DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1925 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Trgovina i industrija 447 CARBURANT NATIONAL. U prošloj godini osvrnuli smo> se u dva maha opširnije na ovo pitanje, koje e u Fruancuskoj, gdje je i pokrenuto, još uvijek jedno cd permanentno gorućih >itanja. Za njega vlada uopće interesovanje kako Države — Ministarstva Prosvjete, Ministarstva Rata, Ministarstva Poljoprivrede, Ministarstva Javnih Ralova — tako i privatnika i industrijalaca, konstruktora, kemičara, mehaničara i ;ijelog javnog mnijenja. Kolik značaj i važnost se pridaje ovome pitanju, najbolje pokazuje činjelica, da je mjeseca oktobra prošle godine, na predlog jednog narodnog zastupnika, komora usvojila i odobrila kredit od 500.000 fr., iz kojega će se isplaćivati mgrade svakome, ko bude doprineo usavršavanju i povoljnom´ riješenju ovoga čitanja. Ipak Država prednjači organizirajući česte izložbe i kongrese. Ovima je ilavni cilj, da se popularise ovo pitanje i da se dâ impuls, kako bi se našao édan posve jednostavan a potpuno savršen način uporabe jedinog domaćeg produkta za pogon motora mjesto benzina, petroleja i drugih njegovih derivata, jtranog porijekla, jer samo na taj način sigurnost zemlje — naročito narodna jdbrana — ne može biti ugrožena ili čak onemogućena, u slučaju kakvog novog konflikta. Tako je riješenjem Ministarskoga Savjeta od 30. maja 1924. predviđena sa jesen izložba traktora poljoprivrednih i kamiona vojnih, pokretani h generatorom za drvo i drveni ugljen. Organizaciju ove izložbe povjerio je Ministar Poljoprivrede Centralnom Komitetu za mehaničku obradu. I doista u vremenu od 30. IX. do 5. X. 1924., Centralni Komitet organizirao ie u blizini Versa´a Izložbu i Kongres narodnih karburanata. Kongres se obdržavao u Parizu 2. i 3. listopada 1924. Na kongresu su izučavana pitanja, koja se odnose na način transformiranja mineralnih i bilinskih materija, narodnog porijekla, u Karburante, sposobne da se upotrebljavaju za motore na eksploziju ili za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem. Izložba je bila podijeljena na dvije sekcije: jedna kemije, a druga mehanike. U sekciji kemije bio je izložen materijal, koji bi imao nadomjestiti petrolej i druge njegove derivate. Taj materijal je dobijen na tri razna načina: Bergin50v, od bituma i katrana na jedan način, te od ugljena (kamenoga) na drugi način. Zatim način Andry-Bourgeois i Oliver, (komprimirani produkti drveta, koji — iza dvojnog karboniziranja — čine brikete, ili grumuljice, čija cijena ie niža od cijene drvenog ugljena). Te način Mailhe, koji se sastoji iz sintetičnog dobijanja petroleja katalizom< bilinskih i životinjskih ulja. No sva tri ova načina nemaju nikakove momentané praktične važnosti, ier su suviše skupi, te ostaje kao jedini način uporaba drvenog ugljena. U sekciji mehanike bio je izložen izvjesni broj generatora, (»A u t o g a z« »Renault«, »Vierzon«, »Fayole«, »Malbay« il »D i e t i c k e r«). Pored generatora u ovoj sekciji bile su izložene i peći za karbonizaciju drveta: Magnein i ona Delhommeau, o kojoj je bilo govora na ovom mjestu u broju od kolovoza prošle godine. Pitanje uporabe generatora sa drvenim ugljenom´, tretirao je na ovome kongresu g. Auclair, predsjednik Komiteta, rekavši, da male modifikacije na ovim generatorima, koje se žele, mogu biti vrlo* lako´ učinjene i da se može smatrati problem uporabe generatora kod pokretanja automobila kao riješen. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1925 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Trgovina i industrija G. de Boistesselin, izložio je Kongresu, u jednom dopisu »Francuska šuma i narodna sigurnosti, sretstva na drvenom ugljenu i potrebe na tekućinama. Francuska uvozi godišnje 6 milijona hektolitara tekućina, što predstavlja 450.000 tona. To bi se moglo nadomjestiti sa 450.000 tona drvenog ugljena, koja količina bi mogla biti dobijena karbonizacijom samih otpadaka, koji za sad ostaju neiskoriščeni na sječinama. Osim drvenog ugljena, šuma nam daje još i acétate i metilne alkohole. Šume Francuske mogle bi nam davati osim 450.000 tona drvenog ugljena za nadomještanje tekućine još i 6 milijona hektolitara alkoholai, potrebnog za pravljenje baruta. Koliko je pitanje generatora sa drvom i drvenim ugljenom, primaklo se :svome konačnom rijcšenju, najbolje svjedoci gosp. Hardel-a, i-ngenieur-chefa Mostova i Puteva pri Ministarstvu Javnih Radova, u listu »La Liberté« od 16. X. 1924., koji kaže, da je uporaba drva i drvenog ugljena u generatorima automobilskih kola skoro ostvarena. Još samo malo snrjetnje u pojedinim dijelovima izvjesnih aparata. U ognjištima drvo sagorijeva i ostavlja pepeo. U generatorima postaju katrani, koji ulijepe motore, a pepeo postaje prašina mineralna, koja motore kvari. Ali postići će se i to, da se plin očisti ili načini ugljen bez katrana. Može da bude skladišta i oznaka specijalnih ugljena za automobile, kao što ima danas skladišta i oznaka tekućina, a to u toliko lakše, što će prvi potrošači biti oni traktori i kamioni, koji čine prayilne kretnje na malim prostorima. 24 kolovoza 1924. obdržavana je i jedna izložba drvenog ugljena, priređena po Udruženju poljoprivrednika Selommes-a, na kojoj su bile izložene razne peći za karbonizaciiju drveta, kao i različiti generatori za drveni ugljen i mnogi kamioni, traktori i automobili turistički, pokretani ovim generatorima, dopunjavali su ovu izložbu drvenog ugljena. Pored konstruktivnih pitanja, koja stoje u vezi sa uporabom drva t drvenog ugljena za pogon motora, važno je i pitanje Karbonizacije drva. Svi dosadašnji načini vrlo su nespretni i nerentabilni, pošto, se svi suvisli produkti — metilni alkoholi — gube, radi čega je isto tako velika pažnja poklonjena i pitanju karbonizaci´e drva, jer današnja proizvodnja drvenog ugljena*, načinima primitivnim i nerentabilnim, dosiže tek 150.000 tona godišnje, dok bi uz normalnu eksploataciju francuskih šuma. ta proizvodnja mogla da dosiže do 1 milion godišnje. U tu svrhu publikovana je u službenom, listu odluka Ministarskog Savjeta od 19. XII. 1924., kojom se otvara Kiukurs pokretnih peći za karbonizaciju u šumi, na samim sječinama. Konkurs se imao obdržavati u mjesecu junu 1925., a organiziran je po: M´nistarstvu Poljoprivrede — Generalnoj Direkciji Voda i Šuma, — (Ministarstvu Trgovine i Industrije — Direkciji Špiritusa i petroleja — u saradnji sa Ministarstvom Rada i Nacionalnog ureda za naučna ispitivanja f pronalaske. Prelimiuovani su pokusi sa a) sječe nicama, eksploatisanim od novembra 1924. do aprila 1925., b) sječenicaima skorašnjim i c) sa granjem. Pokusi će trajati za a) osam dana, za b) četiri dana i za c) četiri dana. Siečenice složene i granje povezano u snoplje, na sćečini, staviće se konkurentima besplatno na raspoložbu, dok će produkti ostati za državu, a jury ima da ocijeni valjanost produkata. Istovremeno će se obaviti pokusi pokretljivosti — prenošljivosti — aparata po jednom šumskom putu određene duljine. Aparati će se Masirati po }ury-u prema cijeni, uporabljiyosti i kvalitetu ugljena. Biće tri razreda nagrada: I. 12.000, II. 8000 i III. 4000 fr., ako jury usta |
