DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 41 <-- 41 --> PDF |
.......... 541 DOMAĆA Andre Perušić: »Brodska Imovna Općina«. Nekoliko crtica o sad an joj upravi i gospodarenju. 1924. Vinkovci. Schliff i drug . Skrećemo pažnju naših čitalaca, na ovu aktuelnu knjižicu, koju je napisao1 A ni d r e Perušić , kr. šumarski nadsavjetniik i poznati poznavalac Imovnih Općina uz pripomoć kr. šumskog nadinžinjera taksatora Mihovil a M a r k i ć a. Dr. Andrija Petračić: Uzgajanje Šuma I. dio, Zagreb 1925. Vlastita naklada, — Tisak Jugoslovenskog Novinskog D. D. — 308 str. Kako Uzgajanje Šuma spada medu najvažnije šumarske discipline ,vrlo se je osjećala nestašica jednog stručnog djela, koje bi razrađivalo ovo područje šumarske nauke a koje bi bilo na savremenoj visini. Za pisanje književnih djela naročito iz područja strogo stručnih disciplina zvani su u prvom redu gg. profesori Univerziteta već po svome položaju kako vis-a-vis svojih slušatelja — studenata a tako i vis-a-vis svojih drugova — šumara praktičara. U najnovije vrijeme izvršuju časno´ ovaj svoj poziv profesori zagrebačkog šumarskog fakulteta. Iza odličnog djela g. profesora Dr. Levakovića : »De n dr om et rij a«, izdao´ je g. profesor Dr. Nenadić: »Računanje vrijednosti šuma«, a sada evo izdaje g. profesor Dr. Petračić: »Uzgajanje Šuma«, I. dio. Već sama činjenica da je pisac razdijelio djelo u dva dijela jamči, da je čitav materijal opširno razrađen. Pisac je razdijelio ovaj prvi dio u tri poglavlja. Prvo poglavlje raspravlja o geografiji šuma, drugo poglavlje govori o razdiobi šumarske nauke i šumskog gospodarstva, o zadaći te o važnosti nauke o Uzgajanju Šuma. Treće poglavlje sadržaje nauku o sastoji na ma — a sastoji od dva dijela. U prvom dijelu ovog trećeg poglavlja govori pisac općenito oi stastojinama, o broju stabala u sastojim, o klimatskim odnošajjma u sastojim ! izvan nje, o glavnim vrstama drveća, koje tvore šumske sastojine te o zahtjevima pojedinih vrsta drveća na stojbinske faktore. U ovom dijelu govori pisac i o aklimatizaciji pojedinih vrsti drveća, o rastu drveća u visinu i konačno daje Dendrologiju drveća i grmlja i onog, koje čini šumske sastojine kao i onog, koje pridolazi u sastojinama odnosno u parkovima. U predgovoru napominje pisac, da je djelo sastavljeno pomoću njemačke stručne literature. Gdje je pisac doista upotrebio njemačke ili bilo koje autore, lojalno i napominje U mnogočem držao se je pisac velikoga njemačkoga ....njaka Dr. Mayera, svoga negdanjeg učitelja. Kad se govori o tako zvanim šumskim područjima, spominje pisac i Borggreve-ove navode a zatim navode Kernera. Interesantno je napomenuti, da za našu Kraljevinu pisac razlikuje pet šumskih područja i to: |
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 42 <-- 42 --> PDF |
.......... 542 «., ..... 1. R.pđr uč . ., masline,. 1 . v-Q ra, w-a-z-d a z-elenog; hr-asta.-» To područje zauzima naše otoke i primorske krajeve uiz obalu. 2. Područje hrastika i lijeske. To područje zauzima područje tijeka i siže do 500 m visine. ;,i 3. Područje bukve, koje. siže od 500-^1000 m no česta bukva zalazi? tlo alpskog pojasa. 