DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Literarni pregled Član 5. Na zahtev nadležnih županijskih (okružnih) agrarnih ureda, odnosno agrarnih interesenata za pretvorbu šumskih površina u obradivo zemljište imadu nadležne šumske vlasti postupati u smislu postojećih propisa analogno naređenjima predašnjega člana. Clan 6. Ako sopstvenik šume traži dozvolu pretvorbe šumskog tla u drugu vrstu kulture, imade se na ove rasprave i uredovanja pozvati i županijski (okružni) agrarni ured, te se njemu imadu dostavljati i sve odnosne odluke. Clan 7. Prodaje šumskih površina, bilo iskrčenih, bilo sa stojećom šumom, odobrava i nadalje isključivo Ministar za Agrarnu Reformu u sporazumu sa Ministrom Šuma i Rudnika, te dozvoljava gruntovni: prenos na kupca. Ovakove će se prodaje odobravati prvenstveno zemljišnim zajednicama i ostalim komunalnim telima, ili ako ova ne bi htela kupiti odnosne komplekse, pojedinim selima ili pak drugim novo stvorenim skupinama ovlaštenika, koji će kupljene šumske površine skupno uživati u smislu postojećih propisa za šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom. Clan 8. Provedba ove Naredbe nalaže se organima Ministarstva Šuma i Rudnika i organima Ministarstva za Agrarnu Reformu. Naredba stupa na snagu danom proglašenja u »Službenim Novinama« u Beograda Naše šume pred reparacijonom komisijom u Parizu. Dvadeset šestoga januara o. g. otpočelo je raspravljanje pitanja naših državnih šuma pred reparacijskom komisijom. Umjesto p r o f. d r. G jure Nenadića, određen je za našega eksperta u Parizu prof. d r. Aleksandar U gr eno vi ć. No pošto ovaj radi slaboga zdravlja nije mogao na put, određen je ing. Žarko M i 1 e t i ć, viši inžinjer zagrebačke direkcije šuma, koji je i otputovao u Pariz. Po povratku našega eksperta donijet ćemo opširniji izvještaj o ovom pitanju. Agrarna biblioteka: X. knjiga: A. Hribar: Savremenl agrarizam. Ovih je dana izašla iz štampe deseta knjiga Agrarne biblioteke pod gornjim naslovom. Autor nam je u ovoj knjizi nastojao prikazati bitnost i značaj agrarizma uopće, koji se je kao ekonomsko-politička ideja od već nekoliko decenija počeo da širi u Evropi, potiskujući u pozadinu ideje konservatizma, liberalizma i socijalizma. U prvom dijelu ove knjige prikazano je doslovno predavanje dr. Milana Hodže, ministra poljoprivrede u Čehoslovačkoj republici, održano 7. IX. 1924. u Ljubljani na »Kongresu sveslavenske agrarne omladine«. U ovom predavanju pod naslovom »Agrarizam i Slavenstvo« istaknuo je dr. Milan Hodža u kratkim potezima istorijat liberalizma i socijalizma, njihov razvitak i djelovanje na ekonomsko; |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Literarni pregled političkom polju, te zasluge ovih ideja kao i mane zadnjih decenija u modernim demokratskim državama. U drugom dijelu nalazi se članak A. Hribara odštampan u »Meji« nakon održanog kongresa sveslavenske agrarne omladine u Ljubljani sa refleksijama na današnji ekonomski i politički položaj Jugoslavenstva uopće, iz koj´h proističe uvjerenje piščevo, da je održanjem ovog kongresa udaren temelj neslavenstvu, koje će u agrarizmu imati čvrsto uporište za rješavanje socijalno-ekonomskih pitaffi´a, koja muče poratnu Evropu. U trećem dijelu prikazuje nam pisac kratki istorijat razvitka i djelovanja gospodarskih staliških udruženja, koja imaju nesumnjivu svrhu da unaprede gospodarstvo pojedinaca, a time i sveopće narodno gospodarstvo. U četvrtom dijelu traži, da se u državnom kućanstvu zavede red, koji će se moći postići jedino vođenjem zdrave agrarne politike i uvođenjem zlatne valute. U petom dijelu prikazuje piisac razvitak socijalizma i agrarizma u nas. Knjiga je pisana lakim stilom^ pa je svakom zemljoradniku i intelektualcu preporučamo. Cijena je knjizi Din 4.—; poštom obično Din 5.—, preporučeno Din 7.—, a pouzećem Din 8.—. Dobiva se u uredništvu i upravi »Meje«, Zagreb, Sudnička ulica 9. RUSKA. ..... .. .. .......: »....... . .....«. ............... ..........., 1923. (Projf. Gv F. Morozov: »Nauka o šumi« (Uzgoj šuma) Qosudarstvenoje iždatdjstvo 1923.) ..... M. M. .....: »...... ..............«. ........ ......... ............ ............ »...... .......«. 