DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 44 <-- 44 --> PDF |
184 0 dvadesetpetogodišnjici Petra Petrovića. Liga izdaje i svoje zvanični bilten »Bulletin de la S i 1 v a M e d iterranea « (direktor prof. R. H ickel, urednik prof. A. Pavari). Ovih smo dana primili prvi broj biltena, koji je bogat sadržinom i ilustracijama. U cilju propagande razaslali smo primjeren broj biltena: Ministarstvu Šuma i Rudnika, nastavnicima beogradskog i zagrebačkog fakulteta. Pouzdano se nadamo, da će se gosp. Generalni Direktor M i o d r a g S t a m e n k o v i ć, koji je uvijek pokazivao mnogo razumijevanja za pitanje našega Krša a i sam učestvovao na kongresu Lige u Parizu (1923.), zauzeti se i ovaj put za ovo važno pitanje i putem nadležnih vlasti preporučiti Ligu. Liga je dakle započela i književnim radom i propagandom te obećaje, da će polučiti mnogo uspjeha prilazeći svom konačnom cilju — zašumljavanju goleti. Na nas pada dužnost, da je u tom radu pomognemo. Mi ne sumnjamo o tome, da smo o potrebi Lige i važnosti njenoga rada osvjedočili čitaoca. Na osnovu izloženoga molimo drugove, da u što većem broju pristupe Ligi te da porade oko sakupljanja članova. Godišnja članarina iznosi 10 franaka. Članovi utemeljači plaćaju 100 franaka jednoč za uvijek. Prijave novih članova prima g. prof. Robert H ickel, Versailles, 11 bis Champ La Garde, France, ili potpisani potpredsjednik. Prof dr. Aleksandar Ugrenović, potpredsjednik Lige Silva Mediterranea. . O dvadesetpetogodišnjici Petra Petrovića. Mi treba da se radujemo i ponosimo, kadgod se u našim šumarskim vrstama nadje čovjek, koji je mnogo daoi otadžbini, narodu, nauci, struci i knjizi. Mi smo kao šumari dugo bili u očima posmatrača sitni, nevrijedni, nezapaženi. Trebalo je pola vijeka, dok se šumarstvo u nas probilo kroz guštaru predrasuda i neznanja onih, koji su ga posmatrali sa strane. Mncgo su energije utrošili naši djedovi i očevi, dok nisu sa šumarstva skinuli ruho empirije te ga uveli na vrata srednje škole. Žilavim i istrajnim radom čitave naše šumarske i privredne javnosti uspjelo je konačno, da su se otvorile i dveri univerziteta te je šumarstvo ušlo u hram univerzitetske nastave i nauke. Kad smo ovako prokrčili šumarstvu puteve do najvišeg ognjišta, rod je da nastavimo započetu borbu za vrijednost šumarstva kao struke i staleža, za vrijednost šumara kao socijalne i intelektualne jedinice. I tu treba da svaki od nas izvrši svoju dužnost. Svaki treba da prema svojoj sposobnosti pridonese svoj dio. Neki organizatornim, neki administrativnim, neki naučnim a neki stručnim radom. Zasebno mjesto u toj našoj borbi, kojom hoćemo, da manifestujemo i našu intelektualnu snagu, zauzimaju šumari-književnici. Dobar dio opće intelektualne vrijednosti šumarskih vrsta nose na svojim ledjima šumari-književnici. Zasada šira nešumarska javnost — ne zamjerite ovu iskrenost — bolje poznaje naše šu |