DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1925 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Zakonodavstvo


Nije prihvaćen prediog, da se zakonom o šumama predvidi donošenje
specijalnog zakona za izradjivanje državnih šuma u vlastitoj režiji.
Tim je indirektno rečeno, da je prosuđivanje toga pitanja prepušteno egzekutivi
dakle Ministarstvu i Direkcijama.


Šume opterećene servitutima nisu bile u ministarskom projektu
tretirane zasebno. U toj glavi ministarski je projekat odstupio od projekta
većine. No kad su fcvijestioci iznijeli razloge sa kojih su te ustanove potrebne,


komisija je iznova unijela te ustanove u zakon.
Glava o krš u i goletima , diobama , zadrugama , nastavi ,
prosvjećivanju , šumsko m fond u i šumarsko m savjet u
nisu pretrpjele nikakovih bitnih izmjena.


U šumskoj upravi komisija je — u skladu sa zakonom o Opštoj
Upravi i intencijama gcsp. Ministra Šuma i Rudnika — stala na gledište većine
udruženja te predvidjela unifikaciju samo u najvišoj instanci, a bifurkaciju u .
žim instancama.


Kod kaznenih nared jenja zadržano je u cijelosti gledište nacrta
većine. Kod toga valja napose naglasiti još ovo. Projekat kaznenog zakona
previdio je važnu činjenicu, da su protupravna djela protiv imovine, koja se
odnese na šumu i njene proizvode, zaista djela »sua generis« te da ona kao takova
bezuslovna traže i neke posebne norme. Pošto kazneni zakon nije donio
ovih normi, nastala je nužda, da se one unesu u zakon o šumama. Uslijed toga
zakon o šumama u svom kaznenom dijelu po svem obimu vrlo je znatan. Mi smo
uvjereni, da to nije cd koristi po pravno jedinstvo, no znamo, da je to nužna
posljedica ponestatka opće unifikatorne osnove naših zakona. Konačno je ta
nužda izbila i iz činjenice, da do danas još nije izradjena osnova policijskog zakonika.
Sa praktičnog gledišta mislimo, da je zgodnije da je zakon o šumama
obuhvvatio i ovu materiju.


Otklonjen je prediog, za koji se toliko zalagala manjina našeg udruženja.
da se pitanje oštećivanja šuma po plinu i dimu unesu u zakon
t> šumama. Učinjeno je to sa razloga, koje smo već u svoje vrijeme osvijetlili te
štete jednako su važne po zdravlje čovjeka kao i po ostale vrste kulture, dakie
se moraju obuhvatiti ustanovama zakona o gradjevnoj policiji).


Otklonjen je prediog manjine, da se u zakonu o šumama dones u pr e-
p i s i o p 1 a v 1 j e n j u i s pl a v 1 ja n j u. Taj se prediog nije mogao prihvatiti
sa razloga, što se rukovanje vodama i vodnim napravama mora izvršivati sa
jednoga mjesta, a na osnovu zasebnoga zakona. U tom našem gledištu utvrdila
nais je odluka Državnog Savjeta cd 24. III. 1923. br. 510.


Konačno smo predložili, a anketa je to prihvatila, da se skrene pažnja
ministarstva šuma i rudnika na potrebu donošenja opširnoga obrazloženja
zakona.


Nije bilo moguće uvažiti prediog, da se u zakonu o šumama donesu i posebne
odredbe protiv korupcije. To nije bilo- moguće učiniti sa razloga,
što to pitanje spada po svojoj prirodi u zakon o činovnicima gradjanskoga
reda. Potreba donošenja ove odredbe otpada još s razloga, što se sprema i tako
poseban zakon protiv korupcije te što ministarstvu šuma i rudnika, kao najvišoj
šumarskoj vlasti i bez tih odredaba stoji na rasploženju disciplinarni put.


Time je prethodno završen jedan važan period ne samo u radu našejra
udruženja, već i u radu naše državne šumarske politike uopće.


UgrenovîC.