1924. (Prof. M. M. Orlov: »Slike iz uredjivanja šuma. Tisak Narodnog komisarijata za poljoprivredu. »Novaja derevnja«. 1924.) ..... M. M. .....: »....... .........«. ........ ........ ............ ............ »...... .......«. 1923. (Prof. M. M. Orlov: »Dendrometrija« (udžbenik). Tisak Narodnog komisarijata Zemljedjelija »Novaja derevnja« 1923.) ..... M. M. .....: »06 ....... ....... ............... ....... .......... «. »....... .......«. 1918. (Prof. M. M. Orlov: »O načelima ruskog državnog šumskog gospodarstva«. »Novaja derevnja« 1918.) ..... M. M. .....: »...... no ............ ....... ........ ..... . ......«. »...... .......«. 1915. ..... .. .. .....: »...... .>............ . ......«. »...... ......... 1911. (Prof. M. M. Orlov: »Načela čuvanja šuma u Rusiji«. »Novaja derevnja 1911.) (Prof. M. M. Orlov: »Načela čuvanja šuma u Rusiji«. »Novaja derevnja« 1911:) ..... .........: »..............«. ............... ............ 1923. (Prof. Rostovcev: »Fitopatologija«. Tisak Gosudarstvenog izdateljstva. 1923.) B. B. ....: ».... .......... ...... . .. .............«. ............... ............ 1922. (V. V. Faas: »Šume severnog rajona (oblasti) i njihova eksploatacija«. Gosudarstvenoje izdateljstvo. 1922.) |
ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 76 <-- 76 --> PDF |
132 Literarni pregled TALIJANSKA. Pavari Aldo: »Ricerche sperimentali sull´abete di Douglas«. Firence 1924. Otkako je Italija recrganizovala svoju šumarsku nastavu te svoju visoku školu prenijela iz Vallombroze u Firencu, razvili su nastavnici te škole vrlo intezivan rad. Osnovan je institut za šumarske pokuse, kojega rukovodi pisac gornje knjižice. Pisac publikuje rezultate prethodnih istraživanja izvršenih na Duglasovoj jeli u šumama Vallombroze. REZULTAT LETOŠNJEGA SEJMA ZA KOŽUHOVTNO V LJUBLJANI. Sejml za kožuhovino v Ljubljani, ki se vršijo že skozi dolgo vrsto let na tretji pondeljek po Sv. Treh Kralj´h so tradicijonalni in poznani. Sejmarilo se je do sedaj na zelo primitiven način na določenem prostoru (dvorišču) po največ pa se je mešetarilo po raznih ljubljanskih gostilnicah. Uprava ljub´.janskega velesejma je že lansko leto uvidela, da je tu potreba organizirati, prire ditev razširiti in izpeijati večjo propagando, da se sejem vrši v večjm obsegu. Združila se je letos z Lovsko zadrugo in priredili se je prvi. vsaj deloma organizirani sejem za kožuhovino na prostoru Ljubljanskega velesejma. Uspeh je bil dcber, pokazalo pa se je veliko nedostakov, katere je treba do prihodnjega leta odpraviti, sejem priredit´ po vzorcu Leipziga, Za mednarodnega kupca kož naša prireditevi ne pomeni sejem marveč malo detajlno trgovino s temi suro vlnaml iNeizplača se mu že zarad´, časa, dla kupuje od raznih prekupčevalcev in posameznih lovcev po nekaj komadov kož, ne, navajen je, da kupuje velike partije na svetovnih tržnjcah potom sukcii. Ta sistem bo merodejen tuđi za nas prihodnje leto. Letošnji sejem je pr´.nesel mar&ikomu veliko razočaranje in to zlatsi malim podeželskim prekupčevalcem, ki so se urezali v ceni. Na svetovnem trgu notira kožuhovina v doiarjih, ki s letos vsled porasta dinarja mnogo m´žji v kursu in od tu ta velika razlika med lanskoletrfim in letošnjimi cenami kož. Lisičja koža, ki se je lansko- leto prodajala po Din. 70O.— in še več ima letos samo vrednost od Din 300.— do 400.—. Naši mali trgovci se nišo ozirali na svetovne cene, kupovali so po vaseh kožo po Din 500.— in na sejmu so sele razvideli veliko diferenco, katera je marsikoga močno zaskelela. To je bil povod, da je šio veliko kož neprodanih nazaj, ker došli kupee ni mogel plačevati več, kot na modemskih tržiščih. Sejem je bil letos izredno dobro naložen. Stari trgovci pripovedu;ejo, da nepomnijo v Ljubljani tolike robe; to je že razvideti iz sledeče statistike, ki predočuje kvantiteto v letu 1924. in letos. Pripomniti je trba k temu, dla se je letos prvikrat izvedla za ta sejjem širša propaganda in se ni razstavila samo koža iz Slovenije, marveč & ćele naše države, da ćelo iz Crne Gore in Macedonije so prišlii prodajalci, ki so vsekakor vsled poznavanja cen bolje trgovali nego domaćini. Na trgu je bilo lisic 2500 v letu 1924. 835 lom 700 « 140 zaicev 20.000 « 2300 vider 25 « 10 jazbecev 400 « 30 polhov 5000 « 1000 |