DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Zakonodavstvo


osnovna nit one velike i različne materije, koju obuhvata zakon o šumama.
Da se ne ponovi ova griješka predložili smo, da se prije svega provede generalna,
a za njom specijalna debata. Ovaj je predlog prihvaćen te je prema tome
i tekla sama rasprava.


Poznato je iz dosadanjih rasprava, kolike su i kakove su teškoće , koie
stoje na putu donošenju novoga zakona o šumama. Mi ne ćemo na ovom mjestu
ulaziti u prikazivanje tih teškoća, mi ćemo povući samo konačne zaključke, koji
odatle rezultuju.


Posjedovn i odnosi, u koliko se odnose na šume, moraju biti re~
gulisani prije donošenja općeg zakona o šumama. Prema teme ne može se u
jednu cijelost povezati opći zakon o šumama sa pitanjem ograničavanja šuma u
Srbiji te izlučivanja općinskih šuma i ispaša u Bosni i Hercegovini. Jednako i
pitanje velikih posjeda ne sipada u zakon o šumama. Iz toga razloga izlučem
su iz projekta oni dijelovi, koji su imali da regul´išu pomenuta pitanja. Komisija
je naglasila potrebu regulisania tih pitanja, no smatralla je da to treba učiniti —
u koliko to je već nije učinjeno — posebnim zakonima, koji treba da budu doneseni
prije zakona o šumama.


Šumarsko-privredne prilike naše otadžbine tato su različne, da ih nije
moguće obuhvatiti drukčije već samo okvirnim zakonom, to će reći
takovim, koji sadržaje sva najvažnija osnovna načela. Sav
ostali detalj treba prepustiti uredbama po čl. 94. Ustava, pravilnicima a eventualno
i specijalnim zakonima. U toj je tačci pobijedilo gledište većine našega
udruženja, koje -je konsekventno tražilo ovakav obim zakona i prema tome donijelo
svoj projekat. Dosljedno tome otklonjen je predlog manjine, koja je išla
za vrlo detaljnim zakonom.


Pridržan je čitav dispozitivni dio projekta većine. To će
reći pridržan je isti raspored materije. Ovo je naročito važno za poivllačenje
granične linije između šumarske policije i ekonomisanja šumom. Projekat većine
stao je na gledište čl. 37. Ustava, koji traži, da se nitko ne smije koristiti svojinom
na štetu općenitosti. Ovu skrb za općenitost vrši šumarska policija, a samo
ekonomisanje vrši sopstvenik sam ili pod nadzorom svoje nadzorne vlasti.
Anketa je prihvatila isto gledište te je iz ministarskog projekta; izbacila sve one
ustanove, koje se odnese na ekonomisanje šumom. Time je okončana i ona načelna
borba, koja se vodila u našoj stručnoj ´javnosti pod imenom konzervatlzma.
Spašeno je dakle načelo, da demokratska država u ograničavanju privatne svojine
ne ide dalje od one linije, koja stoji na granici javnih interesa i garantovanja
privatne svo´jine.


Usvojeno je načelo, da je država kao sopstvenik š u m e
ravna — u policijskim ograničenjima svakom drugom sopstvenik u.
Učinjena je dakle razlika îzmedu države kao imperija i države kao sopstvenika
šume. Tim je anketa sankcijomsala gledište većine u ovom predmetu. Učinjena
je samo jedna koncesija i to kod krčenja onih državnih šuma, koje ne graniče
sa privatnim zemljištima.


Ekonomske odredbe za državne šume nadopunjene su ...
i onim ustanovama, koje su bile sadržane već u rudarskom zakonu za Srbiju,
a odnose se na iskorišćivanje državnih šuma po rudarskim preduzećima. Tim
je ustanovama cilj, da se državnoj šumskoj upravi zasigura zakonska ingerencija
i na te šume.