DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1925 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Praktično uređivanje šuma Svaki je kompleks u nacrtu razdijeljen sastojinskim i odjelnim granicama, putevima, potocima, drugim kulturama i t. d. Glavni i pobočni prosjeci, putevi i potoci samo se onda računaju kao posebne plohe i pribrajaju šumom neobraslome tlu, ako su široki bar 3 m — inače se priračunaju susjednim sastojinama. Sastojinske i odjelne plohe odrede se najbrže polarnim planime trom. U kompleksu poznate veličine podijeli se razlika između zbroja sastojinskih ploha i ukupne površine kompleksa na pojedine sastojine i to srazmjerno prema njihovoj plosi. Za podatke o plohama dovoljna su dva desetična mjesta. Razvrstane po odjelima i sastojinama unesu se sve plohe u po sebni registar o plohama ili — što je bolje — izravno u opis sastojina (sastojinku tablicu, str. ). Konačno se u zbroju ploha rastavi šumom obraslo tlo od ostaloga, pa se iznesu njihove ukupne plohe. Korisno je, da se u opisu sastojina pri koncu svakoga odjela ili distrikta, revira i t. d. zabilježi crvenim mastilom ploha šumom neob rasloga tla. 9. OPIS POLOŽAJA I TLA. Svrha je uređivačeva rada u prvome redu, da se sastavi po mogućnosti tačan opis sastojina (sastojinska tablica str. ) ili kako se on još zove specijalni opis sastojina. Za svaku sastojinu treba ustanoviti na str. navedene podatke i unijeti ih po mogućnosti u posebni procjenbeni priručnik (taksacijoni manual) ili po ustanovljenju masa izravno u opi s sasto jina.* U tome opisu dobije obično jedan od prvih stupaca naslov »položaj i tlo«. Što se u tome pogledu može ustanoviti već pri obilaženju i unijeti u priručnik, treba da se unese što kraće. Često omiljelo opširno opisivanje bez svake je svrhe i koristi. Položaj se sastojine obilježi navadanjem nagnuća terena i strane svijeta. Dovoljna je jedna riječ kao: »blago« (do po prilici 10%, »srednje« (do po prilici 20%), »strmo« (do 30%) i »vrlo strmo«. Ekspozicija se označuje uobičajenim kraticama za strane svijeta: zapad, sjeveroistok — Z, SI — (W, N0). Geognostičko podrijetlo tla (podaci o temeljnom kamenju, stupnju rastrošenja) i najviše zastupana kemijska i fizikalna svojstva tla (vapneno tlo, stupanj dubine, spojnosti, vlage i sadržine humusa) navedu se najbolje već u općemu opisu šume (str. ?). U manualu i kasnije u opisu sastojina trebati će osobito istaknuti samo ekstrem e kao: »vrlo mokro«, »duboko pjeskovito tlo«, »kamenje jako izbija na površinu«. Stupanj dubine izražava se obzirom na to, kako djeluje na vrst drveća kao vrlo duboko (preko 1 m), duboko (0.75—1 m), srednje duboko (0.5—0.75 m) i plitko. Isto se tako kratko opiše posebna vrst pokrova tla. Pri karakteristici sječina navede se n. pr.: »vrlo jako zaraslo malinom ili pri pro |