje nemaju zbiljnost praske. Pre: laz iz šumarskog studija u šumarsku praksu može biti omogućen samo ad 2. obaveznim jednogodišnjim praktičnim Obr azo van´jem na školskom dobru, a u tom za htjevu i leži najveće značenje dodjeljivanja dobra visokoj šumarskoj školi. Praktične vježbe u vremenu predavanja, kako je bilo o njima govora ad 1. bile su uvedene već i na visokogospodarskoj školi u Beču, a vrše se danas također u nas tako, da zasad* zapravo nije mnogo dobiveno pridjeljenjem školskoga dobra. Napokon vježbe bi se mogle vršiti na privatnim posjedima u blizini škole, ali sistematično i praktično obrazovanje može se ipak samo dati na vlastitom školskom dobru. Taj odgoj je za šumarsko zvanje neophodno potreban dopunjak teoretskog studija, jer upravo svrha je studija da odgoji šumara za upotrebu u praksi. Dosada bio je praktički odgoj prakticiran tako, da se je apsolvent visoke šumarske škole namještao u svojstvu eleva kod državnih ili privatnih šumarija. Bilo je to propisano trogodiste za pripuštanje t. zv. ministerijalnom ispitu (za državnu službu) ih ispitu za šumarske ekonome (za privatnu službu). Međutim kako iz iskustva znamo, nije uvijek postignut istaknuti cilj ovak > vom trogodišnjom praktičnom pripravom. Ova je praksa u pravilu jednostrana, jer se obično odnosi na nekoliko struka, a i ove ne obuhvata savršeno. Ona oskudijeva na svakoj sistematičnosti i ovisna je vrlo često od raznih slučajnosti. U praksi izvan škole ne može se pored najbolje volje elev tako uposliti, da bi on imao prilike upoznati iz vlastitog posmatranja sve one brojne struke svoga zvanja. Pače i samoj upravi, (osim u državnoj političkoj službi i u službi gradnje bujica) je upotreba eleva jednostrana i tu nijesu ništa koristili razni propisi, koje je naređivala na pr. austrijska državna šumska uprava, a niti naređenja o načinu upotrebe eleva u službi Dalje je za eleva vrlo važno, da li Je njegov pretpostavljen ima potrebnu sposobnost i mogućnost, da bi ga uveo u praktičnu službu Pretpostavljeni — instruktor — treba da ima, da bi njegovo vodstvo mio na korist elevu 1. dobru volju; 2. dosta vremena i 3 mora da posvema vlada strukom. Ako nema instruktor samo jednu od ovih »Šumarski List« br. 2. _ 3 |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Šumarska nastava u Čehoslovaokoj republici predpostavki; što je žalibože u praksi pravilom ne će biti uspjeha pridjeljenjem eleva takovomu instruktoru. Upravo najbolji činovnici, koji bi mogli biti elevima najbolji instruktori redovno su opterećeni poslom tako. da im ne preostaje vremena, da bi se kako treba zauzeli za eleva, koji im je dodijeljen. Nema li instruktor dobru volju ili ne stoji na visini svoga zvanja, onda je sve već unaprijed izgubljeno. I tako se događa, da elev prolazi 3 godine šumom, da nije tako reći šumu ni vidio. On nije obuhvatio suvislosti pojava, koje se odigravaju oko njega i kojima je često bio i on sam tek sastojak. Dakako ima pojedinih primjera, gdje je elev ponesao iz prakse mnogo koristi, ali to je gotovo sretan slučaj, da se je namjerio na instruktora, koji je vodio brigu o njegovom praktičnom stručnom obrazovanju. Ali praktično obrazovanje je najvažniji dio odgoja šumara i zato nesmije ovisiti o slučaju, nego mora biti provedeno sustavno po određenom programu. A tomu treba da posluži školsko dobro Adamov, koje je u tu svrhu u najvećoj mjeri podesno. Ako se budu slušači visoke šumarske škole poslije 4 godišnjeg teoretskog spremanja zadržavati još jednu godinu na školskom dobru Adamov i ako budu tamo vršili sve radove pod vodstvom visokoškolskih profesora s dugogodišnjom šumarskom praksom i uz stalan nadzor posebnog inspektora te budu li oni sarađivali kod svih radova, koji se nalaze u prirodnom opticaju jedne gospodarske godine, onda će biti postignut vrhunac onoga, što može dati škola svojim pitomcima. Tim će biti i dana garancija, da će se šumari, koji stupaju u praksu s takovim školovanjem, snaći