DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 41 <-- 41 --> PDF |
.......... 541 DOMAĆA Andre Perušić: »Brodska Imovna Općina«. Nekoliko crtica o sad an joj upravi i gospodarenju. 1924. Vinkovci. Schliff i drug . Skrećemo pažnju naših čitalaca, na ovu aktuelnu knjižicu, koju je napisao1 A ni d r e Perušić , kr. šumarski nadsavjetniik i poznati poznavalac Imovnih Općina uz pripomoć kr. šumskog nadinžinjera taksatora Mihovil a M a r k i ć a. Dr. Andrija Petračić: Uzgajanje Šuma I. dio, Zagreb 1925. Vlastita naklada, — Tisak Jugoslovenskog Novinskog D. D. — 308 str. Kako Uzgajanje Šuma spada medu najvažnije šumarske discipline ,vrlo se je osjećala nestašica jednog stručnog djela, koje bi razrađivalo ovo područje šumarske nauke a koje bi bilo na savremenoj visini. Za pisanje književnih djela naročito iz područja strogo stručnih disciplina zvani su u prvom redu gg. profesori Univerziteta već po svome položaju kako vis-a-vis svojih slušatelja — studenata a tako i vis-a-vis svojih drugova — šumara praktičara. U najnovije vrijeme izvršuju časno´ ovaj svoj poziv profesori zagrebačkog šumarskog fakulteta. Iza odličnog djela g. profesora Dr. Levakovića : »De n dr om et rij a«, izdao´ je g. profesor Dr. Nenadić: »Računanje vrijednosti šuma«, a sada evo izdaje g. profesor Dr. Petračić: »Uzgajanje Šuma«, I. dio. Već sama činjenica da je pisac razdijelio djelo u dva dijela jamči, da je čitav materijal opširno razrađen. Pisac je razdijelio ovaj prvi dio u tri poglavlja. Prvo poglavlje raspravlja o geografiji šuma, drugo poglavlje govori o razdiobi šumarske nauke i šumskog gospodarstva, o zadaći te o važnosti nauke o Uzgajanju Šuma. Treće poglavlje sadržaje nauku o sastoji na ma — a sastoji od dva dijela. U prvom dijelu ovog trećeg poglavlja govori pisac općenito oi stastojinama, o broju stabala u sastojim, o klimatskim odnošajjma u sastojim ! izvan nje, o glavnim vrstama drveća, koje tvore šumske sastojine te o zahtjevima pojedinih vrsta drveća na stojbinske faktore. U ovom dijelu govori pisac i o aklimatizaciji pojedinih vrsti drveća, o rastu drveća u visinu i konačno daje Dendrologiju drveća i grmlja i onog, koje čini šumske sastojine kao i onog, koje pridolazi u sastojinama odnosno u parkovima. U predgovoru napominje pisac, da je djelo sastavljeno pomoću njemačke stručne literature. Gdje je pisac doista upotrebio njemačke ili bilo koje autore, lojalno i napominje U mnogočem držao se je pisac velikoga njemačkoga ....njaka Dr. Mayera, svoga negdanjeg učitelja. Kad se govori o tako zvanim šumskim područjima, spominje pisac i Borggreve-ove navode a zatim navode Kernera. Interesantno je napomenuti, da za našu Kraljevinu pisac razlikuje pet šumskih područja i to: |