DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Krajiške imovne općine 511 -čuvanja, njegovanja i bolje upotrebe šuma kod seljaka, oko potrebe šuma i važnosti Brodske Imovne Općine za kulturni, socijalni i gospodarski napredak onoga kraja. Imovne su Općine do sad učinde vrlo malo za popularizovanje šumarstva i ako su za to imale i dovoljno razloga i dovoljno novčanih sredstava. Što su Imovne Općine do danas sačuvane, nije zasluga samo uživaoca šuma, već u prvom redu požrtvovnih šumara, zatim snage zakona. Dobar dio pravoužitnika nije bio osobito sklon, da uščuva svoje šume, nikada se nije mogao pomiriti sa uređenjem tih šuma, zavedenim redom i upravom. Trajno je imao centripetalnih težnja ne možda u smislu moguće pravilne i pravedne dekoncentracije, već u smislu diobe, a kasnije rasula, stvorivši Zemljišne Zajednice, koje bi zadesila ista sudbina kao i gotovo sve ostale Zemljišne Zajednice. Šume bi se iscrpile, pojedinci bi se na čas pomogli, tlo bi ogolilo, a ostali slabi pašnjaci, od kojih ne bi bilo osobite koristi. Na žalost, još veći dio našega seljačkoga naroda u Krajini nema smisla za zajedničko dobro, a ne će da još skoro ni imati, jer shvatanje, smisao i ljubav za zajednicu dolazi sa kulturnijim stanjem. Kod nas su danas u tome prilike slične onima u Njemačkoj u 17. i 18. vijeku, a izražene u riječima »communio mater discordiarum«, ili »negotia communia communiter negliguntur«. Upravo je zato bila dužnost uprave Imovnih Općina, koje su do sad izdale znatne sume za opće kulturne, socijalne, ekonomske, humane svrhe svoga područja kao i izvan njega — poraditi i oko popularizovanja Imovnih Općina i šumskog gospodarstva u opće. Nije mi poznato, da bi koja Imovna Općina izdala popularno napisanu knjižicu osvom trošku u kojoj bi prikazala postupak, svrhu, razvoj i stanje svoje imovne općine. Jedini pokojni šumarnik Hinko Begna kod Križevačke Imovne Općine napisao je u Šumarskom listu u g. 1911. monografiju Imovne Općine pod naslovom: »Križevačka imovna općina u slovu i broju«. Za uspomenu na 50-godišnjicu Brodske Imovne Općine naumio sam bio sa gg. Markićem i Crepićem izdati jubilarnu ilustrovanu knjižicu o gospodarsko-kulturnom značenju Brodske Imovne Općine, o njezinom postanku, razvoju i današnjem stanju. Inače je štampano više knjižica o Imovnim Općinama redovito povodom raznih napadaja na upravu i gospodarstvo pojedine Imovne Općine. Od kako postoji Brodska Imovna Općina, izgleda, kao da je kod nje najnemirnije. Ovaj nemir, značajan za t. zv. bogatije općine, ne potiče iz samoga naroda, već, kao što to obično biva, od nezadovoljnoga činovništva, koje iz ličnih sitnih motiva suflira pojedinim nezadovoljnim predstavnicima Imovne Općine razne nepravilnosti uprave. Pojedinci ovomu nasjeda:u i stupaju u akciju protiv uprave, a daju im podstreka takvi nezadovoljnici. Psihološki je razumljivo, zašto se mase lako pokreću, ako se radi o navodnoj zaštiti a pogotovo proširenju njihovih prava. Ovaj nedopušteni rad bio je bliži povod za izdanje spomenute knjižice. Kod Brodske Imovne Općine došlo je do nelegalne organizacije pravoužitnika tako, da su jednovremeno postojala dva predstavništva |