odmah od početka svoga djelovanja u svim pitanjima šumskoga gospodarstva i šumske uprave. Ovaj način praktičnog obrazovanja nije uostalom ništa drugo, nego proširenje dosadanje institucije praktičkih vježbi iz geodezije na druge, prije svega šumarske discipline. Kako danas nikomu ne pada na um, da bi smatrao suvišnim suvisle 14 dnevne vježbe iz geodezije, jer profesor geodezije održava sa slušačima za cijelo vrijeme predavanja kraće vježbe kao ilustracije predavanjima, tako se moramo obratno zgražati, da se ono, što se smatra nužnim za geodeziju, inače važnu, ali za šumara ipak samo pomoćnu nauku, ne smatra se nužnim za discipline šumarske produkcije, dakle glavne šumarske nauke. Kad uvedemo peto godište visoškolskog studija za praktičko obrazovanje šumara i kad budemo vidjeli njegove rezultate obrazovanja, zgražat ćemo se nad zaostalošću dosadanjeg gotovo isklju: čivo teoretskog obrazovanja. Ako se uvaži, kako je razmjerno kratko vrijeme od 4 semestra za one brojne i opsežne stručne discipline, koje su slušačima većinom posve nove, onda moramo priznati, da se slušači, koji su upravo u to vrijeme opterećeni ispitima, uopće ne mogu uživjeti u te nove predmete. Jedva što je slušač prošao materijal jednoga predmeta, već na njega navaljuje drugi tako, da ne nađe dovoljno mira i nužnu orijentaciju, da bi predavani predmet probavio, dopunio i učvrstio literaturom. Šteta je, da takovi slušači sa slabo fiksiranim stručno teorijskim znanjem odilaze u praksu, |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Šumarska nastava u Cehoslovačkoi republici gdje se u kratko vrijeme dobar dio tog znanja izgubi iz pameti, umjesto da se to znanje učvrsti, sredi i produbi sistematski priređenim djelovanjem šumarske prakse na školskom dobru. Praktičko obrazovanje slušača visoke šumarske škole u petoj godini njihovog naukovanja treba si predočiti tako, da slušači stanuju cijelu godinu na školskom dobru i da se tamo uposle kod svih gospodarskih radova i poduzeća dobra, kod obrane šume, kod izrađivanja osnova, proračuna i t. d. Slušači bi sarađivali, kako je već bilo rečeno, u radovima profesora i docenata u koliko su ti radovi u vezi s dobrom. Slušači bili bi dužni rezultate radova i posmatranja, stečena iskustva i si. sustavno izraditi u posebnim elaboratima. K tomu svemu može upravo idealno služiti, kako je već prije rečeno, školsko dobro Adamov i dvorac u Krtiny. Slušači bi imali u dvorcu zajedničku opskrbu. Tamo bi bile radne prostorije kao za slušače tako i za profesore. Šumarski muzej predočivao bi danomice slušačima sliku dobra u svim smjerovima i dao bi im pobudu za promatranje i za razmišljanje za vrijeme šetnja školskim dobrom. Kftinsko zatišje sa morem šume, koje se rasprostire naokolo, bilo bi pak slušačima najljepše središte za intenzivni stručni rad, a po svagdanjoj raboti i mjestom nesmetanog otpočinka. Slušači bi vršili sve gospodarske radove po promišljenom i unapred tačno određenom programu, sezonske radove onako, kako se redaju u vrijeme gospodarske godine. Tako početkom zimskoga semestra, u listopadu, obavljaju se proređivanja, dovršuje se označivanje sječe podmlađivanja, sa kuplja se šumsko sjeme i t. d. U novembru se obavlja sječa, iz raduje i izvlači drvo i t. d. Zimi se nastavlja s proizvodnjom drveta. i trusi sjeme. Proljeće je doba zašumljavanja. U ljeti se označuju sječe podmlađivanja, izrađuju se izvale i vjetrolomi i šušci, popravljaju ceste i međe, grade nove ceste i t. d. Cijele se godine promatraju i uništavaju škodljivi kukci, nadzire lov, motre i njeguju ptice i t. d. Na dobru će se provadati trajni i godišnji radovi uređivanja ne samo po jednom, nego i po drugim novim načinima, a i k ovim radovima pritegnuti će se slušače. Slušači bit će zaposleni odgovarajuće vrijeme i na školskoj pilani u Adamovu, da upoznaju ovu najvažniju granu šumarske industrije. Slušači vršit će i službu obrane i konačno će im se dati prilika, da