DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Literarni pregled
Član 5.


Na zahtev nadležnih županijskih (okružnih) agrarnih ureda, odnosno
agrarnih interesenata za pretvorbu šumskih površina u obradivo zemljište
imadu nadležne šumske vlasti postupati u smislu postojećih propisa analogno
naređenjima predašnjega člana.


Clan 6.


Ako sopstvenik šume traži dozvolu pretvorbe šumskog tla u drugu vrstu
kulture, imade se na ove rasprave i uredovanja pozvati i županijski (okružni)
agrarni ured, te se njemu imadu dostavljati i sve odnosne odluke.


Clan 7.


Prodaje šumskih površina, bilo iskrčenih, bilo sa stojećom šumom, odobrava
i nadalje isključivo Ministar za Agrarnu Reformu u sporazumu
sa Ministrom Šuma i Rudnika, te dozvoljava gruntovni: prenos na kupca.


Ovakove će se prodaje odobravati prvenstveno zemljišnim
zajednicama i ostalim komunalnim telima, ili ako ova ne bi htela kupiti odnosne
komplekse, pojedinim selima ili pak drugim novo stvorenim skupinama ovlaštenika,
koji će kupljene šumske površine skupno uživati u smislu postojećih
propisa za šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom.


Clan 8.
Provedba ove Naredbe nalaže se organima Ministarstva Šuma i Rudnika
i organima Ministarstva za Agrarnu Reformu.
Naredba stupa na snagu danom proglašenja u »Službenim Novinama« u
Beograda


Naše šume pred reparacijonom komisijom u Parizu. Dvadeset šestoga
januara o. g. otpočelo je raspravljanje pitanja naših državnih šuma pred reparacijskom
komisijom. Umjesto p r o f. d r. G jure Nenadića, određen je za
našega eksperta u Parizu prof. d r. Aleksandar U gr eno vi ć. No pošto
ovaj radi slaboga zdravlja nije mogao na put, određen je ing. Žarko
M i 1 e t i ć, viši inžinjer zagrebačke direkcije šuma, koji je i otputovao u Pariz.
Po povratku našega eksperta donijet ćemo opširniji izvještaj o ovom pitanju.


Agrarna biblioteka: X. knjiga: A. Hribar: Savremenl agrarizam. Ovih je
dana izašla iz štampe deseta knjiga Agrarne biblioteke pod gornjim naslovom.
Autor nam je u ovoj knjizi nastojao prikazati bitnost i značaj agrarizma uopće,
koji se je kao ekonomsko-politička ideja od već nekoliko decenija počeo da širi
u Evropi, potiskujući u pozadinu ideje konservatizma, liberalizma i socijalizma.
U prvom dijelu ove knjige prikazano je doslovno predavanje dr. Milana Hodže,
ministra poljoprivrede u Čehoslovačkoj republici, održano 7. IX. 1924. u Ljubljani
na »Kongresu sveslavenske agrarne omladine«. U ovom predavanju pod naslovom
»Agrarizam i Slavenstvo« istaknuo je dr. Milan Hodža u kratkim potezima
istorijat liberalizma i socijalizma, njihov razvitak i djelovanje na ekonomsko;




ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Literarni pregled


političkom polju, te zasluge ovih ideja kao i mane zadnjih decenija u modernim
demokratskim državama.


U drugom dijelu nalazi se članak A. Hribara odštampan u »Meji« nakon
održanog kongresa sveslavenske agrarne omladine u Ljubljani sa refleksijama
na današnji ekonomski i politički položaj Jugoslavenstva uopće, iz koj´h proističe
uvjerenje piščevo, da je održanjem ovog kongresa udaren temelj neslavenstvu,
koje će u agrarizmu imati čvrsto uporište za rješavanje socijalno-ekonomskih
pitaffi´a, koja muče poratnu Evropu.


U trećem dijelu prikazuje nam pisac kratki istorijat razvitka i djelovanja
gospodarskih staliških udruženja, koja imaju nesumnjivu svrhu da unaprede
gospodarstvo pojedinaca, a time i sveopće narodno gospodarstvo.


U četvrtom dijelu traži, da se u državnom kućanstvu zavede red, koji će
se moći postići jedino vođenjem zdrave agrarne politike i uvođenjem zlatne
valute.


U petom dijelu prikazuje piisac razvitak socijalizma i agrarizma u nas.
Knjiga je pisana lakim stilom^ pa je svakom zemljoradniku i intelektualcu
preporučamo.


Cijena je knjizi Din 4.—; poštom obično Din 5.—, preporučeno Din 7.—,
a pouzećem Din 8.—. Dobiva se u uredništvu i upravi »Meje«, Zagreb, Sudnička
ulica 9.


RUSKA.


..... .. .. .......: »....... . .....«. ............... ..........., 1923.
(Projf. Gv F. Morozov: »Nauka o šumi« (Uzgoj šuma) Qosudarstvenoje iždatdjstvo
1923.)


..... M. M. .....: »...... ..............«. ........ ......... ............
............ »...... .......«. 1924.
(Prof. M. M. Orlov: »Slike iz uredjivanja šuma. Tisak Narodnog komisarijata za
poljoprivredu. »Novaja derevnja«. 1924.)


