DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Važnost »normale« kod uređivanja prebornih šuma.


razred od primjerne plohe sa konkretnim brojem stabala tog razreda.
Da se ona pronađe postupa se ovako.


Kružna ploština srednjeg stabla srednjeg debljinskog razreda
konkretne sastojine razdijeli se sa kružnom ploštinom srednjeg stabla
slijedećeg niže g razreda. Dobiveni količnik daje faktor, s kojim pomnožen
broj stabala srednjeg debljinskog razreda daje broj stabala
nižeg debljinskog razreda.


Ovim načinom nastavljajući dobiva se broj stabala svih nižih
debljinskih razreda.


Kada se traži broj stabala viših debljinskih razreda, onda se postupa
tako, da se kružna ploština srednjeg stabla više g debljinskog
razreda razdijeli sa kružnom ploštinom srednjeg stabla srednjeg debljinskog
razreda. Kad se sada broj stabala srednjeg debljinskog razreda
razdijeli sa dobivenim količnikom, dobije se broj stabala više g
debljinskog razreda. Ovim načinom nastavljajući dobiva se broj stabala
svih viših debljinskih razreda.


Kada se ovako dobije broj stabala svakog debljinskog razreda
i ovomu za svaki razred njihov ukupni zbroj temeljnica i njihov ukupni
zbroj, moći će se odmah prosuditi, da li stajališni prostor srednjeg
stabla konkretne sastojine odgovara kod normalnog razvitka sast<
jina na konkretnom ukupnom zbroju temeljnica.


Ako je opisanim načinom dobiveni ukupni zbroj temeljnica jednak
ili približno jednak ukupnom zbroju temeljnica konkretne sastojine,
onda to znači, da je za postignuće normalnih sastojina sa konkretnim
zbrojem temeljnica potrebno, da veličina stajališnog prostora srednjeg
stabla za normalni razvitak sastojine ne smije biti ni manja ni veća od
one, što je ima srednje stablo konkretne sastojine.


Ako je ukupni zbroj temeljnica manji ili veći od konkretnog, onda
to znači: u prvom slučaju, da se za normalu ne može uzeti ona tipična
sastojina, u kojoj veličina stajališnog prostora srednjeg stabla premaša
veličinu stajališnog prostora srednjeg stabla prema broju stabala jedne
konkretne tipične sastojine; a u drugom slučaju, da za pokusnim računom
za normalu dobiveni zbroj temeljnica veličina stajališnog prostora
srednjeg stabla mora biti manja od veličine srednjeg stabla kon
kretne tipične sastojine.


Po ovim rezultatima se dolazi do zaključka, da je za ustanovljenje
normale prije sječe kod uređenja prebomih šuma jedan od najvažnijih
faktora veličina stajališnog prostora srednjeg stabla tipične sastojine sa
jednakim ili približno jednakim zbrojem temeljnica, pa ako je on za
pojedinu kao tipičnu sastojinu ispravno pronađen, onda možemo biti
sigurni, da je odnosna tipična sastojina kao normalna za dotičnu uređajnu
jedinicu ispravno pronađena.


Ža bolje razumijevanje prednjeg razmatranja o normali neka
posluži ovaj primjer:


Ukupni broj stabala na primjernoj plohi tipa I. jest 360. Ploština
plohe = 5760 m2, koja razdijeljena sa 360 daje 16 m2. To je stajališni
prostor srednjeg stabla u toj primjernoj plohi. Na stabla srednjeg
debljinskog razreda otpadajuća idealna jednaka ploština = 822 m2
Ova razdijeljena sa dobivenim stajališnim prostorom za srednje stablo,