sarađuju kod radova u pisarnama, kod vađenja knjiga i uopće kod administracije školskoga dobra. Što se vremena tiče to će zaposlenje slušaču po pojedinim disciplinama biti razdijeljeno tako, kako to zahtijeva postupak rada po- godišnjoj dobi. Slušači bit će također dužni vršiti sve ove radove kao radnici . akordanti uz običajne nadnice iz odgovarajućih proračunskih pologa školskoga dobra. Ova zarada znatnoi će umanjiti novčane žrtve slušača za petu naukovnu godinu. Taj način zaposlenja imat će za slušače u smislu naučnog obrazovanja veliko značenje, jer se tim |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 38 <-- 38 --> PDF |
94 Šumarska nastava u Ćehoslovačkoi republici budući šumar rješava nedostataka, koji tište šumare s dosadanjom naobrazbom. Šumari ne će biti onda gotovo danomice prisiljeni pro suđivati, ocjenivati, akordirati i si. poslove, koje nijesu sami nikad radili i za koje ne mogu imati pravog razumijevanja. Kako će bu: dući šumar, koji je sam izvodio lopatom i motikom u ruci kulture, koji je obarao stabla, izrađivao i razvrstavao drva, koji je budakom radio kod gradnje cesta, koji je posluživao pilu jarmaču i t. d. posve drukčije prosuđivati i ocjenjivati takove dnevne poslove šumskog gospodarstva, nego onaj. koji je samo slušao predavanja o vršenju tih radova, a provađanje njihovo možda promatrao na časak kod ekskurzija. Završetak praktičkog odgoja tvorit će ekskurzija (14—21 dan) na koncu desetog semestra. Ekskurzija bit će tako upriličena, da Li slušači mogli vidjeti prije svega šumske oblasti i gospodarske ure đaje, koji se razlikuju od onih školskoga dobra ili kojih tamo uopće nema (Karpatske šume). Na taj način bi se slušač tako svestrano upoznao sa šumskom praksom, da mu ne bi bilo ništa nepoznato iz tekućeg šumskog go spodarstva kod ulaza u istinsku praksu. Ako bude škola dala takov kraktičan odgoj svojim pitomcima, onda će moći skratiti dosadanja 3 godišnja praksa za polaganje t. zv. ministerijalnog praktičnog ispita na 2 godine. Na taj se način ne će produživati vrijeme za polučenje definitivnoga mjesta u državnoj službi ili mjesta samostalnoga šumskoga gospodara uvađanjem petog praktičnog godišta na visokim šumarskim školama. Dakle, to je zadatak, koji će vršiti visoka šumarska škola pomoću dobra Adamova prvo : kao naučna škola. Ali u tom ne smije ova škola vidjeti ispunjen svoj zadatak, jer nije još potpun šumar onaj, koji posjeduje znanje osnova šumarsko* inženjerstva, nego onaj, koji je uz to i potpun čovjek. Time dolazimo drugom značenju visoke šumarske škole kao škole za uzgoj duha, i treće kao mjesta za uzgajanje zdravlja i tjelesn e snage . Poznato je, da su amerikanski inženjeri mišljenjada treba svojstva, prema kojima valja cjeniti ličnost tehničara i kojemu osiguravaju uspjeh u životu, poredati ovako: 1. karakter, integritet, osjećaj odgovornosti; 2. ispravan sud; 3. energija; 4. razumijevanje za osebine radnika; 5. znanje osnova inženjerstva i 6. poznavanje gospodarskih pitanja i odnosa u prometu poduzeća. Prema tomu pripisuju amerikanski inženjeri takovu važnost čvrstoći karaktera, integritetu, osjećaju odgovornosti i daljim ovim svojstvima, koja uvjetuju uspjeh u životu, da stavljaju u redu tih svojstava stručno obrazovanje, dakle naučnu školu, tek na peto mjesto. U tom imaju amerikanski inženjeri pravo, kad stavljaju karakter, integritet i osjećaj odgovornosti nad intelekt razuma, ier uzgoj prvih vodi čišćenju drugih, a ne obrnuto. Karakteran čovjek, koji pazi na svoje dužnosti, svladava teškoće, koje osjeća zbog nedovoljnog znanja, i postaje dobrim članom ljudskoga društva Bez |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Šumarska nastava u Čehoslovačkoj republici karakteran čovjek neznatan je. pa bio i te kako lukav, te može na koncu biti škodljiv svojim razvijenim razumom. Primjere takovih pojava u obim smjerovima nalazimo i u sadašnjici našega naroda. Stoga moramo nastojati, da pojave prve