4. Područje jele i smreke prostire se cd 1000—1500 m. 5. Alpsko područje nalazi se prosječno iznad 1500 m. ´: , / "Klimatski odnosi´ u sastojim i izvan nje odlično su´obrađeni, a tako 1 zahtjev pojedinih vrsta drveća na stojbinske faktore. Djelo dobiva naročitu važnost, jer iscrpivo* obraduje Dendrologiju, pa će — naročito studentima a i praktičarima dobro doći pri determiniranju pojedinih vrsta drva. Uz one vrste, koje tvore sastojine napomenuto je i grmlje naših šuma kao i drveće naših parkova. Tu su navedene, možemo reći, sve naše vrste od mediteranske zone do alpinetuma. Biti će, da je-pomutnjom izostala mi r ča (mvrtus italica) i veprina (ruscus aculeatus). Imajući u vidu. da je sastojina ono glavno, oko čega se kreće čitava šumarska nauka, posvetio je, pisac naročitu pažnju sastojini . Posebno i detaljno obraduje čiste sastojine a´ Posebno mješovite; obraduje sve naše domaće vrste, drva, koje tvore sastojine kao i one strane, koje su od važnosti. --- ´´. Djelo je pisano laganim stffloin i lijepim jezikom. Kad budemo imali znanstvenih rezultata iz naših šuma, moći će se razlaganja ,pisca svuda podkrijepiti sa našim podacima. Ove potrebne znanstvene rezultate s pravom očekuje pisac od našeg Zavoda za šum. pokuse. Jednako će.i izdanje Terminologije u veliko olakšati drugo izdanje ovakovog djela. Pisca treba izdašno podpomoći, da se omogući, kako bi što prije dobili drugi, đio ovog potrebnog djela.". . . Dr. Balen. FRANCUSKA H. Perriri: »Le Danemark forestier«. Extrait des .Annales de 1´ Ecole Nationale . des Eaux et Forets et de la Station de recherches et expériences forestieres. Imprimerie Berger—Le vr a u 11—Nancy—Par i s—Str as bourg. Str. 106. Primili smio izravno od autora ovu interesantnu knjigu, koju je vrijedno pročitati. Autor je šef francuske opitne stanice u Nancy-ju te je lično proputovao- Dansku u cilju studija. Danska pored niskoga procenta šumovitosti (8.4%), pored slabe gotovo nikakve visinske razgranjenosti, pokazuje neke osobitosti u svome šumarstvu One su uslovljene geografskim po´ožajem, klimom i staništem u užem smislu riječi. Posvuda gotovo ekskluzivni uzgolj visoke šume, poznata danska poreda (»éclaircie par le haut«, Reventlow), plugovi (Buch, Dodskesen, Smith) za podešavanje, pošumljavanje obalnih zona, sipina, način uređivanja šuma, zakonodavstvo, uprava, trgovina i industrija, nastava, udruženja i pregled literature. Knjiga ima lijepih ilustracija a pisana je lakim jezikom. Ugrenović.´ |
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 43 <-- 43 --> PDF |
.......... OSVRT NA NEKE STRANE STRUČNE LISTOVE IZ GODINE 1924. Centralblatt fiir das gesamte Forstwesen, Wien-Leipzig, Ex 1924. — ,. " Radi poznatih općih prilika u Austriji ne izlazi pvaj. stručni list. redovno svakoga mjeseca. — U godini 1924. izašlo je- 12 brojeva u 3 sveske i to broj: 1—3., 4.-6. i 7.—12. — Januara mjeseca 1875. izašao je prvi. broj .ovoga lista, u vrijeme, kad je poznati stručnjak R..-Miklitz bio na čelu austrijskog šumarstva, pa je godine 1924. navršio´ upravo, svoju pedesetgodišnjicu. — Sadanji redakcioni odbor ovog lista, Dr. A.. Cieslar, W.-Frick i Dr. Q. ...... osvrće se u kratko u prvoj svesci na ovu peđesetogodišnjicui, naglašujući, da je list zadržao svoje staro geslo, da podupire unapređivanje šumarstva kao nauke i.kap ekonomije. U minuloj je godini donio ovaj list ove članke iz područja šumarske nauke: a) Iz područja Uzgoja Šuma štampani su radovi : J., Dimitz: Zur Lehre von den Durchforstungen und Lichtungea , Dr. M. Schreiber: Waldbauliche Polgerungen aus Studien iiber die Variation .des Blattcharakters unserer Holzarten. Prof. A. Tolsky : Uber den