DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 24 <-- 24 --> PDF |
288 Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. Ing. Antun Jooanovac [Varaždin]: Važnost „normale" kod uređivanja prebornih šuma. U naputku za sastavak gospodarstvenih osnova, odnosno programa prema naredbi bivše kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade- odjela za unutarnje poslove od 23. travnja 1903. broj 23.152, spominje se na više mjesta, da za preborne šume valja u tipičnim sastojinama pored ostaloga u razne svrhe također ustanoviti po katastralnom jutru broj stabala, zbroj temeljnica i drvnu zalihu za svaki debljinski razred za normalno stanje šume i to prije i poslije sječe. Ove podatke za normalno stanje šume nazvali su praktičari jednostavno »n o r m a 1 a« za stanjesastojinaprijeiposlijesječe. Zato ćemo i u ovoj razpravi upotrebljavati taj naziv. Kod nastupa taksacijonih radova u prebornim šumama nitko ne podaje normali prije i poslije sječe u sastojinama onu važnost, što ju ona faktično ima i mora imati, ako se u jednoj prebornoj šumi hoće prema nekom određenom i cilju shodnom mjerilu voditi racijonalno šumsko gospodarstvo. Da je tomu tako slijedi iz ovoga. Već kod samog izlučivanja sastojina valja taksator da ima pred očima tu normalu, jer kod opisivanja sastojine valja kod ocjenjivanja njezinog faktičnog obrasta da je na čistu, hoće li ga ga ocijeniti u poredbi prema normali prije ili prema onoj poslije sječe, ili prema stanju kad »poslijesječna normale « prelazi u onu »prijesječnu«. Ako taksator nema toga na umu, onda će u opis sastojina, osvrtom na faktični obrast, doći takovi podaci, koje će nakon ustanovljenih normala morati bezuvjetno ispraviti ako hoće da ima vjeran opis sastojina. Do kakovih pogrješaka dovodi ocjenjivanje obrasta bez osvrta na normale dokazuje slijedeći primjer: Obrast u nekoj poslijesječnoj sastojini ocijenjen je sa 0.4 i to zato, jer je on cijenjen prema faktičnom stanju sastojine prije sječe bez obzira na normalu, koja bi imala važiti za dotičnu šumu. Kasnije kad se kod izrađivanja uređajnog elaborata ne može dalje raditi bez ustanovljene normale prije i poslije sječe dolazi se do spoznaje, da ocijenjeni faktični obrast ne odgovara ustanovljenoj normali poslije sječe, jer njezini podaci (zbroj stabala, zbroj temeljnica, zbroj drvne gromade svih debljinskih razreda) odgovaraju podacima, što ih ima ustanovljena normala kod obrasta 1.0 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. Prema tomu se vidi, da faktičan obrast, ocijenjen u vidu jedne poslijesječne normale, ne može da bude identičan onomu ocijenjenomu u vidu prijesječne normale. Radi toga valja kod opisivanja faktično» obrasta u sastojinama prebornih šuma čekati dok budu ustanovljene normale prema podacima njihovih tipičnih sastojina. Iako podaci o obrastu u cijelom uređajnom elaboratu nemaju važnije uloge već jedino u slučaju, kad se za stanovitu uređajnu jedinicu ima da ustanovi vanredni prihod, to je njihova izpravnost u tu svrha vrlo potrebna iz razloga, što oni znatno uplivišu na visinu rezultata vanrednog prihoda. Nije svejedno, da li je u pojedinoj sastojini obra-t ocijenjen sa 0.4 ili 0.8. jer ovi faktori u računu daju rezultate, koji su jedan od drugog za jedanput veći ili manji. Ustanovljenje normale za uređenje jedne preborne šume nije važno samo radi pouzdanijeg ocjenjivanja obrasta sastojina. Ono je više važno, dapače kod obračuna godišnjeg prihod, budući da se on u smislu propisa uređajnog naputka bez prethodno ustanovljene normale ne da drugačije niti obračunati. Praktičar, koji operiše sa takovom normalom, mora biti na čistu, koji će od važnijih faktora, da li zbroj stabala, ili