..... M. M. .....: »....... .........«. ........ ........ ............
............ »...... .......«. 1923.
(Prof. M. M. Orlov: »Dendrometrija« (udžbenik). Tisak Narodnog komisarijata
Zemljedjelija »Novaja derevnja« 1923.)


..... M. M. .....: »06 ....... ....... ............... ....... ..........
«. »....... .......«. 1918.
(Prof. M. M. Orlov: »O načelima ruskog državnog šumskog gospodarstva«. »Novaja
derevnja« 1918.)


..... M. M. .....: »...... no ............ ....... ........ .....
. ......«. »...... .......«. 1915.
..... .. .. .....: »...... .>............ . ......«. »...... .........


1911.
(Prof. M. M. Orlov: »Načela čuvanja šuma u Rusiji«. »Novaja derevnja 1911.)
(Prof. M. M. Orlov: »Načela čuvanja šuma u Rusiji«. »Novaja derevnja« 1911:)


..... .........: »..............«. ............... ............ 1923.
(Prof. Rostovcev: »Fitopatologija«. Tisak Gosudarstvenog izdateljstva. 1923.)


B.
B. ....: ».... .......... ...... . .. .............«. ...............
............ 1922.
(V.
V. Faas: »Šume severnog rajona (oblasti) i njihova eksploatacija«. Gosudarstvenoje
izdateljstvo. 1922.)


ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 76     <-- 76 -->        PDF

132 Literarni pregled


TALIJANSKA.
Pavari Aldo: »Ricerche sperimentali sull´abete di Douglas«. Firence 1924.
Otkako je Italija recrganizovala svoju šumarsku nastavu te svoju visoku školu
prenijela iz Vallombroze u Firencu, razvili su nastavnici te škole vrlo intezivan
rad. Osnovan je institut za šumarske pokuse, kojega rukovodi pisac gornje
knjižice.
Pisac publikuje rezultate prethodnih istraživanja izvršenih na Duglasovoj
jeli u šumama Vallombroze.


REZULTAT LETOŠNJEGA SEJMA ZA KOŽUHOVTNO V LJUBLJANI.


Sejml za kožuhovino v Ljubljani, ki se vršijo že skozi dolgo vrsto let
na tretji pondeljek po Sv. Treh Kralj´h so tradicijonalni in poznani. Sejmarilo
se je do sedaj na zelo primitiven način na določenem prostoru (dvorišču) po
največ pa se je mešetarilo po raznih ljubljanskih gostilnicah. Uprava ljub´.janskega
velesejma je že lansko leto uvidela, da je tu potreba organizirati, prire


ditev razširiti in izpeijati večjo propagando, da se sejem vrši v večjm obsegu.
Združila se je letos z Lovsko zadrugo in priredili se je prvi. vsaj deloma
organizirani sejem za kožuhovino na prostoru Ljubljanskega velesejma. Uspeh
je bil dcber, pokazalo pa se je veliko nedostakov, katere je treba do prihodnjega
leta odpraviti, sejem priredit´ po vzorcu Leipziga, Za mednarodnega kupca kož
naša prireditevi ne pomeni sejem marveč malo detajlno trgovino s temi suro


vlnaml iNeizplača se mu že zarad´, časa, dla kupuje od raznih prekupčevalcev
in posameznih lovcev po nekaj komadov kož, ne, navajen je, da kupuje velike
partije na svetovnih tržnjcah potom sukcii. Ta sistem bo merodejen tuđi za nas
prihodnje leto. Letošnji sejem je pr´.nesel mar&ikomu veliko razočaranje in to
zlatsi malim podeželskim prekupčevalcem, ki so se urezali v ceni. Na svetovnem
trgu notira kožuhovina v doiarjih, ki s letos vsled porasta dinarja mnogo m´žji
v kursu in od tu ta velika razlika med lanskoletrfim in letošnjimi cenami kož.
Lisičja koža, ki se je lansko- leto prodajala po Din. 70O.— in še več ima letos
samo vrednost od Din 300.— do 400.—. Naši mali trgovci se nišo ozirali na
svetovne cene, kupovali so po vaseh kožo po Din 500.— in na sejmu so sele
razvideli veliko diferenco, katera je marsikoga močno zaskelela. To je bil povod,
da je šio veliko kož neprodanih nazaj, ker došli kupee ni mogel plačevati več,
kot na modemskih tržiščih. Sejem je bil letos izredno dobro naložen. Stari
trgovci pripovedu;ejo, da nepomnijo v Ljubljani tolike robe; to je že razvideti iz
sledeče statistike, ki predočuje kvantiteto v letu 1924. in letos. Pripomniti je
trba k temu, dla se je letos prvikrat izvedla za ta sejjem širša propaganda in se ni
razstavila samo koža iz Slovenije, marveč & ćele naše države, da ćelo iz Crne
Gore in Macedonije so prišlii prodajalci, ki so vsekakor vsled poznavanja cen
bolje trgovali nego domaćini.


Na trgu je bilo


lisic 2500 v letu 1924. 835


lom 700 « 140


zaicev 20.000 « 2300


vider 25 « 10


jazbecev 400 « 30


polhov 5000 « 1000