| ŠUMARSKI LIST 7/1925 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Trgovina i industrija 44l> novi, da ovi aparati mogu normalno funkcionirati u šumskim eksploatacijamaproizvoditi ugljen, kojega cijena neće biti velika. Konkurenti, koji ne dobiju ni jednu od ovih triju nagrada, biće oštećeni dobijajući po 100 fr. za svaku tonu izrađenog ugljena i po jury-u priznatog uporabivim. Istodobno sa ovim konkursom Komisija za karbonizaciju prirediće u Servan- Livry seriju pokusa sa generatorima raznih tipova za drveni ugljen različitih vrsta. Ovi pokusi će imati u vidu naročito analizu goriva, njihov otpor sudara, analizu plinova izlučenih i petroleja dobivenog, mjerenje snage i svih karakteristika funkcioniranja. U Nivernais vršeni su u oktobru prošle godine pokusi sa armiranim pećima sistema Leyden za destilaciju drva. Ove peći su sastavljene iz platforme, na kojoj je prava peć podignuta. Jedan sistem cijevi odvodi tekućine, proizašle iz. drveta u raskatrenjak; drugi sistem cijevi odvodi paru u kondenzator, da bi se izbjegla njena dekompozicija toplinom peći. U jednom pokretnom cilindru — koji ima za cilj, da preobrati plinove u paru — cirkuliše neprekidno u vidu fine kišice, oko 50 1. cinkova klorida. Plinovi peći, pretvoreni u paru daju se lako rashladiti u jednoj posudi za kondenzaciju. Pad temperature u ovom cilindru za ispiranje i u posudi za kondenzaciju tako je potpun, da pare, napuštajući aparat, imaju temperaturu 7—11°. Ove pare se sastoje u glavnom iz methylnih alkohola i furfurola, a sprovedene u jednu kacu, punu vode, apsorbirane su bez ikakvih teškoća i gubitaka. Množina sakupljenih tekućina dosiže 40% drva i dobije se ugljen bez mirisa i bez kiseline (po 14 vreća od 7 pr. m.), i katrana (do 5 kgr.). Produktu dobijeni ovom destilacijom, čisti su i laki za ispravljanje prečišćavanje Cs H» .. — sirćetna kiselina — nema neprijatan vonj. Osim toga ove peći daju još i taninske materije, amidofenol i furfurol. Za 35 pr. m. drva, trošak iznaša 800 fr., a dobitak 2800 fr., što iznosi dobit od 2000 fr. dnevno1. Jedan aparat sa 3 plate za 75 pr. m. stoji oko 50.000 fr., a dobit ostvarena dopušta brzo amortiziranje. Aparat nema potrebe za nadničare, a rad ugljara je vrlo jednostavan, a ugljen je čist od katrana. Aparat sa jednom platformom stoji do 25.000 fr., a može upotrebiti 25 pr. m., za 3 dana, te 50 pr. m. za tjedan dana, na mjesto 7 pr. m. koliko izrade peći do danas u porabi. Iz naprijed izloženog vidi se jasno koliko je ovo pitanje važno za Francusku, i možebit ni jedno pitanje do danas nije angažoivato tako svestrano ne samo Državu, već upravo cijelu naciju. I ako je ovo pitanje pokrenuto1 prvo u Francuskoj i smatra se tamo kao jedno od najvažnijih nacionalnih pitanja, ipak i van granica Francuske radi se na ovom važnom poslu, naročito u zemljama, koje nijesu srećne da posjeduju izvore petroleja, o čemu smo već progovorili na ovom1 mjestu u jednom broju od prošle godine. Pored toga što je gorivo za pogon vojnih, turističkih, trgovačkih i industrijskih automobila, kamiona i traktora, važno pitanje normalizacije i stabilizacije narodnih financija, isto tako je ovo gorivo važno pitanje i za zemljoradnju, za koju se iz dana u dan sve više dovede u sklad sa njenim potrebama — električno obrađivanje — elektrifikacija u krajevima sa brzim vodama i mehaničko obrađivanje mašinama uz pogon goriva: benzina, petroleja, mineralnog ulja, vodene pare i drvenog ugljena. Stevan Ivanović, Osijek, ožujka 1925. kr. šum. povj. |