DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 28 <-- 28 --> PDF |
292 Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma. mjerenih na sječini poslije sječe radi kontrolisanja ispravnosti sječe, biti će uvijek. Preko ovih razlika treba preći, jer za uređajne svrhe one treba da imaju samo teoretsku vrijednost. U praksi naime treba također nešto elasticiteta te ne valja posmatrati katastrofalnim ako ostane koji kubik manje ili više na sječini poslije sječe. Glavno je, da se zbroj temeljnica poslije sječe nije znatno udaljio od normalnog zbroja. Jedan dva m2, može se mirne duše podnositi. Poznavalac naših prebornih šuma u Gorskom kotaru prehvatiti će možda i jače u normalnu zalihu, koja ima da ostane poslije sječe naročito u onim prebornim sastojinama, gdje prevlađuju srednji debljinski razredi, a niži skoro fale i to iz skroz šumsko uzgojnih razloga. Jer. ako on u takovim sastojinama isječe tek tu i tamo po koje sječivo stablo, onda neka ne očekuje, da će mu se u takovima prazninama podizati šumski naraštaj niti onda, ako ga prema potrebi i umjetno nasadi. U takovim prazninama nema dosta svjetla, jer su okolna stabla po 25 do 30 i više metara visoka, te sunčane zrake skoro nikad i nedopiru do njihova tla. Bio naraštaj samonik ili umjetni o,n u takovim prazninama tek onda pravom životnom snagom napred kreće, kad do njega dopiru sunčane zrake. Te praznine treba proširiti barem tako. da sjena okolišnog stabalja kod srednje elevacije sunca ne prelazi preko duljine polumjera praznine smatrane u obliku kružnice. Za takovo proširenje treba kadkad žrtvovati još koje stablo pa makar momentano i bude povređena normala. Takove iznimne mjere skoro su isključene u sastojinama, u kojima su svi debljinski razredi približno normalno zastupani, budući da je šumsko-uzgojni momenat samom prirodom regulisan. Dosadanji način iskorišćivanja t. j . crpljenja šumskih prihoda u našim prebornim šumama Gorskog kotara, a koliko je poznato i u drugima na području Hrvatske, nije nam doveo preborne sastojine u onakovo stanje, da bi ga se prema postavljenom načelu moglo nazvati normalnim. Ima sastojina, koje se tomu stanju znatno približuju, pa iz njihovog stanja na podlozi shvatljivih i stanju u naravi odgovarajućih argumenata mogu da se izvode za uređajne radove posve uporabive normale. Takove vrsti sastojina nazvalo se »tipičnim sastojinama«. Prije nego što pođemo dalje u razmatranju samih osebina normale neka posluže lakšem razumijevanju rezultati dvijuh primjernih ploka svaka u veličini od jednog jutra (1600 č. hv.) u tipičnim prebornim sastojinama. Iz ovih rezultata, a naročito što se tiče za nas najvažnijeg faktora, zbroja temeljnica, opaža se, da zbrojevi temeljnica stabala pojedinog debljinskog razreda nisu međusobno jednaki, nego da među njima ima negdje manjih, negdje većih razlika. Ako ove rezultate do sitna analizujemo držeći u vidu činjenicu, da u sastojinama prirodi prepuštenima dominirajuća stabla prevladavaju, vidimo, da su se i u prikazanim tipičnim sastojinama stabla! VI. (I. tip), odnosno 111., IV. i I. (11. tip) debljinskog razreda razvila na |