zbroj temeljnica, ili zbroj drvne gromade svih debljinskih razreda da mu pruži najbolji oslonac za crpljenje prihoda u prebornoj šumi. Ako se sa gledišta uporabe pojedinog pomenutog faktora kod crpljenja prihoda ocjenjuje njihova vrijednost, onda se mora doći do neospornog zaključka, da od navedenih faktora, faktor »zbro j temelj nica « pruža najsiguniji oslonac za crpljenje ustanovljenih prihoda u prebornim šumama. Da je tomu tako, evo dokaza: Poznato je, da se sastojine u prebornim šumama na oko među sabno znatno ne razlikuju, no u poredbi sa ustanovljenom normalom u tipičnoj sastojini, opaža se, da među njima postoje vrlo osjetne razlike. Ima sastojina, koje su međusobno prema zbroju stabala nejednake, no prema zbroju temeljnica, ako ne posvema, a ono približno jednake .Ovakovi slučaji nastupaju u sastojinama. kad u jednoj prevladavaju stabla nižih debljinskih razreda, a u drugoj ona viših debljinskih razreda. Kad bi se sada u ovakim sastojinama crpili prihodi oslonom na normalu po zbroju stabala, onda bi se desilo, da bi se u u onim sastojinama, gdje prevladavaju stabla nižih debljinskih razreda, razmjerno malo sjeklo gledom na količinu drvne gromade tih stabala, dočim bi se u onima sastojinama, gdje prevladavaju viši debljinski razredi moglo na ustanovljeni normalni broj za sječu određenih stabala, posjeku sva stabla u njima. Prema tomu je zbroj stabala vrlo nesiguran oslonac za crpljenje prihoda u orebornim šumama. Nešto sigurniji oslonac jest faktor »zbroj drvne gromade « u onom slučaju ako se za svaku bonitetu sastojine gledom na njezin uzrast ustanovi posebna normala. No i u takvim slučajevima, više je nego sigurno, da se u svakom debljinskom razredu stabala neće baš naići na onakova srednja primjerna (pokusna) stabla, čije bi drvne gromade tačno odgovarale drvnim gromadama stabala dotičnih |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 26 <-- 26 --> PDF |
290 , Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. debljinskih razreda. Pored toga kod praktične provedbe same pre borne sječe jeste prilično neprikladno prigodom sječe ili iza nje ustanovljivati količinu drvne gromade, koja ima ostati poslije sječe, pogotovo ako se na sječini preostala stabla ne smiju obarati. Već slučajni loži izbor primjernih stabala u pojedinom debljinskom razredu može prouzročiti razlike u drvnim gromadama od 10—20 m´ i time izazvati nesigurnost o izpravnom crpljenju predviđenih prihoda. Sve ove iznesene tamne strane za uporabu zbroja stabala i zbroja drvnih gromada debljinskih razreda stabala kao faktora za regulisanje sječe u prebornim šumama govore u prilog zbroju temeljnica kao najsigurnijem mjerilu za crpljenje prihoda u spomenutim šumama. Vrijednost ovog faktora kod crpljenja prihoda povećaje se naročito time, što se on dade primijeniti u svim sastojinama bilo da u njima prevlađuju niži ili viši, ili srednji debljinski razredi stabala, bilo da su drvne gromade po bonitetu sastojina različite. Do ovog zaključka dolazi se slijedećim razmatranjem, koje je osnovano na rezultatima o snimljenim primjernim plohama u prebornim jelovim sastojinama u šumama nekih zemljišnih zajednica urbarskih općina u Gorskom kotaru. Među inim rezultatima po jednom jutru površine najkarakterističniji su ovi: Skrižaljka broj 1. I. II. III. Vrst drva Debljinski razred Jela ] ela jela Opaska Zbroj teZbroj te StabaStabaStaba- I Zb ^´. ,e ´ meljnica meljnica men Ca la broj 2 la broj 2 labroj mmm2´ I 180 2-8622 46 0-8143 80 1-5953 10-20 II 72 3-5915 47 2-4218 71 3-3399 21-30 III Debljinski razred 35 3-1381 24 2-4482 77 7-3147 31-40 1—10 kod ustanovljenja mase u preIV 20 3-2198 24 3-9426 42 6-7293 bornim sastojinama 41-50 neuzima se u račun. V Stabla su premje 15 3-4695 31 7-5009 26 6-0898 51-60 rena u prsnoj visini. VI 2 0-6844 46 18-9790 10 3-6583 61— ukup 324 16-9655 218 36-1068 306 28-7273 no |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. 