DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Zakonodavstvo 197


je, na velikom prostoru, oštetom se umanjuje prirast, pripravlja teren za druge
štetočtaje. Može biti prvotni primarni štetočinja, ili sa Bupalus plniarius i
vrstima roda Lophyrus drugotni, sekundarni. Napada na bor (Pinus silvestris)
bez razlike dobe» neprilika je veća na slabom, pjeskovitom tlu, kao što je u
ovom slučaju. Na američki bor Pinus rigida nije išla miušica.


Preporučivalo se, da se zgrću iglice i grane sa zemlje i spale, da se
unište ličinke, odnosno kukuljice mušice, ali time se unište i njihovi nametnici,
naravni pomagači obrane. Pisac nije našao od prije poznatu osicu Ceraphron
brachynteri, već drugu Misocyclops pini, dulje se roji, 30 dana (brachinterna
samo 15 dana). Tih je nametnika bilo vrlo mnogo. Osica nabode dugom iglicom
jajašca mušice, uništi. Pomažu i neki pauci, pisac je našao u kolu pauka krstaša
40—50 uhvaćnih mušica. Mnoge se mušice prljepe na Cerastium semidecandrum
i preko 20 na jedinoj biljci.


Ozbiljna radnja našega čovjeka zaslužuje našu pažnju, zato sam o njo}
progovorio opširnije.
Dr. Aug. Langhoffer.


I Zakonodavstvo.


AGRARNA REFORMA I PRODAJA ŠUMA.


U provođenju naredbe br. 14082 od 3. septembra 1920., koja govori o
državnom nadzoru i upravi velikih posjeda uopće a u svom članu 14. o ubiranju
5% prinosa za pokriće troškova agrarne reforme i kolonizacije, izbile su neke
nesaglasnosti u tumačenju njenih naređenja, koje su često dovodile do spora
između prevodioca na jednoj a interesovanog lica na drugoj strani.


U želji, da se državnoj vlasti dade mogućnost, kako bi se ove nesaglasnosti


zaravnale te kako bi _se interesovana Kca očuvala od štetnih posljedaka, koji bi


mogli da po njih nastanu iz nepravilnog tumačenja pomenute naredbe, slobodni


smo te ov m skrećemo pažnju gospodina Ministra za Agrarnu Reformu na neke


važne momente po ovome pitanju.


1. Iz osnovne misli onih naređenja državne vlasti, koja su skupljena pod
kratkim imenom »Agrarna reforma«, razblre se, da je agrarna reforma svagda
držala u vidu, one posjede, koji se imadu smatrati velikima. I ako držimo, da
demarkacijona Lnija, koja je danas povučena između velikog i malog posjeda»
nikako nije definitivna, ona ipak znači neku povremenu granicu do koje
državna vlast može da ide u ograničavanju privatne svojine, koje je predviđeno
članom 37. ustava.
No pored svega toga se dešava, da se naređenja državne vlasti, kojima
je u času njihova stvaranja bio u vidu samo veliki posjed, primjenjuju u praks!
i na šumske posjede ispod utvrđenoga maksima, dakle na srednji i mali posjed.
Naročito to biva u Sloveniji.


Takovim se proširivanjem i primjenjivanjem onih naređenja, koja su donesena
za velika posjed, i na srednji i mali posjed, nanosi nepravda njihovim
sopstvenicima, jer se time izvodi takovo ograničavanje privatne sVojCne, koje
je protivurječiu sa članom 37. ustava.




ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Zakonodavstvo


Dosljedno tome netačno je propisivati ubiranje pristojbe, koja je predviđena
za šumske proizvode sa velikoga posjeda, srednjim i malim posjedima.


Potrebno bi dakle bilo da se potćinjenim agrarnim direkcijama izdadu
upute, da se ove u provođenju propisa o agrarnoj reformi staraju o tome, kako
se ne bi u praksi primjenjivali na srednje i na male posjede oni propisi, koji su
izdani za velike posjede.


2. Kod provođenja naređenja o agrarnoj reformi redovno ostaje sa strane
nadležnih vlasti previđen jedan vrlo važan i odlučan rnomenat: da se naredba
br. 14082 odnosi samo za one velike posjede, koji su stavljeni pod sekvestar ili
uzeti pod državnu upravu, a nikako ne na sve velike posjede.
Da je tome tako najbolje se razbire iz činjenice, da je članom 7. pomenute
naredbe dokinut odnosno modifikovan prvobitni član 7. naredbe od 11. februara
1920. br. 2202. Taj član taksativno navodi one slučajeve, u kojima može da dođe
do stavljanja pod sekvestar ili do uzimanja pod državnu upravu.


