DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1925 str. 37 <-- 37 --> PDF |
....... . ..... u i ....... . ...... g i ................ ........ ....... . .... 1926. .... ... ... ......, ...... he .. y .... ....... .... 1926. ...... ............... ........ ........ ..... .. ............ ...... .... im .......... ......... . ...... ..... .... ......... .............. ............ ... je ...., .. he ... ....... . ........ .... ....... .... je ........ no ................ ......... .. ............ y .... ...... .. .. .... ..... ............. ......... .......... ... .. .. ..... ......... . ......, ... .. .. ....... ........ .... ......, .... .. ......... . .. ................ ........ y ..... ....... .. ....... (.... ....... y ..... 4., .... 253.—256.). . .... ... .. ......... ...... .. ce . ...... . . . . . . a . .. u . a, .... .. .. ........ .. .......... . ........... ....... ............. .. .......... y ................. ........ ....... a ..... . y ..... ...... Ha ........ .... ..... ...... .. .... ........ ....., ......... " ........ ... n ..... ...., .... .. ....... .. ....... . ...... .... .. 50 .......... ....... na ......: »comité du Congres International de Sylviculture« a Rome, Institut International d´ Agriculture (Villa Umberto I. Rome). ........ ........ ....... .. ........ ..........: ....... . <......) ... ..... . . . u . . . . . . . ., .. ......., ........ . ... . . . . y . . . . a, ..... im . . . . y . . . . a . . . . . . . . . . . a . . ...... . a im ..... .........., .... he .... .......... y ......... Ono je ..... ........ ......., .. ....... .. . y . a . . . . . . . . a . . . . . . . y . . . . . . y . y . y . . a . . . y ....... .. .. .. ....... ........ .. ........... .........., ...... ........... n ......... na ...... ...... ... ......., .... .... ..... ...... .. ........ ....., .. 1. ...... y ... .. ...... ...... — ..... ..... ....... ......... ...... — ..... .. 50 . . a .. ........ 2. .. ... ......... . ........ ....., ....... ..... . . . . y . . . . y . y ...... . ......, .. .. ...... ... ...... ........, ... ... ............ 3. .. ... ...... .. .. ....., .. .. .. . . . . . . . . . . a eue u . . . . . . . . . ... he .. ...... ..... BOTANIČKE EKSKURZIJE NA LIČKU PLJEŠIVICU. Geografski položaj Piješivice, koja se veže na jugu s Dinarom i Velebitom te dodiruje s jedne strane Kapelu, a s druge strane zapadne bosanske planine, cdrazuje se i u njezinoj flori i vegetaciji. Plješevica nije uprkos mnogih odličnih radova do danas floristički poznata, jer je većina istraživača proučavala samo vrh Gole Piješivice. Jedini je |
ŠUMARSKI LIST 6/1925 str. 38 <-- 38 --> PDF |
382 ....... . ...... R . s s i pošao u druge nepoznate krajeve i svojim osnovnim istraživanjem udario bazu daljnjem: radu. Oblast Plješivice fanerogatnski slabo je poznata. Kriptogamski ona nije uopće bila proučavana. Priznanja i hvale je vrijedno nastojanje naših botaničara da floristički prouče Plješivicu. No napose treba pohvaliti Interes, koji oni priklanjaju šumi. U cilju proučavanja ličke Plješivice izlazio je mnogo na teren g. dr. I. Horvat, pristav botaničkog 8n~ stituta na Zagrebačkom univerzitetu. Rezultat svojih ekskurzija i istraživanja iznio je u javnom predavanju, što ga je održao ovih dana. Predavač je prikazao osobitosti u flori Plješivicena osnovu svojih istraživanja posljednjih godina. Ta flora sastoji pored brojnih poznatih vrsta napose i od mnogih vrlo rijetkih. To su s jedne strane biljke značajne za naše južne krajeve, ostaci iz vremena tercijera. S druge su strane zanimljivi rijetki reprezentanti alpinsk e flor e i oni iz eurazijskih visokih planina i arktiisa, koji su se doselili ovamo u doba g 1 a c i j a 1 a, od kojega je inače naši krajevi ostali dosta pošteđeni. Mnogo manje nego li flora bila je poznata šumska vegetacij a Plješivice, koja je jednako značajna i osobita. Dva su najvažnija fenomena u vertikalnoj razgrani planine. To su donje i gornje granice šume. Prva, donja granica, uvjetovana je klimatskim (suša) i biotskim faktorima. Gornja granica šume klimatskim (studen, vjetar, jako svjetlo) i tektonskim faktorima. Između tih dviju linija razvija se prašuma u svoj svojoj prirodnosti, bogatstvu i krasoti. Predavač se napose zadržao´ u promatranju ovih šuma pokazujući na razne faktore ,kojima uslovljen njihov život i rast. Ti su u jednu ruku klimatski a u drugu ruku biotski (konkurenca pojedinih vrsta drveća). Napose je zanimljiv tip t. zv. mješane šume, koja predstavlja po stanovitom svatanju primarni tip šume