DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Zakonodavstvo 197 je, na velikom prostoru, oštetom se umanjuje prirast, pripravlja teren za druge štetočtaje. Može biti prvotni primarni štetočinja, ili sa Bupalus plniarius i vrstima roda Lophyrus drugotni, sekundarni. Napada na bor (Pinus silvestris) bez razlike dobe» neprilika je veća na slabom, pjeskovitom tlu, kao što je u ovom slučaju. Na američki bor Pinus rigida nije išla miušica. Preporučivalo se, da se zgrću iglice i grane sa zemlje i spale, da se unište ličinke, odnosno kukuljice mušice, ali time se unište i njihovi nametnici, naravni pomagači obrane. Pisac nije našao od prije poznatu osicu Ceraphron brachynteri, već drugu Misocyclops pini, dulje se roji, 30 dana (brachinterna samo 15 dana). Tih je nametnika bilo vrlo mnogo. Osica nabode dugom iglicom jajašca mušice, uništi. Pomažu i neki pauci, pisac je našao u kolu pauka krstaša 40—50 uhvaćnih mušica. Mnoge se mušice prljepe na Cerastium semidecandrum i preko 20 na jedinoj biljci. Ozbiljna radnja našega čovjeka zaslužuje našu pažnju, zato sam o njo} progovorio opširnije. Dr. Aug. Langhoffer. I Zakonodavstvo. AGRARNA REFORMA I PRODAJA ŠUMA. U provođenju naredbe br. 14082 od 3. septembra 1920., koja govori o državnom nadzoru i upravi velikih posjeda uopće a u svom članu 14. o ubiranju 5% prinosa za pokriće troškova agrarne reforme i kolonizacije, izbile su neke nesaglasnosti u tumačenju njenih naređenja, koje su često dovodile do spora između prevodioca na jednoj a interesovanog lica na drugoj strani. U želji, da se državnoj vlasti dade mogućnost, kako bi se ove nesaglasnosti zaravnale te kako bi _se interesovana Kca očuvala od štetnih posljedaka, koji bi mogli da po njih nastanu iz nepravilnog tumačenja pomenute naredbe, slobodni smo te ov m skrećemo pažnju gospodina Ministra za Agrarnu Reformu na neke važne momente po ovome pitanju. 1. Iz osnovne misli onih naređenja državne vlasti, koja su skupljena pod kratkim imenom »Agrarna reforma«, razblre se, da je agrarna reforma svagda držala u vidu, one posjede, koji se imadu smatrati velikima. I ako držimo, da demarkacijona Lnija, koja je danas povučena između velikog i malog posjeda» nikako nije definitivna, ona ipak znači neku povremenu granicu do koje državna vlast može da ide u ograničavanju privatne svojine, koje je predviđeno članom 37. ustava. No pored svega toga se dešava, da se naređenja državne vlasti, kojima je u času njihova stvaranja bio u vidu samo veliki posjed, primjenjuju u praks! i na šumske posjede ispod utvrđenoga maksima, dakle na srednji i mali posjed. Naročito to biva u Sloveniji. Takovim se proširivanjem i primjenjivanjem onih naređenja, koja su donesena za velika posjed, i na srednji i mali posjed, nanosi nepravda njihovim sopstvenicima, jer se time izvodi takovo ograničavanje privatne sVojCne, koje je protivurječiu sa članom 37. ustava. |