DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1925 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Iz istorije našeg šumarstva Ovim županijskim inspektorima trebalo je, prema mišljenju Kosa — povjeriti i dužnost ispitivača za one ispite, što ih je predlagao, i o kojima smo već govorili na str. 15. Najsvjetliji i najinteresantniji jest onaj dio Kosova rada, u kojem on iznosi i u život privodi misao, da je u cilju unapređivanja šumarstva potrebno osnovati šumarsko udruženje . On to udruženje ne shvata kao stalešku organizaciju, već kao takvu, kojoj će biti zadatak, da promiče šumarstvo uopće. Zato i nalazimo prvu njegovu misao o osnivanju takovog udruženja u njegovoj već pomenutoj knjizi. Ova činjenica nije samo zanimljiva za nas kao šumare već i važna i za nas kao udruženje. Ona je zanimljiva za nas kao šumare zato, jer nam dokazuje, kako je prvi pokušaj udruživanja šumara na teritoriji današnje naše države star već malo ne osamdeset godina. Taj pokušaj pada baš u vrijeme jednoga od najjačih narodnih pokreta prošloga vijeka. (Tilirski preporod). Ta činjenica specijalno je važna zanas kao udruženje, jer se iz nje vidi, da je današnje naše udruženje po vremenu zapravo treći, a ne drugi odsjek u istoriji udruživanja šumara Slovenskog Juga. Naše je današnje udruženje, kako svi znamo, nastalo stapanjem triju udruženja, što ih zatekosmo u času našeg ujedinjenja: Srpskog, Hrvatskog i Slovenačkog. No jedan ogranak, bivše Hrvatsko Šumarsko Društvo, imalo je još jednog predhodnika, osnutak kojega pada još u prvu polovinu devetnaestog stoljeća. Ova istorijska činjenica izazvala je u svoje vrijeme pažnju u čitavoj šumarskoj javnosti. Napose su Česi vodili računa o tom našem udruživanju te su sa ponosom konstatovali, da je njihov zemljak duša tog pokreta, te da je njegova zasluga, da je u Hrvatskoj stvoreno šumarsko udruženje — starije nego ijedno drugo u bivšoj monarhiji. 24 Ukoliko postoji kontinuitet između ove tri vremenske faze našeg udruživanja, napose između prve i druge, pokazat ćemo tečajem našeg izlaganja. Kos je posmatrajući prilike u drugim zemljama tačno razabrao, da je mogućnost unapređivanja privrede uslovljena rado m privrednih udruženja. Pretpostavka je kod toga, da ta udruženja nailaze na saradnju sopstvenika i pomoć državne vlasti. Za onda je postojalo u Hrvatskoj samo jedno privredno udruženje. »Horvatsko Slavonsko Gospodarsko Društvo« u Zagrebu, o kojem smo već govorili. Prirodno je, da je Kos tražeći polje rada za svoju ideju, bacio oko na ovo udruženje. On priznaje dobru volju toga društva. No ona sama, po njegovom sudu. nije bila još dostatna. Njoj je nedostajao aktivni rad članova. U državnu se pomoć nije pouzdavao mnogo, već je u svojim predlozima išao- za tim, da digne život i 25 »Vereinsschrift fiir Forst-, Jagd- imd Naturkunde«. Prag 1850. II. S.97—99, III. 69—73. Ovom smo prilikom konačno konstatovali posve pouzdano, da je Kos Čeh, ier ga ocjenjivač njegove knjige zove zemljakom (Landsmanu). |