DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Zakonodavstvo


NOVI ZAKON O ŠUMAMA.


Kako smo već javili u prošlom broju sazvao je g o s p. Ministar Šuma
i Rudnika dr. Oregor Zeriav anketu šumara i pravnika, da ona donese
konačnu redakciju zakona o šumama. Anketa je započela svojim radom 25. marta
i radeći punih 15 dana uspješno završila svoj rad. Na taj je način udovoljeno
želji g. Ministra Šuma i Rudnika i najprečoj potrebi šumarskog zakonodavstva.
Sad ne treba ništa više već da se sam tekst zakona konačno stililzuje, izradi
obrazloženje i tako spremi za sprovodjenje Narodnoj Skupštini.


Anketu je otvorio gosp. generalni direktor Miodrag Stame
n k o v i ć izloživši intencije, kojima se rukovodi Ministarstvo. U zastupanju
gosp. generalnog direktora predsjedavao je sjednicama gO´spi Milora d .1 ovanović,
načelnik odjeljenja za p o š u m 1 java nje. U toku
samoga zasiedanja primio je komisiju gosp. Ministar Šuma i Rudnika
dr. Orego r 2 e r ji a v, izložio svoje gledište na zakon o šumama i sa velikim
zanimanjem tražio potrebna objašnjenja.


Kao izvjestioci fungirali su gospoda: dr. Luj o Novak , inspektor pravnog
odsjeka, dr. Aleksandar U g r e n o v i ć, prof. univerziteta i ing. Ante
R u ž i ć, šumarski savjetnik.


Mi ćemo se ovdje ograničiti na to, da samo u krupnim crtama prikažemo
rad komisije, -jer pretpostavljamo, da je sama materija zakona o šumama dovoljno
osvijetljena dosadanjim publikacijama udruženja.


Naše udruženje može da bude zadovoljno sa svojim dosadanjim radom oko
donošenja novoga zakona o šumama u vremenu od našeg ujedinjenja ovamo.
Rad udruženja naišao je na priznanje već onim časom, kod je Ministarstvo
Šuma i Rudnika tražilo saradnju udruženja te za osnovicu svog konačnog projekta
uzelo projekat udruženja. Pa i ovaj put sve ako udruženje i nije bilo
pozvano na anketu, može ono da bude zadovoljno. I na ovoj anketi pobjedila
su cna načela, što ih je i do sada zastupala i branila većina u
upravi udruženja.


Iz razloga lojalnosti izjavili smo već na početku ankete da unatoč tome,
što na anketi nema zvaničnog predstavnika Jugosloivenskog Šumarskog Udruženja,
ne može se govoriti o »R u ž i ć e v o m« ili »U g r e n o v i ć e-
v o m« projektu već samo o projektu »manjine« ili »većine« pomenutog udruženja,
Jer »Ružićev« ili »Ugrenovićev« projekat prestao je biti takav, čim ga je sankcijonisala
»manjina« ili »većina«. Oba izvjestioca bili su prema tome dužni da
na anketi brane gledišta »manjine« odnosno »većine«, -Jer nisu imali mandata,
da od njih cdstupaifu.


Prvo i osnovno pitanje bilo je : sam način raspravljanja skrenut!
u pravi kolosjek. Mi dobro znamo, da su do sada ankete u radu zapinjale sa
razloga, jer način njihova rada nije bio ispravan. U dosadanjim anketama iznosio
se pred komisiju gotov projekat zakona ali bez obrazloženja i pristupalo se
čitanju i raspravljanju pojedinih članova. Na taj1 način nije se mogla održati




ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Zakonodavstvo


osnovna nit one velike i različne materije, koju obuhvata zakon o šumama.
Da se ne ponovi ova griješka predložili smo, da se prije svega provede generalna,
a za njom specijalna debata. Ovaj je predlog prihvaćen te je prema tome
i tekla sama rasprava.


Poznato je iz dosadanjih rasprava, kolike su i kakove su teškoće , koie
stoje na putu donošenju novoga zakona o šumama. Mi ne ćemo na ovom mjestu
ulaziti u prikazivanje tih teškoća, mi ćemo povući samo konačne zaključke, koji
odatle rezultuju.


Posjedovn i odnosi, u koliko se odnose na šume, moraju biti re~
gulisani prije donošenja općeg zakona o šumama. Prema teme ne može se u
jednu cijelost povezati opći zakon o šumama sa pitanjem ograničavanja šuma u
Srbiji te izlučivanja općinskih šuma i ispaša u Bosni i Hercegovini. Jednako i
pitanje velikih posjeda ne sipada u zakon o šumama. Iz toga razloga izlučem
su iz projekta oni dijelovi, koji su imali da regul´išu pomenuta pitanja. Komisija
je naglasila potrebu regulisania tih pitanja, no smatralla je da to treba učiniti —
u koliko to je već nije učinjeno — posebnim zakonima, koji treba da budu doneseni
prije zakona o šumama.


Šumarsko-privredne prilike naše otadžbine tato su različne, da ih nije
moguće obuhvatiti drukčije već samo okvirnim zakonom, to će reći
takovim, koji sadržaje sva najvažnija osnovna načela. Sav
ostali detalj treba prepustiti uredbama po čl. 94. Ustava, pravilnicima a eventualno
i specijalnim zakonima. U toj je tačci pobijedilo gledište većine našega
udruženja, koje -je konsekventno tražilo ovakav obim zakona i prema tome donijelo
svoj projekat. Dosljedno tome otklonjen je predlog manjine, koja je išla
za vrlo detaljnim zakonom.