No prema članu 7. pomenute naredbe takovoj sekvestraciji odnosno uzimanju
pod državnu upravu treba da predhodi:


1. Utvrđivanje činjenice, da se veliki posjedi zaista ogriješio o propise
člana 7.
2. Da postoji pravosnažno riješenje Ministra za agrarnu reformu (Član 8)
u tom smjeru.
Dakle se za pravo ubiranja 5% prinosa traži kao preduslov, da je neki
veliki posjed po državnoj vlasti pracvosnažno stavljen pod sekvestar ili uzet
pod državnu upravu.


Gdje to nije učinjeno t. j . za velike posjede, koji nisu stavljeni pod sekvestar
niti uzeti pod državnu upravu, nema mjesta ubiranju 5% prinosa u srn´slu
člana 7. pomenute naredbe.


3. No i u onim slučajevima, gdje je neki veliki posjed stavljen pod sekvestar
ili uzet pod državnu upravu, upereni su svi propisi agrarne reforme protiv
posjednika šume odnosno šumskoga zemljišta a ne protiv posjednika same
drvne mase.
To izvire iz prirode same stvari a napose iz intencije, za kojom ide
agrarna reforma uopće. Njoj je u prvome redu stalo do toga da osigura izvjesne
površine kao trajna produkciona područja a za izvjesna interesovana pravna
Hi fizička lica.


Prema tome plaćanje 5% prinosa na sekvestrovane velike posjede ili uzete
pod državnu upravu pada na teret posjednika zemljišta a ne posjednika (kupca)
drvne mase.


Ovo se tačno razbire iz člana 14. pomenute naredbe, u kojem je pred-l
viđeno, plaćanje 5% prinosa od onih prodaja u šumama sckvestrovanog ili pod
državnu upravu uzetog velikog posjeda, koje se vrše javnom licitacijom.


4. Posve je neispravno uobičajeno tumačenje, da se taj 5% prinos mora
odmjeravati od prodajne cijene gotove drvne robe, kako se to nažalost i prečesto
u praksi provodi.
Naredbodavcu bila je isključivo na umu cijena na panju a ne prodajna
cijena gotove robe.
Da je tomu zaista tako, najjasnije se razabire i ova dva momenta:




ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Zakonodavstvo


a) što je naredbodavac u članu 14. predvidio i propisao prodaju šumskih
proizvoda javnom licitacijom, dakle načinom, pod kojim se u nas prema praksi
do nedavna u pravilu pomišlja na prodaju na panju a ne na prodaju gotovih
sort^menata.


b) Istim članom naredbodavac izuzima ono drvo, koje je »potrebno za
industriju samoga sopstvenika šume«. Da je naredbodavac u istinu imao pred
očima prodajnu cijenu gotove robe odnosno ubiranje 5% prinosa od te cijene,
onda on ne bi u naredbi statuisao ovu iznimku niti bi govorio o načinu prodaje
već bi prosto udario neki procent na prodajnu cijenu gotove robe.


5. No najjači argumenat, koji odlučno govori protiv tumačenja, da je
naredbodavac u istinu držao u vidu gotovu robu a ne drvo na panju, jest nerazmjerno
velika visina toga procenta.
Apsurdnost ove cifre udara nam jasno u oči, ako uzmemo na um poznate
bosanske dugoročne ugovore o eksploataciji državnih šuma. Kako je poznato
procenat, kojim država participuje na ukupnoj prodajnoj cijeni u tim bosansk m
područjim gotove drvne robe, jest neko 12%. Ako sad uzmemo za osnovku taj odnos
te obračunamo 5% od prodajne cijene, dobivamo rezultat, koji mora da frapira,
te ip koga se vidi, da bi taj 5% prinos progutao u istinu 41.66% od cijene naj
panju.


Nemoguće je zamisliti, da bi državu u ograničavanju privatne svojine
mogla ići tako daleko, da svojim državljanima stavlja pod zabranu i oduzima
malo ne pc lovinu njihova prihoda.


Posve drukčije ukazuje se slika ovoga 5% prinosa, ako ga shvatimo onako,
kako ga je držao u vidu i sam naredbodavac, kad je donosio ovo naređenje. On
je očito mislio na 5% od cijene šumskih produkata na panju. Ako ostanemo
kod pomenutog bosanskog primjera onda bi taj procenat iznosio samo 0.6% od
prodajne cijene gotove robe, a nikako ne 5% jer bi to bio apsurd.


Zaključujući ovaj naš prikaz, slobodni smo da svoje gledište u tumačenju
naređenja br. 14082, u koliko se ono odnosi na ubiranje 5% prinosa, reasimujemo
ovako: Ubiranje 5% prinosa na šumske proizvode odnosi se samo:


1. na velike posjede a nikako ne na ostali posjed.
2. od velikih posjeda samo na one, koji su pravosnažnim riješenjem
Ministra, za agrarnu reformu stavljeni pod sekvestar ili uzeti pod državnu upravu
u smislu člana 7. i 8. pomenute naredbe.
3. Kod sekvestrovanih ili pod državnu upravu uzetih velikih posjeda može
se 5% prinos ubirati samo od onih prodaja i samo one šume, koje se vrše
odnosno dobivaju javnom licitacijom a prodajom na panju.
4. Isključena su od plaćanja 5% prinosa one drvne mase, potrebne za
vlastitu industriju (član 14.).
5. Kao osnovka može da posluži samo cijena na panju polučena na javnoj
licitaciji a na posjedu stavljenom pod sekvestar ili uzetom u državnu upravu.
.......
............ .... . ....... . ...... ........ ........ y ..........
....... y ..... .......... . ........... .... . ´.......


