DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 24 <-- 24 --> PDF |
288 Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. Ing. Antun Jooanovac [Varaždin]: Važnost „normale" kod uređivanja prebornih šuma. U naputku za sastavak gospodarstvenih osnova, odnosno programa prema naredbi bivše kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade- odjela za unutarnje poslove od 23. travnja 1903. broj 23.152, spominje se na više mjesta, da za preborne šume valja u tipičnim sastojinama pored ostaloga u razne svrhe također ustanoviti po katastralnom jutru broj stabala, zbroj temeljnica i drvnu zalihu za svaki debljinski razred za normalno stanje šume i to prije i poslije sječe. Ove podatke za normalno stanje šume nazvali su praktičari jednostavno »n o r m a 1 a« za stanjesastojinaprijeiposlijesječe. Zato ćemo i u ovoj razpravi upotrebljavati taj naziv. Kod nastupa taksacijonih radova u prebornim šumama nitko ne podaje normali prije i poslije sječe u sastojinama onu važnost, što ju ona faktično ima i mora imati, ako se u jednoj prebornoj šumi hoće prema nekom određenom i cilju shodnom mjerilu voditi racijonalno šumsko gospodarstvo. Da je tomu tako slijedi iz ovoga. Već kod samog izlučivanja sastojina valja taksator da ima pred očima tu normalu, jer kod opisivanja sastojine valja kod ocjenjivanja njezinog faktičnog obrasta da je na čistu, hoće li ga ga ocijeniti u poredbi prema normali prije ili prema onoj poslije sječe, ili prema stanju kad »poslijesječna normale « prelazi u onu »prijesječnu«. Ako taksator nema toga na umu, onda će u opis sastojina, osvrtom na faktični obrast, doći takovi podaci, koje će nakon ustanovljenih normala morati bezuvjetno ispraviti ako hoće da ima vjeran opis sastojina. Do kakovih pogrješaka dovodi ocjenjivanje obrasta bez osvrta na normale dokazuje slijedeći primjer: Obrast u nekoj poslijesječnoj sastojini ocijenjen je sa 0.4 i to zato, jer je on cijenjen prema faktičnom stanju sastojine prije sječe bez obzira na normalu, koja bi imala važiti za dotičnu šumu. Kasnije kad se kod izrađivanja uređajnog elaborata ne može dalje raditi bez ustanovljene normale prije i poslije sječe dolazi se do spoznaje, da ocijenjeni faktični obrast ne odgovara ustanovljenoj normali poslije sječe, jer njezini podaci (zbroj stabala, zbroj temeljnica, zbroj drvne gromade svih debljinskih razreda) odgovaraju podacima, što ih ima ustanovljena normala kod obrasta 1.0 |