u našim krajevima za razliku od sjevernih i alpinskih, gdje obično prevladava u sastojim jedna vrsta. Predavaču su u jednu ruku služili kod proučavanja ovoga pitanja čisto šumarski podaci, što ih je dobio od nadležne taksacije, a u drugu ruku tačnO´ ispitivanje nižega rašća, pa i mahovina. Predavač pokazuje, kako je ovo pitanje važno sa teorijske i praktične strane, jer upućuje na sukcesije i konkurencu pojedinih vrsta. Prema gornjem rubu šume javlja se klekovina bora (Pinus mughus) jele i bukve, a konačno se i ona gubi u livadama, kamenjarama i krševima koji su jednako zanimljivi po svome florističkom sastavu i svojoj fizionomiji. Predavač je sa priznanjem naglasio, da su mu kod njegova rađaj u terenu, mnogo bili na ruci šumari otočke imovne općine, koji su obavljali taksatorske radove u sjevernom dijelu Plješivice. Imovina općina Otočka, dala je predavaču i pripomoć za oba,vljanje terenskih radova te mu je samo tako bio omogućen dulji boravak u terenu. Ova će se geobotanička istraživanja nastaviti i proširiti. Na koncu je predavač demonstrirao veliki broj zanimljivog bilja iz flore Plješivice, a zatim prikazao najvažnije scenerije i vegetacijske tipove projekcijom slika na platnu. Mi sa trostrukom radošću bilježimo ovo predavanje. Jedno zato što možemo konstatovati, da je interes naših naučnih radenika za šumu i njenu biiologiju i ekologiju konačno oživio. Drugo je, što konstatujemo, da se našao jedan vlas ik šume, koji je shvatio važnost i vrijednost naučnog rađa po šumarstvu te. |
ŠUMARSKI LIST 6/1925 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Zakonodavstvo je novčanom pripomoći omogućio izvođenje istraživačkih radova u terenu. Treće: i naši drugovi, koji su radeći u taksatorskim vanjskim radovima išli na ruku predavaču, dokazali su da i mi iako privrednici, treba da trajno održavamo veze sa onim naukama, koje čine osnovicu našeg produkcijonog rada i podizanje i gajenje šuma, a to je u prvom redu botanika sa svim njenim ograncima. Povodom knjige Ing. A. Ružica: Nacrt Zakona o Šumama i Zašumljavanju. Ljubljana 1925. Vraćamo se još jednoč na ovo pitanje povodom važne publikacije vrijednog našeg druga, šumarskog savjetnika inženjera Ružica, o kojoj smo samo kratko referisali u broju 4. Ne činimo to zato, da bi se upustili u polemisanje o pitanjima, koja smo već raščistili na drugom mjestu. Ne kanimo ponavljati sve one argumente, koje smo iznosili u ovo poslijednje tri godine, braneći lojalno i dosljedno naše uvjerenje. Vraćamo se na knjigu kolege Ružica, da damo izražaja našeg poštovanja golemoj ljubavi i idealizmu, koji provejava njegov rad, iako između pisca i nas postoje neke razlike u gledanju na osnovna pitanja naše šumarske politike. Mi duboko cijenimo svačije lično uvjerenje kao i onoga, u čijoj je duši niklo to uvjerenje. Nitko nam ne može zamjeriti, da isto to pravo tražimo i za svoje uvjerenje. Dajući izražaja svome uvjerenju o ovoj knjizi neka nam bude dopušteno da se zadržimo na nekim konstatacijama i objašnjenjima. Smatramo da je time završena rasprava ovoga pitanja. Autcr bi najradije da svoj nacit zakona nazove »Narodni zakon o Šumama «. Mislim, da se ne će naći nitko u našim redovima, tko bi mogao da vagne inponderabile: u čijem od poznata dva nacrta ima više ljubavi za narod i otadžbinu. To se ne bi dalo izvršiti presto s razloga, što te razlike u opće nema. Dakle o takvoj razlici ne može ni da bude riječi. Može se samo govoriti o razlici u količini šumarskog idealizma , na osnovu kojega su građeni ti projekti. Tu treba svakako dati prvenstvo piscu gornje knjige. On je čisti šumarski idealista, koji u svojoj ljubavi za šumu ide vrlo daleko. On n. pr. strahuje pred krčenjem šuma na relativno šumskom tlu, iako debro zna, da je sve naše poljoprivredno zemljište nastalo zapravo dugim istorijskim procesom krčenja šuma. On u toj ljubavi pojam pustošenja gradi široko i proteže ga ne samo na tlo, već i na sastojinu. Pisac je u tome toliko idealan, da — ne poznavajući naših općinskih šuma — i ne primjećuje, kako bi na taj način najveću kategoriju pustošnika davale zapravo naše male općine. Njihove šume, a naročito njihovi šumom obrasli pašnjaci često i nisu drugo već — pusto pustošenje. Pisac kod toga i ne zapaža, da bi se na osnovu takovog kodifikovanja morala krutim policijskim bičem radi »pustošenja sastojine« slomiti šija oneg malog slovenačkog čovjeka, koji sijekući smrekovu sastcjinu od 5—10 godina dobavlja »božična drvca ili onog bosanskog seljaka, koji bi bez »šubaraka i skresaka« jedva ostao živ. |