.. .. ........ y ....... ......, .... . ...... ......... ......
u ......, a .. ce ... .. ............ ...... ....... ......., .. ......
........ ....... .. 16. ......... 1880. ... 12.387




ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 60     <-- 60 -->        PDF

200 .............


.........:


... 1.


....... ...... . ......, .... .... .......... ......., .... .........
........... . ...., a .... .. ...... ..... ......, .... . ......,
... . ....... ......... .. .... . ........, .... .... ........
...... ..... ..... ........., ........ ce .. ..... ......... ............
. ......... .. ............ ........ ......, .... . ...... no
......... ... ......., a ... ...... .. .., .. .. ......... ... .....
...... ...... ... .......


... 2,
... ............ ... ....., .. ce ........ . ........ ......
. ...... ...... . .......
... 3.
.............. ....... ...... ce y .......... .. 1 — ....... 2


— ....... y ........ ......, .... . ...... no .......... ... .....
...... . ........ ..... ......... ............ ... ........ .........
.............
... ...... ...... ..... ........ .......... ...:
.) ......., .. ce ....... ........ .... y .... .. ..... ......
....) ........;


.) ......., .. .. ..... ........... ....... ....... y .... .. .....
...... . ...... ...... ........, ....... .... he ce .... ....... y
........ ......... ........... no ......... ...... ....... .. 16. .........
1880 ... 12.287.


... 4.
.............. ....... ...... ce ...., .. ce no .......... ........
........ ..... ....., .... .. ..... .........


... 5.


... .... ...... .. ce ....... . ........ ....... ........ no .....
........ .... ... ......, .... he one . .... ...... ........ . ....
.... y ........, .... .. ........ y ..... 3. ... ........


... 6.


.. ..... ....... ...... ........ .. no .......... ........ ........
...... . ...., .... he ....... ... ....... ....... ........., y
..... .. ce .... .......... . ....., ... je y .... .. ........., .......
. ....... .......... .... . .......


... 7.


......... .. .. ............:


.) ......... ....... ....;


.) ......... ....... ......... ..... . ...... ....;


.) ...... . ...... ....... ....... .. ........ ... ...... ........,
...... . ........;


.) ...... . ......, .... .. ........ ...... ..... ........ .......
........., ....... .. ...... ........ . ......... ...... ........
n .........


... 8.
........ .. ..... ............... ........ ..... .... ....... ..........:




ŠUMARSKI LIST 3/1925 str. 61     <-- 61 -->        PDF

.............


1. ........ ........ ....., ......... ....... ......... .......
...... ........;
2. ........ ........;
3. ........;
4. ...... ...... .. ... ............ ........ .... . .......
... 9.
AKO ce ... ....... ........ ......., ...... .. ... ..... .........
AKO ce ne ....... ... ....... ........, .... he ce ..........
......... .... y ........, .... he ...... ....... ......,.


... 10.
... ... ... ....... ......, .............. ....... ........ ce
..... ......... ... ....... ...... ...., ....... .. ce ....... ........
..... . ......, .. .. ce ... ........ ........ .... .. .......
......... .. ....... ...... ... ... . .... .. ...... ...... ce
...........
.......... ............... ........ ....... ......... . ........
(.........) ......... je.
.. .......... ...... y ....... ...... ...... .... ........
.... . ....... ...... ........ .... .... .... ........ .... . .......
...... ....... .. ........... ....... ...... ....... ... .......
...... ce .. ......... ..... .. ..........., a no ........ .........
.........., ....... ........ ......... .... y .........


... U.
Ha ...... ......, ...... .. ce . ......... ce ........ .... .......
........., y ...... .. ce ........... ......... ....... ......,
.. .... ........ ........, .. ..... ...... .. .... . .........
Te .. ce ......... ...... ............. .......... .... ....
.. ....... ......... . ......... ...... ..... .... ......, .... .....
...... .. .... . .........


... 12.


....... ......-........, ....... . ........ ...... ..........
......... ........... y ...... ....... ......... . y ...... .......
.......


... 13.


.. ....... ...... ...... ....... . ......... .. .... . ...... ........
.... . ....... .. ....... ......... ......... . .........
.... y ........ ...... ............ ....... .. ..... .. ............


... 14.
... ....... ..... .. ..... ..... ........ y »......... ........
« ......... ...., ...... . ..........


21. ....... 1925. ......
y .........
........ .... . .......:
... ...... ......, .. ..