Pridržan je čitav dispozitivni dio projekta većine. To će
reći pridržan je isti raspored materije. Ovo je naročito važno za poivllačenje
granične linije između šumarske policije i ekonomisanja šumom. Projekat većine
stao je na gledište čl. 37. Ustava, koji traži, da se nitko ne smije koristiti svojinom
na štetu općenitosti. Ovu skrb za općenitost vrši šumarska policija, a samo
ekonomisanje vrši sopstvenik sam ili pod nadzorom svoje nadzorne vlasti.
Anketa je prihvatila isto gledište te je iz ministarskog projekta; izbacila sve one
ustanove, koje se odnese na ekonomisanje šumom. Time je okončana i ona načelna
borba, koja se vodila u našoj stručnoj ´javnosti pod imenom konzervatlzma.
Spašeno je dakle načelo, da demokratska država u ograničavanju privatne svojine
ne ide dalje od one linije, koja stoji na granici javnih interesa i garantovanja
privatne svo´jine.


Usvojeno je načelo, da je država kao sopstvenik š u m e
ravna — u policijskim ograničenjima svakom drugom sopstvenik u.
Učinjena je dakle razlika îzmedu države kao imperija i države kao sopstvenika
šume. Tim je anketa sankcijomsala gledište većine u ovom predmetu. Učinjena
je samo jedna koncesija i to kod krčenja onih državnih šuma, koje ne graniče
sa privatnim zemljištima.


Ekonomske odredbe za državne šume nadopunjene su ...
i onim ustanovama, koje su bile sadržane već u rudarskom zakonu za Srbiju,
a odnose se na iskorišćivanje državnih šuma po rudarskim preduzećima. Tim
je ustanovama cilj, da se državnoj šumskoj upravi zasigura zakonska ingerencija
i na te šume.




ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Zakonodavstvo


Nije prihvaćen prediog, da se zakonom o šumama predvidi donošenje
specijalnog zakona za izradjivanje državnih šuma u vlastitoj režiji.
Tim je indirektno rečeno, da je prosuđivanje toga pitanja prepušteno egzekutivi
dakle Ministarstvu i Direkcijama.


Šume opterećene servitutima nisu bile u ministarskom projektu
tretirane zasebno. U toj glavi ministarski je projekat odstupio od projekta
većine. No kad su fcvijestioci iznijeli razloge sa kojih su te ustanove potrebne,


komisija je iznova unijela te ustanove u zakon.
Glava o krš u i goletima , diobama , zadrugama , nastavi ,
prosvjećivanju , šumsko m fond u i šumarsko m savjet u
nisu pretrpjele nikakovih bitnih izmjena.


U šumskoj upravi komisija je — u skladu sa zakonom o Opštoj
Upravi i intencijama gcsp. Ministra Šuma i Rudnika — stala na gledište većine
udruženja te predvidjela unifikaciju samo u najvišoj instanci, a bifurkaciju u .
žim instancama.


Kod kaznenih nared jenja zadržano je u cijelosti gledište nacrta
većine. Kod toga valja napose naglasiti još ovo. Projekat kaznenog zakona
previdio je važnu činjenicu, da su protupravna djela protiv imovine, koja se
odnese na šumu i njene proizvode, zaista djela »sua generis« te da ona kao takova
bezuslovna traže i neke posebne norme. Pošto kazneni zakon nije donio
ovih normi, nastala je nužda, da se one unesu u zakon o šumama. Uslijed toga
zakon o šumama u svom kaznenom dijelu po svem obimu vrlo je znatan. Mi smo
uvjereni, da to nije cd koristi po pravno jedinstvo, no znamo, da je to nužna
posljedica ponestatka opće unifikatorne osnove naših zakona. Konačno je ta
nužda izbila i iz činjenice, da do danas još nije izradjena osnova policijskog zakonika.
Sa praktičnog gledišta mislimo, da je zgodnije da je zakon o šumama
obuhvvatio i ovu materiju.


Otklonjen je prediog, za koji se toliko zalagala manjina našeg udruženja.
da se pitanje oštećivanja šuma po plinu i dimu unesu u zakon
t> šumama. Učinjeno je to sa razloga, koje smo već u svoje vrijeme osvijetlili te
štete jednako su važne po zdravlje čovjeka kao i po ostale vrste kulture, dakie
se moraju obuhvatiti ustanovama zakona o gradjevnoj policiji).


Otklonjen je prediog manjine, da se u zakonu o šumama dones u pr e-
p i s i o p 1 a v 1 j e n j u i s pl a v 1 ja n j u. Taj se prediog nije mogao prihvatiti
sa razloga, što se rukovanje vodama i vodnim napravama mora izvršivati sa
jednoga mjesta, a na osnovu zasebnoga zakona. U tom našem gledištu utvrdila
nais je odluka Državnog Savjeta cd 24. III. 1923. br. 510.


Konačno smo predložili, a anketa je to prihvatila, da se skrene pažnja
ministarstva šuma i rudnika na potrebu donošenja opširnoga obrazloženja
zakona.


Nije bilo moguće uvažiti prediog, da se u zakonu o šumama donesu i posebne
odredbe protiv korupcije. To nije bilo- moguće učiniti sa razloga,
što to pitanje spada po svojoj prirodi u zakon o činovnicima gradjanskoga
reda. Potreba donošenja ove odredbe otpada još s razloga, što se sprema i tako
poseban zakon protiv korupcije te što ministarstvu šuma i rudnika, kao najvišoj
šumarskoj vlasti i bez tih odredaba stoji na rasploženju disciplinarni put.


Time je prethodno završen jedan važan period ne samo u radu našejra
udruženja, već i u radu naše državne šumarske politike uopće.


UgrenovîC.