DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Iz istanje našeg šumarstva šumarsku spremu, već i mnogo iskustva u organizaciji i u rukovo đenju uprave. Zašli bi predaleko kad bi se upustili u iznošenje onih osnovica, što ih Kos traži da budu sadržane u svakoj valjanoj in strukciji. Kos predlaže i izvjesne mjere, koje se odnose i na gospo darenj e svakog sopstvenika šume bez razlike. On traži, da svakoga sopstvenika šume i šumara valja obavezati, da će upravljati čitavim svojim šumskim kapitalom po nekom sistemu, koji mora da odgovara lokalnim prilikama i savremenim naučno-empirijskim principima. On mora- da se klone svakog takvog čina, koji bi mogao da bude štetan po šumsko gospodarstvo. Kos govori, da je krajne vrijeme, kako bi se što prije zavelo valjano uređivanje šuma. On očito misli, da bi se regulisanjem prihoda šume dao naknaditi nadzor policijske vlasti, koga onda još nije bilo». Ovdje se tačno vidi, da je Kos bio za ondašnje prilike vanredno solidno obrazovan jer poznaje i citira velik broj autora, koji su onda bili na dobrom glasu (André, Burgsdorf. Cotta, Diizell, Feiistmantel, Fischer, Grabner, Hartig, Hohsfeld, Hundeshagen, Martin, Pfeil, Reber, Schmitt, Schulze, Winkler i t. d.) Kod toga Kos skreće pažnju, da treba za uređenje šuma odabrati onu metodu, koja izvjesnim prilikama najbolje odgovara, te kod toga valja dolično uvažiti lokalna iskustva, koja su u toku vremena stečena. Već Kos govori o istom zlu, koje tare naše šume još i dandanas. To su ona´njena oštećivanja, koja mi svi znamo pod imenom šumskih šteta. On traži da se i sa Strane samoga vlasnika šume preduzmu one mjere, koje . bile kadre da stanu na put krađi i oštećivanju šume. No on posmatrajući ovo pitanjo ne gleda samo na naočari posjednika šume ili njegove šumske uprave, već on gleda na ovu stvar sa šireg nacijonalno-ekonomskog gledišta. On posve tačno primjećuje i natanko izbraja sve one mjere, koje se moraju provesti kao preventivne, a ne očekuje pomoć samo od represivnih mjera (kažnjavanja i progonjenja šumskih šteta). Imenito traži da vlasnici namire potrebu na drvetu »svakoga bez razlike, što prije i spremno,« da podignu skladišta za građevno i ogrijevno drvo te da ga prodaju uz primjerenu cijenu. Kos uvidja, da je za podizanje šumarstva neophodno potrebno, da se kod svake županije namjeste šumarski inspektori. Tu valja svakako podvući činjenicu, kako i u tom času iskače ličnost Kosova u svome potpunome šumarskom idealizmu. On kao upravnik privatnog šumskog posjeda odlučno traži postavljanje šumarskih inspektora kod županija, da tako omogući vlasti da čuva šume. Da Kos nije bio ovako idealan šumar u svojoj duši. on bi Sigurno bio ravnodušan u ovome pitanju i ne bi ga pokretao. Kad bi njemu interesi njegovog službodavca bili preči od općih narodnih interesa, onda bi on sigurno zauzeo borbeni stav protiv uvođenja šumarsko-policijskih organa. Postoji vjerovatnost, da je Kos u svojoj službi došao u sukob sa svojim šumarskim idealima, jer je — kako ćemo kasnije čuti — ostavio privatnu službu. |