Samenabfall in Weissfohrenbestanden. Dr. Léo Tschermak: Die Formen der Lârche in den osterreichischen Alpen und der Standort. --- . . Dr. Herbert Schmied: Ein vergleichender Durchforstungsversuch an Donglasstanne in den ôsterreichschen Alpea b) I z područja Čuvanja Šuma: Prof. M. Seitner: Becbachtungen und Erfahrungen. aus dem Auftreten des achtzahnigen Fichtenborkenkâfers, Ips typographus L. in ´ QberôsterJ reich und Steiermark in den Jahren 1921. bis einschliesslich, 1923. Jaroslav Ružička: Die neusten Erfahrungen uber die Nonne in Bôhmeii. Ing. Dr. Karl Havelik: Kernfaule Fichte. c) I z područja Uređenja Šuma i D e n d r o m e t r i i e : ; Dr. Wilhelm Neubauer: Die Bestandesaufnahme nach der» Verfahren des Massenmittelstammes und nach Stammklasen gleicher Masse. ing. Gustav Merker:. Uber Zuwachsprozentformeln. Dr. Ing. Josef Singer: Die Berechnung des Normalvorrates nach der naherungsweise abgeleiteten Formel: etz. Konačno je publicirana i kemijsko-fizička rasprava: Dr. P. Rušnov: Eine Betrachtung uber die yermutliche Ursache des wesentlich hoheren Aschengehaltes der Rinde der Holzpflanzen im: Vergleich zum Stamm1 und Wurzelholz. - Kako je C. B. fiir das g. Ferstwesen — i organ Zavoda za šum. pokuse, a kako se je nedavno navršilo i 50 godina od osnutka ovoga Zavoda — donosi list u 3. s,vesku (broj -7.—12.) članak izpera Predstojnika Zavoda Dr. W. Sedlaczeka: Zum 50-jahrigen. Bestehen der Forstlichen Versuchsanstalt in, Mariabrunu. Zavod je oenovan godine 1874. Vrijedno je zabilježiti, da je Zavod publikovao za vrijeme od 50 godina 390 radova iz svih područja šumarske nauke. Osvrnućemo se na članke iz područja nauke o Uzgoju Šjuma, tim prije, jer su´´mnogi´TëzutTatî i za naše´ prilike´ od česti važni za praktičnu primjenu,, a od česti mogu da posluže kao putokaz za" sfična istraživanja. Članak J. Dinrtza nikao je iz´ pbbude đanb člankom dvor. savjetnika Charbule, koji je objelodanjen u »W´erier Allg´em. Forst und J.agdzeitiing-u«. — ´Svi uzgojni radovi a navlastito prorede i progaljivanjk moraju imati u vidu ne samo sastojinu nego i tlo. — Ovo je postulat, koji ižilazi iz socijalno-ekonoms´ke |
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 44 <-- 44 --> PDF |
544 .......... važnosti šumskog gospodarstva. — Punu važnost treba dati posmatranju zakona o održanju materije, o optimalnom uravnotežavanju faktora staništa i zakona o minimumu. Doklegod ne budemo na čistu sa svim onim problemima, koji izlaze iz pomenutih zakona, treba i kod proređivanja i kod progaljivanja postupati s osobitim oprezom. — Dr. M. Schreiber, nastavlja na svoju studiju, sveska 1.—3. ovog lista iz 1923.). pod naslovom: »Beitrâge zur Biologie und zum Waldbau der Larche etz«. Donosi rezultate o ispitivanju smrčevih iglica i smrčevih izboiaka. Prof. Telsky iz Petrograda obrađuje rezultate istraživanja u šumskoj upravi Borovoje. Opažanja su vođena od godine 1911. do 1917. — Rezultati su ovi: 1. U razdoblju 1911.—1917. bio je urod borovog sjemena (P. silvestris) najbolji godine 1912. — Ako se taj urod označi sa 100 označen je urod za pojedine godine u pomenutom vremenskom razdoblju ovaj: 1911 44% 1915. 35% 1912 100% 1915 24% 1913 9% 1917 24% 1914 6% Broj zrna, koja su poispadala na 1 m? varira između 16 i 284. 