DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 38     <-- 38 -->        PDF

94 Šumarska nastava u Ćehoslovačkoi republici


budući šumar rješava nedostataka, koji tište šumare s dosadanjom


naobrazbom. Šumari ne će biti onda gotovo danomice prisiljeni pro


suđivati, ocjenivati, akordirati i si. poslove, koje nijesu sami nikad


radili i za koje ne mogu imati pravog razumijevanja. Kako će bu:


dući šumar, koji je sam izvodio lopatom i motikom u ruci kulture,


koji je obarao stabla, izrađivao i razvrstavao drva, koji je budakom


radio kod gradnje cesta, koji je posluživao pilu jarmaču i t. d. posve


drukčije prosuđivati i ocjenjivati takove dnevne poslove šumskog


gospodarstva, nego onaj. koji je samo slušao predavanja o vršenju


tih radova, a provađanje njihovo možda promatrao na časak kod


ekskurzija.


Završetak praktičkog odgoja tvorit će ekskurzija (14—21 dan)


na koncu desetog semestra. Ekskurzija bit će tako upriličena, da Li


slušači mogli vidjeti prije svega šumske oblasti i gospodarske ure


đaje, koji se razlikuju od onih školskoga dobra ili kojih tamo uopće


nema (Karpatske šume).


Na taj način bi se slušač tako svestrano upoznao sa šumskom


praksom, da mu ne bi bilo ništa nepoznato iz tekućeg šumskog go


spodarstva kod ulaza u istinsku praksu.


Ako bude škola dala takov kraktičan odgoj svojim pitomcima,
onda će moći skratiti dosadanja 3 godišnja praksa za polaganje t. zv.
ministerijalnog praktičnog ispita na 2 godine. Na taj se način ne će
produživati vrijeme za polučenje definitivnoga mjesta u državnoj
službi ili mjesta samostalnoga šumskoga gospodara uvađanjem petog
praktičnog godišta na visokim šumarskim školama.


Dakle, to je zadatak, koji će vršiti visoka šumarska škola pomoću
dobra Adamova prvo : kao naučna škola.


Ali u tom ne smije ova škola vidjeti ispunjen svoj zadatak, jer
nije još potpun šumar onaj, koji posjeduje znanje osnova šumarsko*
inženjerstva, nego onaj, koji je uz to i potpun čovjek. Time dolazimo
drugom značenju visoke šumarske škole kao škole za uzgoj
duha, i treće kao mjesta za uzgajanje zdravlja i tjelesn
e snage . Poznato je, da su amerikanski inženjeri mišljenjada
treba svojstva, prema kojima valja cjeniti ličnost tehničara i kojemu
osiguravaju uspjeh u životu, poredati ovako:


1. karakter, integritet, osjećaj odgovornosti; 2. ispravan sud;
3. energija; 4. razumijevanje za osebine radnika; 5. znanje osnova
inženjerstva i 6. poznavanje gospodarskih pitanja i odnosa u prometu
poduzeća.
Prema tomu pripisuju amerikanski inženjeri takovu važnost
čvrstoći karaktera, integritetu, osjećaju odgovornosti i daljim ovim
svojstvima, koja uvjetuju uspjeh u životu, da stavljaju u redu tih
svojstava stručno obrazovanje, dakle naučnu školu, tek na peto
mjesto. U tom imaju amerikanski inženjeri pravo, kad stavljaju karakter,
integritet i osjećaj odgovornosti nad intelekt razuma, ier
uzgoj prvih vodi čišćenju drugih, a ne obrnuto. Karakteran čovjek,
koji pazi na svoje dužnosti, svladava teškoće, koje osjeća zbog nedovoljnog
znanja, i postaje dobrim članom ljudskoga društva Bez