291 Kad bi se sada u konkretnim sastojinama imala da provede sječa — uzmimo za preborne jelove sastojine prema normali poslije sječe sa zbrojem temeljnica od 20 m2 po jednom jutru — onda odmah udara u oči, da se u sastojini prve vrsti t. j . gdje prevladavaju niži debljinski razredi, ne može ništa sjeći iako bi u njoj prema ustanovljenoj ophodnjici bilo sječivih (recimo ona iznad 50 cm prsnog promjera) stabala. To iz razloga, što je zbroj temeljnica svih debljinskih razreda u njoj još izpod gore uzete poslijesječne normale za odnosnu uređajnu jedinicu. Za drugu pak vrst sastojina biti će uzeta poslijesjecna normala sa zbrojem temeljnica od 20 m2 važan regulator za trpljenje prihoda, naročito zato, što zbroj temeljnica svih sječivih stabala iznad 50 cm prsne debljine t. j . 7.5009 m2 + 18.9790 m2 = 26.4799 m2 premaša razliku između ukupnog zbroja temeljnica i normale (36.1068 m2 — 20.0 m2 = 16.1068 m2. To znači, da bi se sječom svih sječivih stabala zahvatilo u drvnu zalihu, koja kao normalna ima da ostane na sječini poslije sječe. Kod treće vrste sastojine opaža se, da uzeta poslijesjecna normala od 20 m2 pruža mogućnost, da se u njima posjeku skoro sva sječiva stabla iznad 50 cm prsne debljine, jer zbroj temeljnica V i VI debljinskog razreda (6.0898 m2 + 3.6583 m2 = 9.7481 m2 približno je jednak razlici između ukupnog zbroja temeljnica i normale. Vješt strukovnjak znati će opravdati neznatno prehvatanje u drvnu zalihu, koja kao normalna treba da ostane na sječini u ovakovim slučajevima. Svakako je kod svih sastojina sa prebornom sječom važno, da se kod crpljenja ustanovljenog prihoda zna granica, do koje se prebiranjem stabala smije ići. Okolnost, da neke sastojine i pored jednakog zbroja temeljnica nemaju jednake drvne gromade, jer je njihov uzrast različit, govori u prilog normali sa zbrojem temeljnica. Tako je na primjer bio zbroj temeljnica u jednoj sastojini 28.7751 m2 sa drvnom gromadom od 357.86 m2, a u drugoj 28.6792 m2, dakle skoro jednak sa onim u prvoj sastojini, dočim je drvna gromada u drugoj sastojini bila 427.35 m3. Iz ovih se rezultata vidi, da razlika u zbroju temeljnica nije skoro nikakova, dočim je u drvnoj gromadi znatna od 69.49 m3 U ovakovim bi slučajevima bilo umjesno, da se za svaku bonitetu sastojine ustanovi posebna odgovarajuća normala prema zbroju temeljnica i drvnoj gromadi. Kod uređivanja prebornih šuma ne smije se ići do individualisanja pojedinih sastojina, jer bi se time cijelo gospodarenje u njima komplikovalo, a nije ničim zajamčeno, da bi i onda na sječinama poslije prebiranja ostala ona drvna gromada, koja kao normalna treba da ostane. Sve to ovisi o izboru primjernih stabala pojedinih debljinskih razreda, koja budu mjerena kod ispitivanja, da li se sječom prehvatilo u normalu ili nije. Svakom stručnjaku je poznato, da stabla iako jed nakih prsnih debljina makar i bila jednakog uzrasta, što je također rijetkost, nemaju jednaki srednji promjer, pa prema tomu niti jednaku drvnu gromadu. Razlika u drvnoj gromadi između stabala, koji su primjerno mjerena kod ustanovljenja drvne gromade normale i onih primjerno |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 28 <-- 28 --> PDF |
