DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Zakonodavstvo osnovna nit one velike i različne materije, koju obuhvata zakon o šumama. Da se ne ponovi ova griješka predložili smo, da se prije svega provede generalna, a za njom specijalna debata. Ovaj je predlog prihvaćen te je prema tome i tekla sama rasprava. Poznato je iz dosadanjih rasprava, kolike su i kakove su teškoće , koie stoje na putu donošenju novoga zakona o šumama. Mi ne ćemo na ovom mjestu ulaziti u prikazivanje tih teškoća, mi ćemo povući samo konačne zaključke, koji odatle rezultuju. Posjedovn i odnosi, u koliko se odnose na šume, moraju biti re~ gulisani prije donošenja općeg zakona o šumama. Prema teme ne može se u jednu cijelost povezati opći zakon o šumama sa pitanjem ograničavanja šuma u Srbiji te izlučivanja općinskih šuma i ispaša u Bosni i Hercegovini. Jednako i pitanje velikih posjeda ne sipada u zakon o šumama. Iz toga razloga izlučem su iz projekta oni dijelovi, koji su imali da regul´išu pomenuta pitanja. Komisija je naglasila potrebu regulisania tih pitanja, no smatralla je da to treba učiniti — u koliko to je već nije učinjeno — posebnim zakonima, koji treba da budu doneseni prije zakona o šumama. Šumarsko-privredne prilike naše otadžbine tato su različne, da ih nije moguće obuhvatiti drukčije već samo okvirnim zakonom, to će reći takovim, koji sadržaje sva najvažnija osnovna načela. Sav ostali detalj treba prepustiti uredbama po čl. 94. Ustava, pravilnicima a eventualno i specijalnim zakonima. U toj je tačci pobijedilo gledište većine našega udruženja, koje -je konsekventno tražilo ovakav obim zakona i prema tome donijelo svoj projekat. Dosljedno tome otklonjen je predlog manjine, koja je išla za vrlo detaljnim zakonom. Pridržan je čitav dispozitivni dio projekta većine. To će reći pridržan je isti raspored materije. Ovo je naročito važno za poivllačenje granične linije između šumarske policije i ekonomisanja šumom. Projekat većine stao je na gledište čl. 37. Ustava, koji traži, da se nitko ne smije koristiti svojinom na štetu općenitosti. Ovu skrb za općenitost vrši šumarska policija, a samo ekonomisanje vrši sopstvenik sam ili pod nadzorom svoje nadzorne vlasti. Anketa je prihvatila isto gledište te je iz ministarskog projekta; izbacila sve one ustanove, koje se odnese na ekonomisanje šumom. Time je okončana i ona načelna borba, koja se vodila u našoj stručnoj ´javnosti pod imenom konzervatlzma. Spašeno je dakle načelo, da demokratska država u ograničavanju privatne svojine ne ide dalje od one linije, koja stoji na granici javnih interesa i garantovanja privatne svo´jine. Usvojeno je načelo, da je država kao sopstvenik š u m e ravna — u policijskim ograničenjima svakom drugom sopstvenik u. Učinjena je dakle razlika îzmedu države kao imperija i države kao sopstvenika šume. Tim je anketa sankcijomsala gledište većine u ovom predmetu. Učinjena je samo jedna koncesija i to kod krčenja onih državnih šuma, koje ne graniče sa privatnim zemljištima. Ekonomske odredbe za državne šume nadopunjene su ... i onim ustanovama, koje su bile sadržane već u rudarskom zakonu za Srbiju, a odnose se na iskorišćivanje državnih šuma po rudarskim preduzećima. Tim je ustanovama cilj, da se državnoj šumskoj upravi zasigura zakonska ingerencija i na te šume. |