DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina 115 u strane ruke. Trebalo bi naći mogućnost za isključenje od sudjelovanja kod licitacija podmetnutih lica (stromana) stran´h firmi, te provesti nacionalizaciju privatnih šumskih uprava. 10. U trgovačkim pregovorima s Austrijom imalo bi se ozbiljno nastojati o tom, da se nova austrijska uvozna carina na kestenov ekstrakt ukine, jer će austrijski kožari, dok ova carina postoji, pretežno raditi sa prekomorskim ekstraktom, koji je i po novoj austrijskoj carinskoj tarifi oprošten od carine. li. Porezi : 1. da se poradi kod nadležnog ministarstva na izjednačenju poreza i ostalih državnih dažbina za cijelu kraljevinu, te smanjivanju poreza i .stvarnoj osnovi za sva drvarska preduzeća. Naročito se moli, da se ukinu pristojbe za gatere i testere, te na električne svjetiljke u strugarama. jer su to predmete* bez kojih se uredno vođenje strugara ne može zamisliti, a uslijed čestjh potresa podloženi su previše naglom kvarenju 2. da se opštinske pristojbe naročito u izvoznim lukama sasvim ukinu ili barem znatno reduciraju i po mogućnosti izjednače u svima lukama. 3. da se utvrdi važnost izvozničkih uvjerenja od dosadainjih dva na šest mjeseci, te da se snize stavovi cjenovnika za obezbeđenie valute pri izvozu robe u relaciji porasta dinara. 111. S (i e i j a 1 n a pitanja: 1. da se snizi prinosim tarifa za osiguranje radnika u slučajni nesreće n 4 posto obezbeđene nadnice, jer prema iskustvima prošlih godina nije potrebna veća suma. 2. da se izmijeni tablica opasnosti, saobrazivši je rezultatima prošle dvije i pol godine. 3. da se snizi prinos za osiguranje radnika u slučaju bolesti na 5 posto. jer prema iskustvima prošlih godina i sa štednjom u upravnim troškovima i u zidanju novih zgrada nisu potrebni veći prinosi. 4. da se radno vrijeme u strugarama produži na najmanje deset radnih sati u jednoj smjeni uz plaćanje faktičnih radnih sati bez posebnih nadoplata, kao što je zavedeno u zemljama konkurencije Rumunjskoj, Francuskoj i u Rusiji. 5. da se tačno fiksiraju obavezni praznički dani u godim* u kojima se ne radi, kako bi se izbjeglo suvišno prazimvanje neobaveznih praznika, što je na veliku štetu i samih radnika. Rezolucija kreditne sekcije. Da bi se ublažila i suzbila kriza šumske privrede, izazvana sve već4m produkcionim troškovima, kao što su visoki kamati, tarifni stavovi i druge pristojbe, konferencija zamteresovanih trgovaca i industrijalaca drveta, moli nadležna ministarstva, da u prvom redu obezbijede što jeftinije kredite našoj drvarskoj industriji prema kreditnoj sposobnosti svake pojedine industrije zasnovanoj na bazi količine drveta za eksploataciju i na kapacitetu strugara. U prvom redu bi ministarstva imala da se obrate Narednoj Banci, koja je po posljednjoj statistici od 1923. god. samo 15 posto svih kredita podijelila našoj cjelokupnoj industriji, trgovačkim firmama 17 posto, nenaznačenim ustanovama 18 posto, pa i od onih 15 posto otpada srazmjerno neznatni dio na drvarsku industriju i ako ova sačinjava 1 četvrtinu cjelokupnog izvozu. Najmanju pažnju pak obratila je Narodna Banka i njene filijale maloj i srednjoj domaćoj nacionalnoj industriji u Bosni i Hercegovini, u Sloveniji i u Hrvatskoj. Buduć da je danas kod vladajuće opće nestaš ce novca u zemlji i kod težih prilika na strani drvarska industrija prisiljena da prodaje svoje proizvode na kredit, kako u zemlji tako i u inostranstvu. to je i ona u stanju da uručuje na eskont poslovne mjenice. |