292 Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. mjerenih na sječini poslije sječe radi kontrolisanja ispravnosti sječe, biti će uvijek. Preko ovih razlika treba preći, jer za uređajne svrhe one treba da imaju samo teoretsku vrijednost. U praksi naime treba također nešto elasticiteta te ne valja posmatrati katastrofalnim ako ostane koji kubik manje ili više na sječini poslije sječe. Glavno je, da se zbroj temeljnica poslije sječe nije znatno udaljio od normalnog zbroja. Jedan dva m2, može se mirne duše podnositi. Poznavalac naših prebornih šuma u Gorskom kotaru prehvatiti će možda i jače u normalnu zalihu, koja ima da ostane poslije sječe naročito u onim prebornim sastojinama, gdje prevlađuju srednji debljinski razredi, a niži skoro fale i to iz skroz šumsko uzgojnih razloga. Jer. ako on u takovim sastojinama isječe tek tu i tamo po koje sječivo stablo, onda neka ne očekuje, da će mu se u takovima prazninama podizati šumski naraštaj niti onda, ako ga prema potrebi i umjetno nasadi. U takovim prazninama nema dosta svjetla, jer su okolna stabla po 25 do 30 i više metara visoka, te sunčane zrake skoro nikad i nedopiru do njihova tla. Bio naraštaj samonik ili umjetni o,n u takovim prazninama tek onda pravom životnom snagom napred kreće, kad do njega dopiru sunčane zrake. Te praznine treba proširiti barem tako. da sjena okolišnog stabalja kod srednje elevacije sunca ne prelazi preko duljine polumjera praznine smatrane u obliku kružnice. Za takovo proširenje treba kadkad žrtvovati još koje stablo pa makar momentano i bude povređena normala. Takove iznimne mjere skoro su isključene u sastojinama, u kojima su svi debljinski razredi približno normalno zastupani, budući da je šumsko-uzgojni momenat samom prirodom regulisan. Dosadanji način iskorišćivanja t. j . crpljenja šumskih prihoda u našim prebornim šumama Gorskog kotara, a koliko je poznato i u drugima na području Hrvatske, nije nam doveo preborne sastojine u onakovo stanje, da bi ga se prema postavljenom načelu moglo nazvati normalnim. Ima sastojina, koje se tomu stanju znatno približuju, pa iz njihovog stanja na podlozi shvatljivih i stanju u naravi odgovarajućih argumenata mogu da se izvode za uređajne radove posve uporabive normale. Takove vrsti sastojina nazvalo se »tipičnim sastojinama«. Prije nego što pođemo dalje u razmatranju samih osebina normale neka posluže lakšem razumijevanju rezultati dvijuh primjernih ploka svaka u veličini od jednog jutra (1600 č. hv.) u tipičnim prebornim sastojinama. Iz ovih rezultata, a naročito što se tiče za nas najvažnijeg faktora, zbroja temeljnica, opaža se, da zbrojevi temeljnica stabala pojedinog debljinskog razreda nisu međusobno jednaki, nego da među njima ima negdje manjih, negdje većih razlika. Ako ove rezultate do sitna analizujemo držeći u vidu činjenicu, da u sastojinama prirodi prepuštenima dominirajuća stabla prevladavaju, vidimo, da su se i u prikazanim tipičnim sastojinama stabla! VI. (I. tip), odnosno 111., IV. i I. (11. tip) debljinskog razreda razvila na |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. 293 Skrižaljka broj 2. Tip I Tip II apfl M i M Teku Drvna -Drvna Opaska Broj Zbroj te-Broj Zbroj te-ći go- ci go-gro stabameljinica " j dišnji 2 mada . ´ . staba-2 mada la m, prirast m3 priras la m3 Q »» m* m I 182 2-9548 , 23-66 0-57 80 1 -5953 12-80 0-24 10-20 II 67 3-2857 41-54 0-96 71 3-3399 39-76 0-49 21-30 III 43 4-0451 50-74 1-22 77 7-3147 66-99 0´69 31-40 Stabla debljinskihrazre- IV 22 3-5019 47-74 1*29 42 6-7293 S8 70 1-26 da od 1-10 41-50 cm nisu mjerena. V 20 4-7172 53-00 0-80 26 6-0898 101-40 1-30 51-60 VI 26 102704 141-18 0-85 10 3-6583 4*70 0-87 61 — ukup no 360 28-7751 357-86 5-69 306 28-7273 358-35 4-85 1 uštrb 1., 11. IV. donekle i 111., c´dnosno I., II. i VI. Jer kad toga ne bi bilo i kad bi se razvitku nižih debljinskih razreda umjetno priteklo u pomoć, onda bi svi debljinski razredi morali biti zastupani ako ne sa posve, a ono