DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Praktično uređivanje šuma


3. Ovi se po tablicama određeni boniteti smatraju definitivnima
(ako ne traže osobiti odnosaji da se provede izravnanje u smislu
pod a), n. ... ako vrst drveća raste na sasvim neprikladnom staništu).
4. Jednakodobne ili starije sastojine, koje se prema a) nalaze
na jednakim stojbinama doznačiti će se istim bonitetima tablice kojima
su doznačene one sastojine, koje su bile zbilja procijenjene po
visini ili masi.
5. Mlađe se sastojine bonitiraju po načinu pod a) ili po susjednim
starijim sastojinama. Ako bismo sravnjivajući ih sa bonitiranjem
starijih sastojina, razložno posumnjati o ispravnosti bonitiranja,
bonitirati ćemo ih eventualno na podlozi od nekoliko izmjerenih visina
stabala.
6. Definitivni (rimski) brojevi boniteta unesu se sada u ručni
nacrt i priručnik (manual) a dosadanji se privremeni brojevi precrtaju.
c) Izračunavanje prosječnog boniteta. Ne uvijek,
ali u nekim slučajima (str. ) je poželjno, da upoznamo prosječni
bonitet nekoga gospodarskog razreda ili od nekoliko dobnih razreda.


Budući da su bonitetni razredi za svaku vrst drveća drugi, mora
se popriječni bonitet staništa računati napose za svaku u većoj mjeri
(po prilici sa više od 20 % ) zastupanu vrst drveća. Sporedno pomiješane
vrsti drveća spoje se sa onim vrstama, koje su im po rastu najsličnije
kao n. ... jela sa omorikom ariž sa bijelim borom, javor sa
bukvom.


Izmiješane sastojine dosuđuju se onoj vrsti drveća, koja je u
mješavini najviše zastupana. Hoće li se posao obaviti vrlo tačno, razdijeli
se sastojinska površina po udjelu svake vrsti drveća, na što se
pojedini dijelovi dodijele odnosnome bonitetu.


Sada se brojke zastupanih boniteta napisu jedna pored druge,
a sastojinske plohe jedna za drugom pod dotični broj, kome pripadaju.


Zbrajanje ovih redova daje svakome bonitetu pripadajuću plohu.
Zbroje li se sada produkti ovih ploha sa bonitetnim brojem i podijeli
li se broj ovih produkata sa ukupnom plohom, đobićemo prosječni
bonitet, koji odgovara dotičnoj vrsti drveća.


Ako smo n. pr. neku mješovitu šumu, koja se sastoji iz omorike


i bora bonitirali po Schwappachovim tablicama uvrstivši još podraz


rede i ako su bili zastupani razred II. II/III, III, III/IV i IV, napisati


ćemo bonitete arapskim brojkama kako slijedi 2, 2.5, 3, 3.5, 4.


Pod ove se brojeve poredaju sve plohe pripadnih sastojina i to
rastavljeno za bor i omoriku.
Ako bi n. ... za bor iznosile sume pojedinih bonitetnih stepenova
gornjim redom 31.62, 43.50, 77.28, 68.55, 40.25. ukupno 261.20 ha.


izračunati će se iz toga poprječni bonitet za bor kako slijedi:


31.62 X 2 = 63.24
43.50 X 2.5 = 108.75
77.28 . . = 231.84