2. Apsolutne nerodice mije bilo ni u kojoj godini u navedenom periodu. — Urod u Borovoje slaže se s onim u Novaja Aleksandriji — u pogledu biologije fruktifikacije, navlastito u broju zrna, što su poispadala na 1 m?. Tako je u godini 1912. u Borovoje konstatovano na 1 m2 243 zrna u Novaja Aleksandriji 240 zrna. 3. Glavno vrijeme, kao ispadaju sjemenke iz češera, — pada u mjesece maj i juni. U maju cea 60—80%. — U aprilu i julu ne može se ispadanje za svaku godinu konstatovati. 4. Metereološka opažanja zasvjedočila su, da se otvaranje češera — i u Novaja Aleksandrija i u Borovoje započinje kod srednje dnevne temperature´ od 10.5°. Sem temperature od uticaja je na otvaranje češera i deficit zasićenja; on iznaša u Borovoje kadgod i 4.5 mm. 5. Najviše sjemenki ispane po. danu — a to je u skladu sa dnevnim tokom temperature i deficita zasićenja u vazduhu. 6* Sjemenke, koje prve poispadaju; teže su za 5—10% od onih, što poispadaju na koncu. Težina se je sjemenjai godimice mijenjala. Procenat je klijavosti svega sjemenja, što se brzo sakupi, vrlo veliki1, veći od 90, a kadgod je i 100. 7. Progaljene sastojine daju obiljniji rod nego sklopljenije. To se razabire iz ovog rezultata: Obrasi: Broj sjemenki što su ispale na 1 m2 1.0 78 0.7 163 0.6 . 167 0.5 ........ 210 0.5 233 0.5 278 0.5 141 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 45 <-- 45 --> PDF |
.......... . _ _..,_.=..- . _, . 545 Opažanja su vodena i u pravcu, da se utvrdi, u koliko je donio pojedini urod tamna a . koliko svjetla zrna. Rezultat je bio oval: na pokusnom objektu I. 61.7% tamnih a 38.3 svjetlih zrna « « « .. ....% « « 33.4 « « « III. 68.1% « « 31.9 « « « IV. 56.7% « « 43.3 « « « V. 63.6% « « 34.4 u odeljku 198: 62.3% « « 37.7 Prema navedenom broj tamnih zrna varira između 56.7 i 68.1%, a svjetlih: između 31.9 i 43.3%. Poprečno je ustanovljeno: 62.4% tamnih a 37.6% svjetlih zrna. — Doneseni su podaci i o razvitku jednogodišnje sjetve iz svjetlih i iz. tamnih zrna. — Tako je ustanovljeno slijedeće: Iz svjetlih zrna: Srednja dužina c/m jedno- Težina 1000 jednogodigodišnjih borovih sadnica : šnjih sadnica u g teška zrna (8-6-9 7 g važe 1000 zrna) 4´06 15-55 laka zrna (48-5-4 g važe 1000 zrna) 3"05 1065 Iz tamnih zrna : ieška zrna (95-10-2 gvaže lOOOirna) 387 14´89 laka zrna (5-2-5*5 g važe 1000 zrna) 2´78 659 Težina jednogodišnjih sadnica ide uporedo sa težinom sjemenke; ovo» vrijedi podjednako i za dužinu sadnica. Prof. Cieslar dodao je nekoliko opaski podacima Prof. A. Tolskya. On> konstatuje, da je od osobite važnosti rezultat istraživanja ruskog Zavoda za šum, pokuse — naročito, da sastojine b;elcg bora u zreloj dobi, gotovo svake godine, rode sjemenom. Apsolutne n ero diče nema kod bijelog bora. Rezultati Prof. Tolskya Oi urodu sjemena u sastojinama bijelog bora znače jaki korak naprijed. Ovo je od osobite važnosti, kad se radi o gospodarenju sa bijelim borom — imajući u vidu prirodno pomlađivanje. Kao publikacija Zavoda za šum. pokuse štampana je u ovom časopisu 1 pomenuta studija Dr. Tschermaka. U uvodu se autor osvrće na opažan]» Wesselya, koji je oštro zapazio, da prilike staništa utiču na oblik ariševog. debla. Prema njemu ariš izbjegava vjetrovita mjesta. Spominje navode Wilhelma i Hempela, Gayra i Borggrevea, Heyer-Hessa, Mayra, Wilkomma, Cieslerar Englera, Rubnera, Rebel-a i t. d. Svoje je istraživanje proveo autor u austrijskim Alpama, u domovini arišovol. U svome istraživanju na staništu arišovom, postavio je Dr. Tschermak zadatak da utvrdi, gdje se i uz koje se uvjete staništa nalazi u austrijskim- Alpama ariš sa pravnim i jedrim deblom; da li je možda ovo zasebna neka vrsta u Alpama, na zasebnom staništu; da li postoji veza između, optimuma, u kojem je ova vrsta raširena i između staništa, gdje je u pretežnoj većini pravni ođ.nosno posrpljeni ariš; ali se kod posrpljenih individua radi o krivorastu, što Jeprešlo u naslede ili se radi samo o modifikaciji, što ju uvjetuje stanište. — Ako> |