barem sa približno jednakim zbrojem temeljnica, koja tendencija iskače i iz navedenih rezultata. Ova tendencija pokazuje se i u mnogim drugim prebornim sastcjinama, a naročito u onima, u kojima su stabla najviših debljinskih razreda prehrana još ranije, kad se još nije ni mislilo na crpljenje šumskih prihoda u prebornim šumama prema kakovim normalama. Još manje se je pako kod toga crpljenja mislilo na to, da će ovakovi rezultati, kako su nam prikazani u prvoj skrižaljci za prvu vrst sastojina, dovesti neke uređivače prebornih šuma do uvjerenja, da zbrojevi temeljnica stabala pojedinih debljinskih razreda u normalnom stanju sastojina treba da su međusobno približno jednaki. Ova spoznaja proizašla iz podataka stečenih iskustvom, dade se i teoretskim razmatranjem utvrditi na ovaj način. Uzmimo da imamo jedno jutro od 1600 č. hv. ili okruglo 5769 m2. Na tom jutru treba u normalno razvijenoj prebornoj sastojini prije sječe da se nalaze stabla od 1 cm pa do iznad 60 cm prs. debljine. Ako ih razvrstamo u pojedine debljinske razrede, odgovarajuće prilikama |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 30 <-- 30 --> PDF |
294 Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. u našim prebornim sastojinama, tada stabla I. razreda od 1—10; II. razr. od 11—20; III. razr. od 21—30; IV. razr. od 31—40; V. razr. od 41—50; VI. razr. 51—60 i VII. razr. od 61 naviše treba da zapremaju jednaku površinu, dakle svakom debljinskom razredu ima da pripada površina od 5760 : 7 = 822m2. Navedeno prikazuje se slikovno ovim: I. .. 11. .. III. r. IV. .. V r. VI. r. VII. r. 1-10 11-20 21—30 31-40 41-50 51-60 61822 822 822 822 822 822 822 2 2 2 2 2 m2 mmmm2 mm Ako se sada za konkretnu koju sastojinu hoće da ispita, da li se je njezinom ukupnom zbroju temeljnica dobiveni broj stabala po jednom jutru u njoj normalno razvijao, onda treba cijelu površinu od 5760 m2 da razdijelimo sa konkretnim brojem stabala, cime se dobiva količnik, koji nam kazuje, koliki stajališni prostor (Standraum) otpada na pojedino stablo. Podijelimo li sada na srednj i debljinski razred otpadajući! površinu od 822 m2 sa dobivenim stajališnim prostorom pojedinog stabla, dobit ćemo broj stabala tog debljinskog razreda. Ne bude li taj dobiveni broj stabala jednak onom broju stabala srednjeg debljinskog razreda konkretne sastojine, onda iz toga slijedi, da su se u toj sastojini stabla jednog debljinskog razreda razvijala na uštrb stabala drugih debliinskih razreda. U tom slučaju ni zbroj temeljnica za dobiveni broj stabala neće biti jednak onom dobivenom za isti razred konkretne sastojine. On će biti ili manji ili veći već prema tomu, da li je broj stabala tog deblj. razreda bio veći ili manji od konkretnoga. Ako je dobiveni broj stabla bio manji od konkretnog, to znači, da veličina stajališnog prostora srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda u konkretnoj sastojini mora biti manja od onog, dobivenog razdiobom ploštine 5760 m2 sa konkrolnim ukupnim brojem stabala. Jer kad to ne bi bilo, onda se ni ukupni pronađeni sbroj temeljnica u konkretnoj sastojini ne bi mogao nalaziti. Naprotiv, ako je dobiveni broj stabala bio veći od konkretnog, to znači, da su na račun stabala srednjeg debljinskog razreda razvijala stabla drugih debliinskih razreda te time broj stabala i zbroj temeljnica srednjeg debljinskog razreda umanjila. Dalje znači, da u konkretnoj sastojini veličina stajališnog prostora srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda mora biti druga, da se dobije onaj idealni broj stabala, kojih zbroj teleljnica sa zbrojem temeljnica ostalih debljinskih razreda daje ukupni zbroj temeljnica konkretne sastojine. Kao normalna