DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Praktično uređivanje šuma.


I način, kako se odgajaju sastojine, od velikog je upliva na metodu
uređivanja prihoda. Ako sječe, koje služe odgoju sastojina, tako
zahvataju u glavne sastojine starije od 40 godina, da se sklop trajno
prekida ili ako se vode čitave progalne sječe, nastaće u oba slučaja takova
korišćenja, koja se imaju da pribroje glavnome užitku. Pošto se
ploha, koja odgovara tim užicima dade procijeniti samo teško ili nesigurno,
potrebno je, da se uređivanje prihoda osnuje pretežno na masi
i prirastu.


Niska (sitna) ili iz.danačka šuma osniva se na sposobnosti
listača, da one tjeraju iz panjeva, a gdjekoje i iz žila nove
mladice (izdanke, izbojke). Oblast niskih šuma jesu nizine rijeka, gdje
ove šume obično čini topola, vrba, joha, pa i hrast, jasen, brest i mnogo
grmlje. U brežuljastim predjelima i srednjem gorju sastavljene su
niske šume od hrasta, bresta, grabova, bijelih joha. bagrenova, kestena,
bukve i drugih vrsta.


Ophodnja varira između 6 i 40 godina. Često se u niskoj šumi nalaze
i starija stabla (pričuvci), koja se podržavaju kroz više ophodnja,
da se dobiju jači sortimenti. Niskom šumom gospodari se čistom sječom.
Uređivanje se prihoda prema tome osniva pretežno na površini.


Srednja šuma nosi nisku i rijetku visoku šumu na istoj plosi.
Dobni razredi nadrasle sastojine su pojedince izmiješani te pokazuju
razlike u dobi od 1 do 5 ophodnja podraslih drveta.


Podrasla se stabla iskorišćuju po plosi, nadrasla po stablu; za to
se uređivanje prihoda osniva pogledom na podrasla stabla na plosi.
Etat nadrasle sastojine izvodi se iz broja stabala i njihove mase.


U narednome će — ako nije drugo rečeno — biti govora najprije


o uređivanju u visokoj šumi, kojom se gospodari čistim i oplodnim sječama.
0 prebirnoj šumi biti će govora na strani , o niskoj na strani
, o srednjoj na strani


3. Izmjera i kartiranje.
Šumska karta (nacrt) sačinjava bitni dio uređajnog operata. Ona
mora bezuslovno sadržavati :


a) vanjsku granicu;


b) sve granice između šumskoga i ostaloga zemljišta;


c) puteve i potoke, čija se površina ima da uračuna;


d) eventualne linije umjetne (vještačke) podjele, t. j . glavne i
sporedne (pobočne) prosjeke;
e) granice sastojina;


Poželjno je, ali nije neophodno nužno, da se ucrtaju:


f) svi uži, ali stalni putevi i dna dolina, kojima voda otiče i


g) putevi, kuće i sela u najbližoj okolini šume.


Karte služe osobito za izračunavanje površina (str. .), za
prosuđivanje mogućnosti sječe neke sastojine obzirom na položaj prema
drugim sastojinama (str. .), za ucrtavanje sječa i naknadnih izmjera
(str. .), i uvijek za orijentaciju.