DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 42 <-- 42 --> PDF |
182 Šumarska Liga zemalja sredozemnoga mora. Šumarska Liga zemalja sredozemnoga mora. Silva Méditerranée Ligue forestiere méditerranéenne. U svoje snio vrijeme javili, da, je osnovana Šumarska Liga Zemalja Sredozemnoga Mora u Parizu. Ona je osnovana u cilju proučavanja pitanja zašumljavanja goleti oko bazena Sredozemnoga Mora. Liga je nastala privatnom inicijativom šumarskih stručnih krugova. Oni su je pokrenuli zabrinuti za budućnost prostranih primorskih goleti. No vlade su interesovanih država ubrzo shvatile važnost i zamašaj ovoga pitanja te su uznastojale da pomognu ovu akciju. One su po svojim zvaničnim delegatima uzimale učešća, na konferencijama i kongresima Lige i davale materijalnih sredstava, da njen rad što bolje uspije. U Ligi, koja je danas definitivno konstituisana, zastupana je Francuska, Italija, Jugoslavija, Španija, Portugal i Grčka. Te su države zastupane ili po svojim zvaničnim organima Ui po privatnim licima i udruženjima. Na čelu ovog pokreta stoj i Francuska . Za francusko šumarstvo znamo, da je ono već od osamnaestog vijeka ovamo polagalo težište svoga rada na gajenje i podizanje šuma. Zašumljavanja Landes-a, Sologne te planinskih goleti uz uredjivanje bujica dali su francuskom šumarstvu prvenstven položaj u oblasti podizanja šuma. Toj svojoj tradiciji ostalo je ono vjerno i danas. Prema tome je razumljivo, da je inicijativa za osnivanje ove Lige potekla iz redova francuskih šumara. Na IX. internacijonalnom šumarskom kongresu (1911.) odlični francuski profesor Robert Hickel — sadanji predsjednik Lige — iznio je važnost ovoga pitanja. Skrenuo je pažnju kongresa na analogiju izvjesnih teškoća, koje su s? javljale u pitanju zašumljavanja primorskih goleti kod svih mediteranskih zemalja. Od toga nije mogla biti daleko misao, da će se te teškoće lakše savlada vati, ako se stvori mogućnost, da se jedna zemlja koristi iskustvima druge. A to može da bude samo onda, ako se interesovane zemlje i države odnosno njihovi šumari udruže u jednu Ligu, koja će ići za tim ciljem. Trebalo je punih 11 go dina, dok je odličnom starini p r o f. H i c k e 1-u uspjelo, da na kongresu u Mar selju god. 1922. privede u život svoju namisao. Da bismo mogli shvatiti dublje razloge, koji su rodili i pokrenuli ovu misao, potrebno je reći još ovo. Njemačko šumarstvo izgradilo je nauku o uzgoju, kojoj treba priznati neki dominantni položaj u srednjoj Evropi. No Njemačka je, izgra djujući (u svoju nauku, držala prvenstveno u vidu svoje biljn o-g eogral s k e i klimatske p r i 1 k e — svoj castanetum, f agetum i picetum, kako bi rekao ..... Laure!um za njemački Waldbau nije imao praktičke već teorijske važnosti, jer Njemačka nema šuma u području lauretuma. Dalje je Njemačka sva svoja iskustva i istraživan ja gradila na šumama, koje je istorij a poštedil a od pustošenja . No istorija mediterana posve je druga. U njemu je koli jevka najstarijih kultura (Feničani, Egipćani, Grci, Rimljani itd.). Sredozemno More je najstarije saobraćajno sredstvo tih kultura i tih naroda. Na njemu je vrlo rano evala pomorska trgovina. Šume naročito one u blizini obala padale su žrtvom te trgovine. Konačno su mediteranske zemlje u milenijima svoje istorije |