potraživana veličina stajališnog prostora srednjeg stabla u konkretnoj tipičnoj sastojini obično nije daleko od one dobivene razdiobom ploštine (idealne) otpadajuće na srednji debljinski |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. razred od primjerne plohe sa konkretnim brojem stabala tog razreda. Da se ona pronađe postupa se ovako. Kružna ploština srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda konkretne sastojine razdijeli se sa kružnom ploštinom srednjeg stabla slijedećeg niže g razreda. Dobiveni količnik daje faktor, s kojim pomnožen broj stabala srednjeg debljinskog razreda daje broj stabala nižeg debljinskog razreda. Ovim načinom nastavljajući dobiva se broj stabala svih nižih debljinskih razreda. Kada se traži broj stabala viših debljinskih razreda, onda se postupa tako, da se kružna ploština srednjeg stabla više g debljinskog razreda razdijeli sa kružnom ploštinom srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda. Kad se sada broj stabala srednjeg debljinskog razreda razdijeli sa dobivenim količnikom, dobije se broj stabala više g debljinskog razreda. Ovim načinom nastavljajući dobiva se broj stabala svih viših debljinskih razreda. Kada se ovako dobije broj stabala svakog debljinskog razreda i ovomu za svaki razred njihov ukupni zbroj temeljnica i njihov ukupni zbroj, moći će se odmah prosuditi, da li stajališni prostor srednjeg stabla konkretne sastojine odgovara kod normalnog razvitka sast< jina na konkretnom ukupnom zbroju temeljnica. Ako je opisanim načinom dobiveni ukupni zbroj temeljnica jednak ili približno jednak ukupnom zbroju temeljnica konkretne sastojine, onda to znači, da je za postignuće normalnih sastojina sa konkretnim zbrojem temeljnica potrebno, da veličina stajališnog prostora srednjeg stabla za normalni razvitak sastojine ne smije biti ni manja ni veća od one, što je ima srednje stablo konkretne sastojine. Ako je ukupni zbroj temeljnica manji ili veći od konkretnog, onda to znači: u prvom slučaju, da se za normalu ne može uzeti ona tipična sastojina, u kojoj veličina stajališnog prostora srednjeg stabla premaša veličinu stajališnog prostora srednjeg stabla prema broju stabala jedne konkretne tipične sastojine; a u drugom slučaju, da za pokusnim računom za normalu dobiveni zbroj temeljnica veličina stajališnog prostora srednjeg stabla mora biti manja od veličine srednjeg stabla kon kretne tipične sastojine. Po ovim rezultatima se dolazi do zaključka, da je za ustanovljenje normale prije sječe kod uređenja prebomih šuma jedan od najvažnijih faktora veličina stajališnog prostora srednjeg stabla tipične sastojine sa jednakim ili približno jednakim zbrojem temeljnica, pa ako je on za pojedinu kao tipičnu sastojinu ispravno pronađen, onda možemo biti sigurni, da je odnosna tipična sastojina kao normalna za dotičnu uređajnu jedinicu ispravno pronađena. Ža bolje razumijevanje prednjeg razmatranja o normali neka posluži ovaj primjer: Ukupni broj stabala na primjernoj plohi tipa I. jest 360. Ploština plohe = 5760 m2, koja razdijeljena sa 360 daje 16 m2. To je stajališni prostor srednjeg stabla u toj primjernoj plohi. Na stabla srednjeg debljinskog razreda otpadajuća idealna jednaka ploština = 822 m2 Ova razdijeljena sa dobivenim stajališnim prostorom za srednje stablo, |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 32 <-- 32 --> PDF |