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 46 <-- 46 --> PDF |
546 .......... doista postoje modifikacije, što ih uvjetuje stanište, treba ustanoviti, koji su razlozi modifikacijama, koje djelovanje imade u,tom pravcu, tlo a koje ostali faktori staništa. Istraživač je dalje postavio za´ zađatak,´.da izrazi,,da li imade u Alpama staništa, na kojima je raznovrsna otpornost arišov´a proti vanjskih uticaja i t. d:r:´ .´.´..:.. t .," .´ . 1 ´<´ Istraživanja su provedena u Štajerskoj Salcburgu i Tirolu. — Iza iscrpivog istraživanja, koje je provedeno na čitavim starijim i´ mlađim sastojinama, došao je autor do ovih zaključaka: I na staništima, za koje se je ustanovilo, da daju Optimum za ariš, imade širokih područja, gdje uopće nema u pretežnoj mjeri ariša sa pravnim deblom. Ovome nasuprot ustanovilo´ se je, da imade čitavih Sastojim i čistih i mješovitih, gdje je pretežno ariš pravnog i jedrog debla. Istraživanjem je ustanovljeno´, da ariš daje dugo, pravno, jedro deblo u Alpama na svim staništima, gdje nema nepovoljnih vanjskih uticaja. Prema Mayru, pada pravnost debla, što se staništem više odmičemo od Optimuma, dok je psi ovim istraživanjima došao Dr. Tschefmak do zaključka, da vanjski utičaji — sniježni nameti na strminama, uticaj vjetra, utiskivanje terena i t. d. — što odlučuju o pravnosti ariševog debla, vrše svoje puno djelovanje i u Optimumu. — Da pojedini faktori, o kojima je ovisan karakter staništa, djeluju kad´ mo» difikatori arišova debla, stoji u vezi sa izvjesnim svojstvima ove vrsti drva, — a naročito je u vezi s tim, što ariš imade — osobito1 u mladosti W duge, lako pokretne izbojke, koji su i heliotropski osjetljivi, a od odlučne je-važnosti i činjenica, da dolazi na svome prirodnom staništu na velikim, strmmaitria. —- 8 L*-"´ Iz činjenice, da u nižim položajima Alpi nalazimo, relativno posve pravne «risove "individue,-ne´ smije se zaključivati, da postoji jedna4 zasebna "rasa, koja bi bila otpornija protiv izobličavanja, jer u slučaju uticaja pomenutih faktora ^snijega, strmine i t. d.) nalazim©, i opet izobličene forme — jednako kao i na viš:m položajima, koji su izloženi jednakim uticajima. U slučaju, ako je ariš u sastojim potisnut od viših konkurenata, jednako u nižim položajima kao i u višim, reagira on na nedostajanje svjetla time, što se najgornji dijelovi debla iskrive prema progaljenom mjestu. — Da ie i heliotropizam razlogom, izobličenju debla u ariša, prvi je puta ovdje pokazano..*) , . . - Ispitivanjem ustanovio je autor i uvjete staništa, uz koje dolazi u Alpama ariš sa dugim, pravnim, jedrim1 deblom, a;ti su u glavnom: 1. duboko ili srednje duboko tlo,-sa mnogo, sitne zemlje sa puno mineralnih sastojaka. — Ovo tlo često pokazuje uz ostalo i Vaccinmm myrtillus. 2. nadmorska visina od 500—1800 m. 3. nagnutost terena, koja ne može biti jača od cea 25°. Staništa, gdje su nadjeni pravni ariši, imala su ove nagibe: 25°, 10—15", 15—20°, 0.-5°. — , ..._- .. Za slučaj, da je nagib jači od 25—30°, mnogo će se arišovih individua već -.. ranoj mladosti saviti pod snijegom; i razvijat će se više manje srpolikO´. *) Heliotropizam kod ariša specijai´na je mnogo studirao dugi niz godina Engler i .utvrdio evu spoznaju u Švalcarskoj. Vidi: fîeliotropismus und Oeotropisinus der Baume. Zurich 1924. — Uredništvo. , ,,. ,. ..,, , . |