vrsti učinimo općenitima i da zaprečimo razvijanje drugih. Toj svrsi treba također da služi škola, koja nema biti. kao što je pretežno zasad, samo naučna škola, nego treba da je i škola za uzgoj duha, dakle moralni i građanski odgoj. Veze profesora sa slušačima na dobru Adamovu dat će prije svega mnogo prilika za međusobno duševno zbližavanje i profeso-, rima bit će omogućeno više utjecati na odgoj karaktera slušača, nego li je to moguće s katedre. Način uposlenja na dobru pomoći će u jednakoj česti stručnom praktičnom obrazovanju kao što i moralnom i građanskom odgoju. Slušači, vršeći tvrdi tjelesni rad u zajednici, shvatit će značenje uzajamnog podupiranja građana i naučit će tako cijeniti radnika u njegovom poslu. Tjelesni rad, na kojega često školovani ljudi gledaju^ kao nešto što je nedostojno inteligenta, doći će do uvaženja. Šlu-,! šaci će shvatiti, da je tjelesni rad za svaki napredak u šumskom -ga-.; spodarstvu isto tako važna komponenta pokretne sile kao i duševni1´ rad. Sve su to sredstva, koja bude u slušaču spoznaju njegova ooložaja kao šumara u kompleksu svih tih pojava, kojih je i on sam jedan sastavni dio, koja će u njemu probuditi i učvrstiti osjećaj odgovornosti, koja će očistiti ne samo njegovo moralno mišljenje i vladanjenego i njegovo samopouzdanje i čvrstu volju, te koja će zato pridonesti satzrevanju iskristaliziranog individualiteta i čvrstoga karaktera. Upozna li mladi šumar u ovoj dobi moralnog i građanskog odgoja značenje svoga življenja, onda će on na sebi sam izgrađivati, kad stupi u praktični život. Što se tiče trećega zahtjeva, njegovanja zdravlja i tjelesne snage budućega šumara, kao neophodno nužne predpostavke za redovito vršenje njegovih dužnosti, u punoj je mjeri osigurano načinom zaposlenja, kako se zahtjeva za praktički odgoj. Slušači, kojima 15—16 godišnje sjedenje u školskoj klupi nije učvrstilo tjelesnu otpornost, imat će u posljednjoj godini školskoga odgoja priliku, da tjelesnim radom u svježemu zraku svoje zdravlje učvrste, svoje mišice ojačaju i svoje nerve umire. Toj će svrsi slutiti i šport (osobito ski), koji će se umjereno gajiti. Za stalno lokalno vođenje slušača po programu ustanovljenom nadstojnicima zavoda za uzgoj šuma. obranu šuma. iskorišćivanje iuraa i šumsku industriju, uređivanje i procjenjivanje šuma, te šum; ko građevinarstvo, na koje će se struke pretežno protezati djelatlost slušača na dobru uz stalan nadzor i čestu saradnju ovih proesora. trebat će ustanovit posebnog instruktora. Instruktor treba la je staloženiji muž sa duljom šumarskom praksom, besprikoran s niverzalnim šumarskim znanjem i građanskim vrlinama, koji bi ... s taktom, ali sa svom odlučnošću provesti svoju volju u stva |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Šumarska nastava u Čehoslovačkoj r&publici rima praktičkog i građanskog odgoja slušača i koji bi si uz to znao sačuvati neograničeno povjerenje slušača. Osnovni je uslov, da se ostvari ovaj program adaptacija dvorca u Kftiny za boravište slušača, profesora i docenata, te za smještanje zbirki, dalje adaptacija parne pilane u Adamovu za školske svrhe. Obzirom na veliku važnost šuma i šumskoga gospodarstva po opće narodno gospodarstvo države došla je osnutkom visokih škola šumarska nastava do doličnog uvaženja u Čehoslovačkoj. Ali ako bude pored toga još ostvaren nastavni program, kako ga iznosi prof. Opletal, tada će biti ova visoka šumarska nastava od koristi ne samo Čehoslovačkoj. nego i drugim državama, kojima će ona moči da posluži kao uzor. „L´ENSEIGNEMENT FORESTIER SUPÉRIEUR DANS LA RÉPUBLIQUE TCHÉCOSLOVAQUE" L´auteur, qui est professur de la faculté de sciences forestieres a Zagreb et ancien éleve des Tcheques, donne une description détaillée de l´enseignement forestier en Tchécoslovaquie La proposition d´introduire une cinquieme année a leurs écoles supérieures (provenant des çtrcles forestiers tcheques) est de la plus grande importance. .. |