296 Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. to jest sa 16 m2, daje 51 t. j . broj stabala srednjeg debljinskog razreda na toj idealnoj ploštini. Prsni promjer srednjeg stabla srednjeg III. debljinskog razreda ima 35 cm sa kružnom ploštinom od 0.0962 m2. Prsni promjer srednjeg stabla II. debljinskog razreda ima 25 cm sa kružnom ploštinom od 6.0491 m2. Dakle 0.0962 : 0.0491 = 1.9 X 51 = okruglo 97 t. j . broj stabala ovog debljinskog razreda. Prsni promjer srednjeg stabla I. debljinskog razreda ima 15 cm sa kružnom ploštinom od 0.01 77 m2. Dakle 0.0491 : 0.0177 = 2.7 X 9? = okruglo 262 t. j . broj stabala I. deblj. razreda. Nastavljajući tako dalje dobije se također broj stabala debljinskog razreda od 1—10 cm prs. deblj. Ovaj debljinski razred ima kod uređajnih poslova samo šumsko-uzgojnu vrijednost, dočim se kod ustanovljenja drvne zalihe s njime ne računa, pa zato u ovom razmatranju ima samo teoretsku vrijednost. Broj stabala višeg IV. deblj. razreda nađe se dijeljenjem kružne ploštine prsnog promjera srednjeg stabla tog razreda sa kružnom ploštinom srednjeg stabla nižeg deblj. razreda t. j . 0.1590 :0.0962. Sa dobivenim kolicnikom 1.6 razdijelimo broj 51 t. j . broj nižeg deblj. razreda, što daje broj 31. Prsni promjer stabla V. deblj. razreda ima 55 cm sa kružnom ploštinom od 0.2376 m2. Ova podijeljena sa onom nižeg deblj. 0.1590 m2 daje količnik 1.4. Broj 31 :1.4 daje 22 t. j . broj stabala V. deblj. razreda. Prsni promjer srednjega stabla VI. deblj. razreda u konkretnoj primjernoj plohi ima 71 cm sa kružnom ploštinom od 0.3959 m2. Ova podijeljena sa 0.2376 m2, t. j . kružnom ploštinom srednjeg stabla nižeg deblj. razreda daje količnik 1.6, sa kojim podijeljen broj 22 daje broj 13, t. j . broj stabala ovog debljinskog razreda. Izbacimo li sada za pojedini debljinski razred dobivenom idealnom broju stabala zbroj temeljnica, dobijemo za: Deblj. razred Broj stabala Sbroj temeljnica I. 262 = 4.6374 m2 II. 97 = 4.7615 » III. 51 = 4.9068 » IV. 31 = 4.9303 » V. 22 = 5.2272 » VI. 13 = 5.1469 » Ukupno 476 = 29.6101 m2 Iz ovog primjera k´ prednjem razmatranju dolazi se do zaključka, da za tip sastojina sa zbrojem temeljnica od 28.7751 m2 i oko njega za njihovo normalno razvijanje veličina stajališnog prostoro srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda ne smije biti ni manja ni veća od od 16 m2. Pokusnim računom prema prednjem primjeru može se svatko osvjedočiti iz rezultata drugog tipa primjerne plohe, u kojoj je ukupni broj stabala samo 306 sa skoro jednakim zbrojem temeljnica prvog tipa primjerne plohe. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. U ovoj naime primjernoj plohi II. tipa prema gornjem računu stajališni prostor srednjeg stabla iznosi 5760 : 306 = 18.8 m2, a sa ovakovim je — prema gornjem razmatranju — nemoguće da bi se sastojine mogle normaln o razviti u sastojine sa ukupnim zbrojem temeljnica od 28.7273 m2. Sa ovakovim stajališnim prostorom razvit će se doduše sastojine sa ukupnim zbrojem temeljnica od 28.7373 m2, ali tako, da se stabla jednog, dva i više razreda abnormalno razvijaju na uštrb stabala ostalih debljinskih razreda, kako je to slučaj i u primjernoj sastojim. Nadalje se iz dobivenog idealnog ukupnog broja stabala 476 vidi, da on nije jednak onom u primjernoj plohi tipa I., a još manje onomu plohe tipa II., iako imaju približno jednaki ukupni zbroj temeljnica. Kad se je ovim načinom ispitala i uglavila normala za preborne sastojine prije sječe, onda već nema velikih teškoća da se ustanovi normala za stanje prebornih sastojina poslije sječe. U tu svrhu valja u prvom redu biti na čistu o tomu, iznad koje će se prsne debljine stabla prebiranjem iskorišćivati, te koje će vrijeme biti potrebno, da stabla nižeg debljinskog razreda n. pr. od 40 ili 50 cm prsne debljine prirastu u stabla višeg debljinskog razreda n. pr. 50 ili 60 cm prsne debljine. No za ispravno ustanovljivanje normale poslije sječe nisu dovoljna samo navedena dva faktora, već je zato potreban još jedan odlučujući faktor, a to je g o d i š n j i tekući priras t dotične tipične sastojine. Njegova uloga kod ustanovljenja normale poslije sječe sastoji u tom, da nam pokazuje, u kojem stanju treba da ostane sastojina poslije sječe, da nam u stanovitom vremenu od 10. 