| ŠUMARSKI LIST 9/1925 str. 47 <-- 47 --> PDF |
5*7 4*.´Na staništima, gdje su i sniježni nameti veliki a gdje su i snjegofoffln Šesti, za slučaj da je teren i ravan, nalazimo, da su ariševi individui iskrivljeni! H svim pravcima. n. ,5. Na staništima, koja su izložena vjetru, biti će ariš ili posrpljen ili ćesamo vrh biti iskrivljen" u smjeru vjetra — a to je u slučaju, ako "djelovanje vjietra dolazi do izražaja sapo u izvjesnoj visini od tla. Ovaj slučaj, dolazi jednako na ravni; kao- i na strminama. 6. Ariš se često iskrivi u težnji za svjetlom navlastito, ako je u smjesi sa ysmrcom, a od nje je potisnut. 7. Krivinu ariša uzrokuje pored ostaloga i ulaženje stoke u mladik. Autor je konstatovao, da postoje i izvjesne osebine u stvaranju godova kod svih arišovih stabala, koja su bilo posrpljen a, bilo inače iskrivljena. To se očituje u tome, da su unutarnji godovi na krivini koncentrični, iza njih, slijede ekscentrični godovi, sa stvaranjem crveni na donjoj strani; iza toga su godovi opet koncentrični — bez stvaranja crveni. **) Ova je činjenica po prvi put ovdje konstatovana a iz nje se jasno zaključuje, da je ariš ponajprije bio upravnog, okomitog uzrasta, iza toga je — uslijed vanjskih uticajai posrpljen — a za tim´je uslijed geotroptzrna opet poprimio pravni rast. — A i to je dokaz, da se ne radi o nekoj pojavi, koja bi bila naslijedjeria, nego´ samo o modifikaciji, što je uvjetovano raznim vanjskim-uticajima Studija je vrlo iscrpiva, sadržaje mnogo data i .... služiti uzorom za slična istraživanja i kod nas Interesantna je i rasprava Dr. Schmieda o proredjivanju sastojina´ Pseu dotsuga Douglasi. I ovo je publikacija Zavoda za šum. pokuse, — ; , Uzgajanje je egzota važno sa mnogo stanovišta, a medu prvima je sva kako ekonomski miomenat. Kako baš — Pseudotsuga Douglasi medu egzotam* zauzela vidno mjesto u državama Srednje Evrope, ovo je istraživanje jedar» dobar prilog za poznavanje ove vrste. Opažanja su vodena u području šumske; uprave Aurach, nedaleko Omundenskog jezera, na prvoklasnom staništu smrče, , Vrlo su interesantni podaci o poredivanju ove yrste sa smrčom, na pod-; jednakom staništu i u istoj dobi. ´Autor je ustanovio pored ostaloga — imajući u;, vidu sastojine jednake dobe, da je srednja visina sastojine Douglasa: 19.3 m a smrče 15.3 m promjer srednjeg debla « 17.4 cmi « .13.7 cm broj stabala « 2013 ´ « 2875 površina temeljnica « 47.7 ´« 42.2 i t. d. Iz´ ovog očito proizlazi da je na prvoklasnom austrijskom staništu smrče — uopće prirast Pseudatsuge Douglasi jači nego smrče. — Studija sadrži i drugih važnih podataka. — I ako nije ovaj stručni list donio u minuloj´ godini ono obilje publikacija, kao prije, ipak je na visini. A nije ni čudo, jer imade vrsne ljude. Cieslara, . Tschermaka, Sedlaczeka i t. d. Dr. Josip Baleti. ...-´.:.-...- .!..,.. .... .... : ´". .. . **) I na tom je mnogo radio Engler. Pored pomenute publikacije (str. 237. do´242.). ´Vidi još Engler: Tropismen und exzentrisches Dickenrwachstum der/ Baume. Ziirich 1919. — Uredništvo. |