DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 32 <-- 32 --> PDF |
532 Praktično uređivanje šuma . 68.55 X 3.5 = 239.92 40.25 X 4. = 161,00 .:..´ 261.20 804.76 : 261.20 lie 3.1 Prosječni bonitet za bor iznosio bi po tome 3.1, to jest bor bi za 1/10 ili 10% slabiji od Sehwappach-ovoga boniteta III. 11. Vrst drveća i sastojinska karakteristika. 1, Za svaku sastojinu treba prilikom obilaženja po šumi ustanoviti i u manualu zabilježiti iz kojih se vrsti drveća sastoji i koje ose fa ine; ima. Razmjer smjese izražava se u desetinama. Imena vrsti drveća se krate h = hrast, bu .= bukva, ja = javor, jo = joha, jas =; jasen, om — omorika, bb = bijeli bor, cb = crni bor, a = ariž i t. d. Oznaka 0.7 om, 0.3 b znači dakle, da se sastojina sastoji iz 7 desetina omorike i 3 desetine bora. Po stastojini raštrkane vrsti drveća, koje ne dosežu ni jednu desetinu obrasta, zavode se pod oznakom nek. a (nekoliko ariževa) i slično. Udio pojedinih vrsti drveća na smjesi određuje se kod mlađih sastojina po prostoru, koji stabla zapremaju (Standraum), kod starijih po drvnoj masi svake pojedine zastupane vrsti drveća. Pri tome se uvažavaju samo one vrsti drveća, koje tvore glavnu sastojinu. Takove, koje će se kao međutimna sastojina naskoro prilikom proređivanja izvaditi ili koje će kao zaštita tla ili kao predrasti (Vorwuchs) tvoriti drugu etažu u krošnjama, ne računaju se u obrast, nego se samo navedu u sastojinskoj karakteristici. Ova sadržaje najdalje podatke o prostornome raspoređaju stabala, koji je posljedica gospodarskih mjera kao »proređeno na normalni prostor«, »pripravna sječa«, »oplodna sječa«, »rubna sječa«, >svijetla sječa«, »progalna sječa«, onda podatke o obliku smiese kao »vrsti drveća pomiješane u većim hrpama«, »35 po prilici 30 cm debelih hrastovih pričuvaka«, »bukva podstojna (im Unterstande)«, »omorikov predrast za pomlađenje nesposoban« i slično. ´ ´´-,´´´ 12. Sastojinska dob. Podaci su o sastojinskoj dobi vrlo važni za ustanovljenje prihoda,, radi čega se moraju osobito pomno odrediti. , Uobičajeno približno određivanje dobi od 5 do 5 ili od 10 do 10 godina ne može se preporučiti, jer time mnoge sastojine dođu bas na granicu dobnih razreda, uslijed čega će vrlo važni razmjer dobnih razreda dobiti neosnovani, neispravni oblik. Osobito je potrebno da se tačno odredi dob sastojina od — do o (o = ´ ophodnja) godina. Sastojine, koje su doba ophodnje već prekoračile, ne* trebaju tačno određivanja dobi, dovoljno je da se uvrste u perijodu od 20 godina, kojom se prekoračuje doba ophodnje. Radi li se o rastojinama, koje treba da se pridrže Još za cijelo doba druge ophodnje, moraju se one uvrstiti svojom pravom dobom. |