15 ili 20 godina (ophodnjici) priraste do onakovog stanja, u kojem je ona bila prije sječe u prispodobi sa normalom. Naime tu treba istražiti, koji broj stabala pojedinog debljinskog razreda treba da ostane na sječini poslije sječe, da njihov ukupni tekući prirast za stanovito razdoblje dade onu drvnu gromadu, koju se prema ustanovljenoj normali prije sječe namjerava posjeći (iskoristiti). Kod toga valja uvijek voditi računa o tomu, da se sječa neće protezati samo na onaj debljinski razred stabala, koji je kao sječivi ustanovljen, već da će ona zahvatiti također i stabla nižih debljinskih razreda. Jedno radi toga, što je takova sječa neminovna kod obaranja sječivih stabala, a drugo zato, što se nekoja stabla (snjegolomi, izvale, poluizvale, šušci, strijelci) iz šumsko-uzgojnih i gospodarstvenih razloga godimice moraju posjeći. Radi ovih okolnosti ne bi se kod iskorišćivanja prebornih sastojina smjelo poći sa gledišta, da se kod crpljenja godišnjih prihoda smiju privesti sječi samo stabla sječivog debljinskog razreda, već valja sječu provađati sa gledišta, da se tečajem jednog razdoblja broj stabala nižih debljinskih razreda postepeno privađa onomu viših te konačno onomu za sječu dozrelih stabala. Nakon što se pokusnim računanjem kod izračunavanja potrebnog tekućeg godišnjeg prirasta ustanovio broj stabala pojedinog debljinskog razreda, to za ovaj broj izbačeni ukupni zbroj temeljnica daje |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 34 <-- 34 --> PDF |
298 Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. normalu zbroja temeljnica za prebornu sastojinu poslije sječe. K ovoj normali još ustanovljena normalna gromada poslijesječne sastojine daje nam podlogu za obračun prihoda u prebornoj šumi sa prikazanim tipičnim jelovim sastojinama. Za lakše prosuđivanje poslijesječne normale donosimo evo neke rezultate iz primjernih ploha u prehranim sastojinama jednog te istog uređajnog objekta. sast inam-i bila je i pj koja s BîjsBdo PM 3 -0 10 c 3 6. 6. LO LO o .. in LO P O (SBJuđ -po5 jon5[ai_ CD X> CO CO CM c\i CM c-\ 8. 0 LO cO ....... BUAJQ LO ce; CM Pa. 5. O o LO CM CO 00 CD (M co co 30 CM CO 00 \p l> B0tufj3iL3j fojqz CO CM CM CM ,-?r CD SM 0 oc CO 4" co CO B[BqB}s fojg o 1 ^ CM CM 10 LO gui CM LO >> CM LO p- CN 00 «5 )SBJud -poB ......, o O -O 00 O o 00 O 0 0 CM "3° CM co CM h-LO co CO 8. A ....... BUAJQ cô C\l 1 0 CM ZD CN a a. 00 LO 0 13 oc c\ CM O 00 co 0 co ... 0 \ h». lp 0 CM (M 4r ôo CM 4" . ....]...} [ojq2 a 90 0 LO 0 4 LO CM é ereqejs fojg co co -cr 0 0 4" CD ce LO 4" CO CM «5 ce: CD IsBJuđ -... ....... ô ô .´0 Ô 00 O 0 CD 0 c>t 8. 00 00 0 CO CD 30 00 CM 00 ....... BUAJQ CM a 10 30 . 00 P P CO 00 C--CM CO ......... fojqz 00 CN to tO to Ô 0 m CN or. «0 BjBqBjs fojg CN co o 0 0 0 co e pajzBJ jîjsujfiqaQ "2 "" -H M j 111 31-40 m > | "~* .. a, > 1 s CO a s |
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. 299 Na istim konstruktivnim načelima dadu se razviti normale za mješovite jelove i bukove preborne sastojine. Kada budu sabrani brojniji podaci o tipičnim prebornim mješovitim jelovim i bukovim sastojinama, dati će se i o njima nešto napisati. L´ importance de la »normale« pour aménagement des forets fardinées. L´ auteur discute cette question du point de vue d´ aménagement et du calcul du rendement. Il développe la théorie et la pratique concernant la fixation de la »normale«. Rédaction »Šumarski List« br. 5. |