DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. 291 Kad bi se sada u konkretnim sastojinama imala da provede sječa — uzmimo za preborne jelove sastojine prema normali poslije sječe sa zbrojem temeljnica od 20 m2 po jednom jutru — onda odmah udara u oči, da se u sastojini prve vrsti t. j . gdje prevladavaju niži debljinski razredi, ne može ništa sjeći iako bi u njoj prema ustanovljenoj ophodnjici bilo sječivih (recimo ona iznad 50 cm prsnog promjera) stabala. To iz razloga, što je zbroj temeljnica svih debljinskih razreda u njoj još izpod gore uzete poslijesječne normale za odnosnu uređajnu jedinicu. Za drugu pak vrst sastojina biti će uzeta poslijesjecna normala sa zbrojem temeljnica od 20 m2 važan regulator za trpljenje prihoda, naročito zato, što zbroj temeljnica svih sječivih stabala iznad 50 cm prsne debljine t. j . 7.5009 m2 + 18.9790 m2 = 26.4799 m2 premaša razliku između ukupnog zbroja temeljnica i normale (36.1068 m2 — 20.0 m2 = 16.1068 m2. To znači, da bi se sječom svih sječivih stabala zahvatilo u drvnu zalihu, koja kao normalna ima da ostane na sječini poslije sječe. Kod treće vrste sastojine opaža se, da uzeta poslijesjecna normala od 20 m2 pruža mogućnost, da se u njima posjeku skoro sva sječiva stabla iznad 50 cm prsne debljine, jer zbroj temeljnica V i VI debljinskog razreda (6.0898 m2 + 3.6583 m2 = 9.7481 m2 približno je jednak razlici između ukupnog zbroja temeljnica i normale. Vješt strukovnjak znati će opravdati neznatno prehvatanje u drvnu zalihu, koja kao normalna treba da ostane na sječini u ovakovim slučajevima. Svakako je kod svih sastojina sa prebornom sječom važno, da se kod crpljenja ustanovljenog prihoda zna granica, do koje se prebiranjem stabala smije ići. Okolnost, da neke sastojine i pored jednakog zbroja temeljnica nemaju jednake drvne gromade, jer je njihov uzrast različit, govori u prilog normali sa zbrojem temeljnica. Tako je na primjer bio zbroj temeljnica u jednoj sastojini 28.7751 m2 sa drvnom gromadom od 357.86 m2, a u drugoj 28.6792 m2, dakle skoro jednak sa onim u prvoj sastojini, dočim je drvna gromada u drugoj sastojini bila 427.35 m3. Iz ovih se rezultata vidi, da razlika u zbroju temeljnica nije skoro nikakova, dočim je u drvnoj gromadi znatna od 69.49 m3 U ovakovim bi slučajevima bilo umjesno, da se za svaku bonitetu sastojine ustanovi posebna odgovarajuća normala prema zbroju temeljnica i drvnoj gromadi. Kod uređivanja prebornih šuma ne smije se ići do individualisanja pojedinih sastojina, jer bi se time cijelo gospodarenje u njima komplikovalo, a nije ničim zajamčeno, da bi i onda na sječinama poslije prebiranja ostala ona drvna gromada, koja kao normalna treba da ostane. Sve to ovisi o izboru primjernih stabala pojedinih debljinskih razreda, koja budu mjerena kod ispitivanja, da li se sječom prehvatilo u normalu ili nije. Svakom stručnjaku je poznato, da stabla iako jed nakih prsnih debljina makar i bila jednakog uzrasta, što je također rijetkost, nemaju jednaki srednji promjer, pa prema tomu niti jednaku drvnu gromadu. Razlika u drvnoj gromadi između stabala, koji su primjerno mjerena kod ustanovljenja drvne gromade normale i onih primjerno |